Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp zaprijetio je juče da će tužiti BBC za najmanje milijardu dolara zbog montiranja snimka govora koji je održao dok su njegove pristalice upadale u zgradu Kapitola u Vašingtonu 2021. godine, ukoliko britanski javni servis do petka ne ispuni niz zahtjeva, čime je produbio krizu u toj medijskoj kući.
Portparol pravnog tima američkog predsjednika rekao je juče da je BBC “oklevetao” Trampa time što je “namjerno i na obmanjujući način izmijenio” snimak koji je emitovan u oktobru 2024. godine, kako bi “uticao” na prošlogodišnje predsjedničke izbore.
Kontroverza oko montiranog snimka već je dovela do ostavki dvoje visokih rukovodilaca BBC-a.
U pismu Trampovih advokata, u koje je “Fajnenšl tajms” imao uvid, BBC-u se nalaže da “povuče lažne, klevetničke, pogrdne i zapaljive izjave” o predsjedniku, uz rok do kraja ove sedmice.
Pismo takođe zahtijeva da se američkom predsjedniku uputi javno izvinjenje i isplati naknada za “nanijetu štetu”. Ako se ti zahtjevi ne ispune do petka, navodi se, Tramp “neće imati izbora osim da iskoristi sva pravna sredstva kako bi nadoknadio ogromnu finansijsku i reputacionu štetu koju mu je BBC nanio”. Pismo precizira da bi to uključivalo “pokretanje pravne tužbe u iznosu ne manjem od 1.000.000.000 (milijardu) dolara na ime odštete”.
BBC je saopštio da će “u odgovarajućem trenutku” odgovoriti na pismo.
Prijetnja je uslijedila nakon što se predsjedavajući BBC-ja Samir Šah juče izvinio zbog greške u procjeni prilikom obrade snimka govora koji je američki predsjednik održao 6. januara 2021, ali je odbacio tvrdnje o sistemskoj pristrasnosti u izvještavanju te medijske kuće.
Šah je rekao da je izmjena snimka Trampovog govora u programu emitovanom neposredno prije predsjedničkih izbora u SAD-u u novembru 2024. bila “obmanjujuća” i da se tim materijalom trebalo postupati pažljivije.
Sve glasnije kritike na račun BBC-jevog informativnog programa dovele su u nedjelju do ostavke generalnog direktora Tima Dejvija i izvršne direktorice informativnog programa Debore Ternes, nakon što je procurio interni izvještaj u kojem se izražava zabrinutost zbog načina izvještavanja te medijske kuće.
Prošle sedmice list “Telegraf” objavio je odlomke iz izvještaja koji je početkom ove godine napisao bivši savjetnik za standarde Majkl Preskot, a u kojem je naveo, kako tvrdi, uređivačke propuste koji otkrivaju institucionalizovanu pristrasnost prema ljevici među zaposlenima.
Najozbiljnije otkriće odnosilo se na činjenicu da je dokumentarni program Panorama, emitovan neposredno prije predsjedničkih izbora u SAD-u u novembru 2024, spojio dva dijela Trampovog govora tako da je izgledalo kao da on podstiče na nerede na Kapitolu 6. januara 2021. godine. Taj dokumentarac je proizvela nezavisna produkcijska kuća.
Izvještaj je takođe sadržao kritike na račun BBC-jevog izvještavanja o ratu između Izraela i Gaze i o pitanjima koja se tiču transrodnih osoba.
Šah je juče rekao da je BBC priznao da je način na koji je Trampov govor montiran “ostavio utisak direktnog poziva na nasilje”. “BBC želi da se izvini zbog te pogrešne procjene”, naveo je on u pismu upućenom poslanicima.
Ipak, iako je prihvatio kritiku zbog načina na koji je obrađen Trampov govor, odbacio je tvrdnje da je BBC pokušao da “sakrije” bilo koje od navoda ili da nije reagovao na uočene probleme.
Na pitanje da li su optužbe o sistemskoj pristrasnosti neosnovane, Šah je odgovorio: “Da.”
Rekao je da je bilo pojedinačnih grešaka i da su neki slučajevi ukazivali na dublje probleme, ali da tvrdnje o sistemskoj ili institucionalnoj pristrasnosti nisu tačne.
“Radio sam u informativnom programu BBC-ja”, rekao je Šah za BBC. “Znam da su DNK i kultura BBC njuza nepristrasnost - cilj je da pružimo najbolje i najpouzdanije vijesti koje možemo.”
Poslanicima je rekao da je BBC posvećen obnavljanju povjerenja javnosti i obezbjeđivanju da novinarstvo ispunjava najviše standarde pravičnosti. “Potpuno je jasno da BBC mora biti primjer nepristrasnosti”, rekao je.
Portparol britanskog premijera Kira Starmera odbacio je tvrdnje da je BBC institucionalno pristrasan ili korumpiran, i istakao da vlada podržava tu medijsku kuću.
“Očigledno je da su u ovom slučaju napravljene greške, a generalni direktor i Debora Ternes preuzeli su odgovornost za njih”, rekao je portparol. “Ono što je ovdje važno jeste da BBC održi visoke standarde po kojima je s pravom međunarodno prepoznat, i upravo je to naš glavni cilj.”
Međutim, lider stranke Reform UK Najdžel Faraž rekao je juče da je razgovarao s Trampom u petak, dok se kriza u BBC-ju odvijala. Naveo je da je američki predsjednik bio “veoma, veoma nezadovoljan” zbog toga, dodajući: “Mislim da je to veoma, veoma štetno.”
Ostavke Dejvija i Ternes uslijedile su nakon što je Bijela kuća nazvala BBC “propagandnom mašinom ljevice”.
Tramp je u posljednje vrijeme pokrenuo više pravnih postupaka protiv različitih američkih medijskih kuća. U skladu sa američkim pravom, javnim ličnostima poput Trampa obično je teško da dobiju parnice za klevetu, jer moraju dokazati da su tuženi znali - ili morali znati - da su objavljene informacije neistinite, ali su ih ipak objavili, ističe Rojters.
Tokom protekle godine, kompanije Paramount i ABC nagodile su se i pristale su da plate 16, odnosno 15 miliona dolara kako bi riješile Trampove tužbe za klevetu.
Jedan medijski izvršilac blizak korporaciji opisao je aktuelni sukob kao odraz šire “borbe za dušu BBC-ja”, dodajući: “Potrebno im je mnogo odlučnije rukovodstvo.”
Upravni odbor BBC-ja takođe je bio oštro kritikovan zbog načina na koji je reagovao na krizu, koja je otkrila podjele u vrhu organizacije i izazvala tvrdnje o politički motivisanom puču protiv njenog rukovodstva.
Odbor, koji će odlučiti o imenovanju novog generalnog direktora nakon Dejvijeve ostavke, sastoji se od čelnika glavnih sektora korporacije i pet članova koje imenuje vlada.
Prema riječima troje upućenih, tijelo prošle nedjelje nije uspjelo da postigne dogovor o izvinjenju, uprkos naporima Debore Ternes da odgovori na rastući skandal.
Pristalice BBC-ja, među kojima su novinari “Gardijana” i “Fajnenšl tajmsa”, kao i pojedini zaposleni u toj medijskoj kući, vjeruju da je riječ o organizovanoj kampanji desnice usmjerenoj na podrivanje ugleda korporacije, navodi se u javnim izjavama.
“Ovo je kriza koju su stvorili politički i komercijalni protivnici javnog servisa i BBC-ja”, rekla je za Rojters Dajen Kojl, ekonomistkinja i bivša potpredsjednica nekadašnjeg upravnog tijela BBC-ja.
Pristalice tvrde da su svakodnevna curenja informacija iz internog memoranduma pojačala pritisak, dok su poznate ličnosti, poput bivšeg konzervativnog premijera Borisa Džonsona, dodatno raspirile kontroverzu.
Skandal se takođe dešava u trenutku kada se britanska vlada sprema da preispita da li je model finansiranja BBC-ja putem pretplate održiv i da li bi trebalo razmotriti druge opcije u okviru obnove ugovora. Trenutni desetogodišnji ugovor ističe 2027. godine.
BBC se već dugo nalazi pod intenzivnim nadzorom mnogih nacionalnih novina i kritičara na društvenim mrežama, koji se protive njegovom modelu finansiranja i percipiranoj liberalnoj orijentaciji.
Bonus video:
