Vlade zemalja Evropske unije dogovorile su se da ograniče kretanje ruskih diplomata unutar bloka, kao odgovor na porast pokušaja sabotaže za koje obavještajne službe tvrde da ih često predvode špijuni koji djeluju pod diplomatskim pokrićem, piše Fajnenšl tajms (FT).
Operativci obavještajnih službi koje podržava Moskva okrivljeni su za sve češće provokacije protiv država članica NATO-a — od podmetanja požara i sajber napada do sabotaže infrastrukture i upada dronova — u, kako to nazivaju službe bezbjednosti EU, koordinisanoj kampanji s ciljem destabilizacije evropskih saveznika Kijeva.
Prema predloženim pravilima, ruske diplomate raspoređene u prijestonicama država EU moraće da unaprijed obavijeste druge vlade o svojim putnim planovima, ako namjeravaju da pređu granicu zemlje u kojoj su akreditovani.
Inicijativa, čiji je glavni zagovornik Češka, dio je novog paketa sankcija koji Brisel priprema kao odgovor na rusku invaziju punog obima na Ukrajinu. Paket mora biti jednoglasno usvojen da bi stupio na snagu. Mađarska, posljednja zemlja koja se protivila mjeri, povukla je svoj veto, rekle su dvije osobe upućene u pregovore, piše FT.
Međutim, pravno usvajanje moglo bi biti odgođeno zbog spora oko predloga Austrije da se u paket uključi i mjera kojom bi se ukinule sankcije na imovinu povezanu s ruskim oligarhom Olegom Deripaskom, kako bi se kompenzovala šteta koju je austrijska banka Rajfajzen morala da plati u Rusiji.
Ambasadori najmanje dvanaest drugih prijestonica prošle sedmice su saopštili da ne mogu podržati paket ako predlog Austrije bude uključen, rekli su zvaničnici. Dalji razgovori zakazani su za srijedu.
Obavještajne službe EU navode da ruski špijuni, koji se predstavljaju kao diplomate, često vode agente ili operacije izvan zemlje domaćina, kako bi izbjegli nadzor kontraobavještajnih struktura.
„Oni su formalno raspoređeni u jednoj zemlji — ali rade u drugoj“, rekao je visoki diplomata EU, pozivajući se na obavještajne izvještaje. „Službe bezbjednosti zemlje domaćina znaju čime se bave, ali ako pređu granicu, mnogo ih je teže pratiti.“
Posebno je češka vlada od maja prošle godine lobirala za uvođenje ograničenja. Prag je protjerao više ruskih diplomata osumnjičenih za pomaganje obavještajnim aktivnostima. Ipak, stotine ih je i dalje akreditovano u susjednoj Austriji, odakle mogu legalno prelaziti granicu sa Češkom.
Jan Lipavski, ministar spoljnih poslova Češke, rekao je da su ograničenja potrebna radi ponovnog uspostavljanja reciprociteta.
„Ne postoji ‘šengen za Rusiju’, pa nema smisla da ruski diplomata akreditovan u Španiji može dolaziti u Prag kad god poželi“, rekao je za FT. „Trebalo bi da primijenimo strogu praksu reciprociteta prilikom izdavanja kratkoročnih diplomatskih viza u skladu sa Bečkom konvencijom.“
Češka je 2014. godine pretrpjela jedan od najtežih ruskih sabotažnih napada na tlu EU, kada su eksplozije u skladištu municije u Vrbjeticama usmrtile dvoje ljudi. Prag je napad pripisao agentima ruske vojne obavještajne službe GRU.
Bonus video:
