Kriminalne bande širom Evrope sve češće pljačkaju vrijedne dragulje i zlato iz muzeja koji se bore s nedostatkom novca, poput Luvra. Međutim, iako policija često uspijeva da uhvati lopove, rijetko uspijeva da povrati ukradene dragocjenosti, tvrde policijski i umjetnički stručnjaci, piše danas agencija Rojters.
NE PROPUSTITE
Stručnjaci kažu da je samo mali broj kriminalaca sposoban za takav posao kakva je bila smjela pljačka u Parizu u nedjelju, i da ih policija vjerovatno već poznaje. Ali ukradeni predmeti mogu brzo biti rastavljeni na djelove i prodati, navodi Rojters u tekstu "Francuska policija će možda uhvatiti lopove iz Luvra, ali je malo vjerovatno da će povratiti ukradeno blago".
"Ako ukradem Van Goga, to je Van Gog. Ne mogu ga prodati ni na koji drugi način osim preko ilegalnog tržišta umjetnina. Ali kad kradem nakit, mogu ga plasirati na crnom tržištu kao drago kamenje", kaže Mark Balsels, stručnjak iz Barselone za zločine protiv kulturnog nasljeđa.
Drsku pljačku krunskih dragulja iz Luvra, najposjećenijeg muzeja na svijetu, neki su nazvali nacionalnim poniženjem, a incident je izazvao provjere bezbjednosti širom brojnih francuskih kulturnih institucija.
"Ako napadnete Luvr – najvažniji muzej na svijetu – i uspijete da pobjegnete s francuskim krunskim draguljima, onda je nešto ozbiljno pogrešno s bezbjednošću. Ovo je jedna od najvećih potjera u istoriji Francuske", rekao je istražitelj umjetnina Artur Brand.
Zvaničnici Luvra, doma najvećih svjetskih remek-djela, uključujući Mona Lizu, već su ranije upozoravali na nedostatak ulaganja u bezbjednost.
Prema izvještajima medija, najmanje četiri francuska muzeja opljačkana su u posljednja dva mjeseca, uključujući i slučaj kada je zlato ukradeno iz Prirodnjačkog muzeja u Parizu.
Kristofer Marinelo, osnivač organizacije "Art Recovery International", koja prati ukradena umjetnička djela, kaže da su takve pljačke muzeja u porastu širom Evrope i šire.
Naveo je slučajeve u Holandiji, Francuskoj i Egiptu.
"Ako imate dragulje ili zlato u kolekciji, imate razloga za brigu", upozorio je Marinelo.
Ko je krivac?
Parisko tužilaštvo povjerilo je istragu specijalizovanoj jedinici pariške policije poznatoj kao BRB, koja ima iskustva s pljačkama visokog profila.
Bivši policajac Paskal Skudlara, koji je radio u toj jedinici, rekao je da je BRB vodio istragu o pljački Kim Kardašijan 2016. godine, kada su joj pariški lopovi ukrali vjerenički prsten vrijedan četiri miliona dolara, kao i istrage niza otmica bogatih kripto-biznismena.
On je naveo da BRB ima oko 100 agenata, od kojih je više od deset specijalizovano za krađe iz muzeja. Istražitelji će pregledati snimke kamera, telefonske zapise i forenzičke tragove, a biće uključeni i doušnici.
"Oni mogu da rade 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, i to dugo vremena“, rekao je Skudlara, izražavajući "100%" uvjerenje da će lopovi biti uhvaćeni.
Policija će, prema Brandu, analizirati sigurnosne snimke iz prethodnih nedjelja kako bi identifikovala sumnjive osobe koje su možda izviđale objekat.
Korin Šartrel, bivša policajka iz Centralnog ureda francuske policije za borbu protiv trgovine kulturnim dobrima, rekla je da ukradeni dragulji vjerovatno mogu završiti u svjetskim centrima trgovine dijamantima, poput Antverpena, gdje "vjerovatno ima ljudi koji se ne brinu previše o porijeklu robe".
Dijamanti bi, dodaje, mogli biti isječeni na manje kamenčiće, a zlato istopljeno, pa kupci ne bi ni znali odakle potiču.
Ako lopovi osjete da se obruč steže, mogli bi baciti ili uništiti plijen. Policija je očigledno u trci s vremenom.
"Kada se dragulji isijeku na manje komade, stvar je završena. Gotovo je. Ti predmeti se nikad više ne pojave u cjelini. Postotak povrata ukradenih umjetničkih djela je vrlo mali, a kad je riječ o nakitu – još manji", rekao je Marinelo.
Brand je odbacio bilo kakve teorije o tajanstvenom kupcu koji je naručio pljačku, nazvavši ih smiješnima: "Toga nema u stvarnom životu. To se dešava samo u holivudskim filmovima."
Kako zaštititi muzeje?
Kulturološke institucije širom Evrope sada razmatraju kako da bolje obezbijede muzeje u vrijeme kada su javne finansije pod pritiskom.
Brand je rekao da nije moguće potpuno zaštititi muzej, pa je najbolja opcija usporiti proces krađe i omogućiti policiji da brže reaguje — na primjer, debljim prozorima ili dodatnim vratima.
"Lopovi znaju da imaju samo pet ili šest minuta da pobjegnu, jer nakon šest minuta stiže policija. Ako uđu u muzej i shvate da im treba više od šest, sedam ili osam minuta, oni to jednostavno neće pokušati", rekao je.
Kimo Leva, generalni direktor Nacionalne galerije Finske, kazao je da ekonomska realnost otežava donošenje odluka.
"Stanje svakodnevne ekonomije, koja se sve više steže, naravno, nije najbolje polazište za ulaganja potrebna da se smanje potencijalne prijetnje", rekao je Leva.
Bonus video:
