Volodimir Zelenski možda jeste ratni lider, ali on se istovremeno bori da ostvari i ciljeve mira: želi da Ukrajina postane članica Evropske unije - uskoro.
Nepokolebljivi ukrajinski predsjednik pojačava pritisak na vlade država EU da ubrzaju spori proces pristupanja. On u kolektivnoj žrtvi svog naroda vidi borbu "za ukrajinsku budućnost, budućnost Ukrajine u Evropskoj uniji".
Taj san o 40 miliona Ukrajinaca koji bi postali građani EU, u teoriji, dijeli i sama Unija. Nijedan sastanak u Briselu danas ne prođe bez pozivanja na "geopolitički imperativ" uključivanja Ukrajine.
Takva retorika prikazuje opstanak Ukrajine i buduću bezbjednost Evrope kao dvije strane istog novčića. Ipak, godinama nakon "velikog praska" proširenja iz 2004. godine, kada je u Uniju ušlo deset bivših država istočnog bloka, nije postojala ni najmanja želja za daljim prijemom novih članica, a najmanje Ukrajine. Putinovi tenkovi promijenili su sve to: u roku od nekoliko mjeseci nakon nezakonite invazije 2022, Kijev je podnio zahtjev za članstvo i dobio status "zemlje kandidata". Godinu kasnije, evropske vlade donijele su istorijsku odluku da otvore pristupne pregovore s državom u ratu - doduše, bez određenog vremenskog okvira. Susjedna Moldavija, bivša sovjetska republika za koju se strahovalo da bi mogla biti sljedeća na Putinovom nišanu, dospjela je zajedno s Ukrajinom na vrh liste prioriteta.
Prošle nedjelje Evropska komisija objavila je zvanični izvještaj o napretku deset zemalja kandidata i svrstala Ukrajinu i Moldaviju među četiri predvodnice, zajedno s Albanijom i Crnom Gorom. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je da je realno očekivati da bi sve četiri zemlje mogle postati članice do 2030. godine.
Objektivno, ukrajinski napredak je impresivan. Ruski vazdušni napadi svake noći razaraju njenu energetsku mrežu, državni budžet je gotovo prazan, a milioni njenih građana su izbjeglice rasute širom Evrope. Njeni pregovarači često rade doslovno iz bunkera. Ipak, u Briselu zvaničnici sa optimizmom govore o ogromnom reformskom naporu koji Kijev ulaže, uprkos trajnoj zabrinutosti zbog korupcije. Detalji navodne afere u državnoj energetskoj kompaniji još uvijek izlaze na vidjelo.
Uprkos tome, procjenjuju da bi pregovori mogli biti završeni do kraja 2028. Razgovori s malom Crnom Gorom i Albanijom mogli bi biti okončani već 2026. odnosno 2027. godine.
Ne tako brzo
Ipak, realnost je otrežnjujuća: o tome ko ulazi u Evropsku uniju ne odlučuje Evropska komisija, već 27 postojećih država članica i to jednoglasno, u svakoj fazi procesa. A makar za sada, autokrata unutar EU, Viktor Orban, blokira formalno otvaranje pregovora s Kijevom. Pošto je Moldavija "uparena" s Ukrajinom, to znači da je i ona zaglavljena.
Svi pogledi sada su uprti u izbore u Mađarskoj u aprilu, na kojima bi Orban mogao izgubiti vlast. Ipak, neki smatraju da se druge evropske vlade, suočene s unutrašnjim političkim problemima, možda kriju iza Mađarske. S obzirom na jačanje krajnje desnice u Francuskoj i Njemačkoj, kao i na njen već postojeći uticaj u drugim državama, širi politički kontekst za prijem Ukrajine djeluje obeshrabrujuće.
Analitičari ukazuju na jaz između verbalnih obećanja i stvarnih namjera. "Nisam uvjeren da mnoge zemlje EU zaista žele Ukrajinu kao punopravnu članicu - iz različitih razloga", kazao je jedan analitičar upućen u proces. "A to je tragedija, jer bi EU dobila na lutriji ako bi primila Ukrajinu."
Geopolitički argument za prijem Ukrajine postao je još snažniji u svjetlu Putinovog "hibridnog rata" protiv Evrope, ali s obzirom na veličinu i složenost Ukrajine, jednako su veliki i politički i budžetski izazovi. Čak i kada bi pregovori bili završeni, ratifikacija svih 27 država članica - od kojih neke zahtijevaju i referendum - pravno je obavezna za svako novo članstvo. I dok je podrška prijemu Ukrajine visoka u Švedskoj, Finskoj i Danskoj, 41 odsto građana EU tome se protivi.
Radikalne desničarske partije dobijaju na snazi, a neke od njih otvoreno su antievropske i protiv širenja Unije. Ako bi Marin Le Pen i njeno krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje došli na vlast u Francuskoj 2027. godine, referendum o članstvu Ukrajine u toj zemlji bio bi izuzetno težak. Čak i među državama koje podržavaju proširenje, postoji zabrinutost zbog troškova, s obzirom na relativno siromaštvo Ukrajine i ogromne potrebe za obnovom. Još je u toku oštra rasprava o tome da li treba zaplijeniti 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine kako bi se pomoglo Ukrajini prije nego što ostane bez novca u martu.
U međuvremenu, Poljska, Mađarska i Slovačka strahuju da bi njihove poljoprivredne ekonomije mogle da pretrpe štetu ako Ukrajina - kao ogromna poljoprivredna zemlja i trgovinski konkurent - stekne pravo na evropske subvencije.
Šire gledano, strahuje se da bi proširenje moglo destabilizovati, a ne ojačati Uniju, ukoliko se prethodno ne sprovedu unutrašnje reforme koje bi spriječile paralizu u klubu sa tridesetak članica. A to bi moglo potrajati godinama.
Naklonost i Trojanski konji
Zvaničnici u Briselu možda će pronaći kreativna rješenja za Orbanov veto, poput tzv. "front-loadinga" - modela u kojem bi pregovori mogli neformalno da počnu dok se mađarska blokada ne ukine.
Pominje se i mogućnost da se u nove pristupne ugovore unesu stroge pravne garancije i dugi probni periodi, kako bi se skeptici uvjerili u ozbiljnost kandidata. Niko ne želi nove članice koje na papiru djeluju kao države zasnovane na vladavini prava, a u praksi se pokažu kao "trojanski konji".
Planirane su i PR kampanje i novi "narativi" kako bi se osvojila naklonost građana i u postojećim i u zemljama kandidatima. Ipak, jasno je da podizanje očekivanja, a zatim ostavljanje miliona ljudi u neizvjesnosti na neodređeno vrijeme, nosi velike rizike. Kako je prošle nedjelje upozorila predsjednica Moldavije Maja Sandu, koja je u septembru, uprkos ruskom miješanju, ostvarila izuzetnu proevropsku izbornu pobjedu:
"Ako ne isporučimo rezultate u naredne tri godine… kakvu ćemo poruku time poslati ljudima?"
U ekskluzivnom intervjuu za "Gardijan", Volodimir Zelenski je prošle nedjelje naglasio opasnost da Rusija pokrene rat protiv druge evropske zemlje prije nego što se rat u Ukrajini završi. Istakao je i otpornost Ukrajine u ovom opasnom trenutku, kao i svoju ljubav prema sunarodnicima:
"Mislim da (ukrajinski) narod povezuje nešto veće od same logike."
Možda je i Evropi danas potrebno - nešto veće od logike.
Tekst je preuzet iz "Gardijana"
Prevod: N.B.
Bonus video:
