Evropski lideri, uključujući i Veliku Britaniju, sve su bliži da do kraja godine postignu dogovor o odobravanju zajma Ukrajini u iznosu od 140 milijardi eura, koji bi bio obezbijeđen sredstvima iz zamrznutih deviznih rezervi Centralne banke Rusije, što se ocjenjuje kao ključno za nastavak odbrambenih napora Kijeva, piše Gardijan.
Predlog Evropske komisije razmatran je prošle sedmice na sastanku ministara finansija G7 u Vašingtonu, a tema će biti i na samitu lidera Evropske unije (EU) u četvrtak u Briselu, dok je učešće Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u toj inicijativi još neizvjesno.
U nacrtu zaključaka samita EU, u koji je Gardijan imao uvid, lideri bi u četvrtak trebalo da pozovu na izradu detaljnog plana koji bi bio u skladu sa međunarodnim pravom i uz adekvatnu evropsku solidarnost i podjelu rizika.
Plan se zasniva na tome da imovina ostane zamrznuta, a Evropska komisija predlaže da se primijeni mehanizam iz ugovora EU, kojim bi se izbjeglo pravo veta pojedinih članica, poput Rusiji naklonjene Mađarske, prilikom produžavanja sankcija koje omogućavaju zamrzavanje sredstava.
Ipak, pravnici u Savjetu EU izrazili su sumnje u zakonitost tog mehanizma, jer bi se režim sankcija prenio sa jednoglasnog odlučivanja na većinsko.
Ministar vanjskih poslova Poljske Radoslav Sikorski izjavio je da vjeruje da se pitanje korišćenja zamrznute ruske imovine "u korist žrtve agresije" kreće ka "srećnom ishodu", dodajući da je dogovor moguć do kraja godine.
"Veoma je jednostavno ili ćemo koristiti novac agresora, ili ćemo morati da koristimo svoj novac. Ne pitajte me šta više preferiram", poručio je Sikorski.
Prema planu Evropske komisije, predstavljenom u dokumentu na dvije strane, EU bi odobrila Ukrajini zajam bez kamate od 140 milijardi eura, zasnovan na prihodima i garancijama iz zamrznutih ruskih sredstava koja se nalaze kod finansijske institucije "Euroclear" sa sjedištem u Briselu.
Zajam bi bio strukturiran tako da Rusija na kraju rata iskoristi zamrznutu imovinu za plaćanje ratne odštete, a visoki zvaničnik EU naglasio je da se ne radi o konfiskaciji, već o pozajmici uz očekivanje nadoknade, prenosi RTS.
Belgija, u kojoj se nalazi čak 183 milijarde eura zamrznute ruske imovine, traži jasne garancije da neće sama snositi finansijski teret ukoliko plan propadne i izazove pravne sporove.
Brisel ističe da bi i druge članice G7 trebalo da se uključe sa sličnim mjerama podrške Ukrajini. Britanska ministarka finansija Rejčel Rivs razgovarala je o predlogu sa kolegama iz G7 tokom sastanka u okviru godišnje skupštine Međunarodnog monetarnog fonda, a planom je predviđeno da članice G7 garantuju otplatu zajma kako bi se Belgiji obezbijedile potrebne garancije.
Portparol britanske vlade izjavio je da G7 ostaje jedinstven u stavu da je neophodno nastaviti pritisak na predsjednika Rusije Vladimira Putina kako bi se vratio za pregovarački sto, kao i u istraživanju novih načina finansiranja ukrajinske odbrane kroz korišćenje vrijednosti ruske državne imovine.
Bonus video:
