Česi su juče počeli da glasaju na izborima na kojima će njihova vlada desnog centra vjerovatno biti smijenjena. Očekuje se pobjeda milijardera i bivšeg premijera Andreja Babiša koji je obećao povećanje plata i podsticanje rasta, ali i smanjenje pomoći Ukrajini.
Takva promjena bi, kako navodi Rojters, ojačala populistički, antiimigracioni blok u Evropi i mogla bi da komplikuje postizanje konsenzusa o klimatskim politikama u zemlji u kojoj nijedna aktuelna vlada nije osvojila drugi mandat od 1996. godine.
Česi su pretrpjeli nalete inflacije nakon globalne pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, a oporavak od jednog od najvećih padova realnih prihoda u Evropi bio je spor.
To je narušilo popularnost koalicije Spolu premijera Petra Fijale i njenih liberalnih saveznika u vladi, koji su se fokusirali na smanjenje budžetskog deficita.
Stranka ANO koju je osnovao Babiš, vodila je u anketema obećavajući da će birače obasuti novcem i zaštititi ih od opasnosti izvan čeških granica, poput skupih klimatskih politika ili imigracije.
Međutim, Babiš bi po povratku na vlast možda morao da se suoči sa suđenjem za prevaru, kao i sa zahtjevima saveznika protiv Evropske unije i NATO-a, te pozivima da se povuče iz svojih biznisa.
Babiš, 71-godišnji biznismen rođen u Slovačkoj, od ulaska u politiku 2011. godine prešao je s liberalnih na nacionalno-konzervativne pozicije, a u periodu 2017-2021. predvodio je vladu lijevog centra.
Ankete su pokazivale da bi ANO mogla osvojiti više od 30 odsto glasova, oko 10 poena više od Fijaline koalicije. Ali, čak i uz malog saveznika pod nazivom Motoristi, vjerovatno neće imati većinu u donjem domu parlamenta koji broji 200 mjesta. Rojters navodi da je to izazov za borbenog Babiša, koga je osnovna strategija optuživanja tradicionalnih stranaka za korupciju ostavila bez mnogo saveznika.
Babiš će zbog tog animoziteta vjerovatno morati da potraži podršku, možda i za manjinsku vladu, od krajnje desne SPD i moguće krajnje lijeve Stacilo!. Obje stranke se zalažu za izlazak iz EU i NATO-a i obustavu pomoći Ukrajini.
Babiš je zauzeo ambivalentan stav prema pomoći Ukrajini, za razliku od Fijaline vlade, koja je odmah stala čvrsto uz Kijev nakon ruske invazije 2022. godine.
Iako su finansijski davali manje od drugih, Česi su bili među prvima koji su obezbijedili tenkove i borbena vozila, a pokrenuli su i takozvanu “Češku inicijativu” koja je okupila trgovce i odbrambene zvaničnike kako bi širom svijeta pronašli milione artiljerijskih granata za Kijev, uz finansiranje zapadnih zemalja.
Babiš je obećao da će okončati projekat nabavke municije, tvrdeći da je preskup. On želi da se Ukrajinom bave NATO i EU.
“Mi ovdje nemamo novca za naše ljude. Naš program je bolji život za građane Češke… Mi nismo u Ukrajini”, rekao je Babiš u debati održanoj u srijedu na televiziji CNN Prima News.
Hodajući po žici između udvaranja političkim marginama i ostajanja na uopšteno prozapadnom kursu, Babiš oštro kritikuje EU, ali istovremeno jasno stavlja do znanja da ne bi dozvolio bilo kakve korake ka izlasku.
“EU izmišlja regulative, špijunira, nameće zelene poreze, ali moramo to pobijediti u Evropskom parlamentu”, poručio je Babiš na skupu u centralnom gradu Kralupi u ponedjeljak, pozivajući da se “poraze zeleni ludaci, narodnjaci i socijalisti koji čine sve da unište Evropu”.
Suština njegovog stava jeste da EU treba da vode isključivo nacionalni lideri, a ne institucije poput Evropske komisije.
Međutim, održavanje takve strategije prema EU biće teško uz ekstremističke saveznike i rascjepkan parlament, ocijenio je politički analitičar Lukas Jelinek.
“SPD i Stacilo! neće prodati svoju kožu jeftino”, rekao je Jelinek. “Bilo bi iznenađenje ako Babiš uspije da sastavi manjinsku vladu koja bi izdržala sve četiri godine”.
Babiš je nekada želio da se Češka pridruži eurozoni, ali je od tada postao euroskeptik i pristalica Donalda Trampa, dijeleći kačkete sa sloganom “Snažna Češka”, inspirisanim Trampovim geslom MAGA.
Ipak, Babiš odbija NATO ciljeve potrošnje na odbranu koje podržava Tramp, te je kritikovao carine i neuspjeh da se postigne mir u Ukrajini.
Rojters piše da Babiš nema odanost ideologiji, već da cijeni lične odnose. Jedan od najistaknutijih je s mađarskim liderom Viktorom Orbanom, kojem se pridružio u osnivanju antibriselske grupacije “Patriote za Evropu” u Evropskom parlamentu.
“Postoji snažan lični odnos i izvjesno divljenje prema tome koliko dugo i koliko snažno Orban drži vlast u Mađarskoj, te kako je, makar i nekonstruktivno, sposoban da igra ulogu u evropskim pitanjima”, rekao je Tomaš Petriček, bivši ministar spoljnih poslova u Babišovoj vladi.
Babiš je rođen u porodici diplomate u vrijeme vladavine komunista, a srednju školu je pohađao, i igrao odbojku, u Švajcarskoj. Pridružio se Komunističkoj partiji, radio u spoljnoj trgovini i imao kontakte sa tajnom policijom.
Nakon pada komunizma 1989. godine osnovao je Agrofert, koji je postepeno izgradio u međunarodni prehrambeni i hemijski konglomerat sa 30.000 zaposlenih.
Agrofert se vremenom isprepleo s državom kroz javne ugovore, te poljoprivredne i razvojne subvencije. Samo prošle godine kompanija je primila 1,6 milijardi kruna (77,21 milion dolara), uglavnom kroz direktna plaćanja EU za poljoprivrednu proizvodnju.
Prema pravilima o sukobu interesa u Češkoj i EU, Babiš mora da proda svoju firmu, ili da kompanija prestane da prima subvencije, ili da sam ostane izvan kabineta i imenuje zamjenika koji bi ga vodio, saopštila je organizacija Transparensi internešnal.
Kada je prethodni put bio u vladi, Babiš je prebacio Agrofert u fondove povjerenja, ali stručnjaci navode da to više nije opcija nakon odluka EU i domaćih sudova.
Kao kandidat ANO-a za premijera, Babiš, čije se bogatstvo prema časopisu Forbs procjenjuje na 4,3 milijarde dolara, kaže da će poštovati pravila, ali i da neće prodati Agrofert.
Direktor češkog ogranka Transparensi internešnala, David Kotora, rekao je da Babiševe namjere nisu jasne.
“Možemo doći u situaciju kakvu smo imali 2017-2021… kada je pokušavao da odgađa i banalizuje problem putem institucija koje je ANO kontrolisao”, kazao je Kotora.
U slučaju da taj sukob ne bude riješen, Evropska komisija bi mogla da da obustavi subvencije za Agrofert, dodao je.
Babiša takođe očekuje i ponovljeno suđenje, nakon što je apelacioni sud poništio oslobađajuću presudu, zbog optužbi da je počinio prevaru koristeći subvenciju EU od dva miliona eura za izgradnju “Čapi Hnizdo”, konferencijskog centra u blizini Praga.
Babiš negira krivicu i slučaj naziva političkim.
Njemu je u odlazećem parlamentu ukinut poslanički imunitet, čime je omogućeno da se procesuiranje nastavi. Međutim, imunitet će mu biti vraćen na izborima i on bi mogao da odloži suđenje ako uspije da ubijedi novi parlament da ga ovoga puta ne ukine.
Bonus video:
