r

Američki zvaničnik: Ukrajina pristala na mirovni sporazum, ali neki manji detalji još treba da se razrade

Rustem Umerov, šef Savjeta za bezbjednost Ukrajine, rekao je da se njegov tim "raduje" organizovanju posjete predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) "čim prije u ​​novembru"

12285 pregleda 5 komentar(a)
Detalj iz Lavova, grada na zapadu Ukrajine, Foto: Reuters
Detalj iz Lavova, grada na zapadu Ukrajine, Foto: Reuters

Da li se mirovni sporazum Rusije i Ukrajine posle gotovo četiri godine konačno nazire?

Ukrajina je "pristala na mirovni sporazum", ali "neki manji detalji još treba da se razrade", rekao je američki zvaničnik za BBC.

Rustem Umerov, šef Savjeta za bezbjednost Ukrajine, rekao je da se njegov tim "raduje" organizovanju posjete predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) "čim prije u ​​novembru".

"Time bi se napravili završni koraci i postigao dogovor" sa Donaldom Trampom, američkim predsjednikom.

Delegacije SAD i Ukrajine postigle su "zajednički dogovor o osnovnim uslovima" mirovnog plana, pozivajući se na njihov sastanak u Ženevi 23. novembra, napisao je na društvenim mrežama.

Kijev nije komentarisao ove tvrdnje, niti je Bijela kuća potvrdila mogućnost bilo kakvih razgovora Zelenskog i Trampa.

Iz Amerike je, u međuvremenu, potvrđeno za BBC, da će se njihovi zvaničnici sastati sa ruskim predstavnicima u Abu Dabiju, kako bi se detaljnije razgovaralo o planu.

Kremlj još nije dobio "privremenu" verziju izmijenjenog plana, izjavio je Sergej Lavrov, šef ruske diplomatije.

On je dodao da je stav Moskve da predlog treba da odražava "duh i slovo" razgovora na Aljasci između Trampa i predsjednika Rusije Vladimira Putina.

Lideri u Kijevu i Evropi kritikovali su početni nacrt mirovnog plana, navodeći da je previše povoljan za Rusiju.

Kontrapredlozi, koje su navodno sastavile Velika Britanija, Francuska i Njemačka isključuju svako priznavanje regiona pod ruskom kontrolom, povećavaju dozvoljen broj ukrajinskih vojnika i ostavljaju mogućnost da se Kijev pridruži NATO-u.

Ukrajinski predsjednik Zelenski je pozdravio predložene izmjene kontroverznog američkog mirovnog plana od 28 tačaka.

"Sada je lista neophodnih koraka za okončanje rata izvodljivija. Mnogi ispravni elementi su uključeni u ovaj okvir", rekao je on.

Zvaničnik Kremlja odbacio je amandmane nazivajući ih "potpuno nekonstruktivnim".

Virtuelni sastanak "koalicije voljnih" evropskih saveznika Ukrajine predviđen je za 25. novembar, kako bi se razgovaralo o razvoju situacije, rekao je Kir Starmer, britanski premijer.

Dok diplomate pokušavaju da pronađu adekvatno rješenje, Rusija i Ukrajina nastavljaju sa međusobnim vazdušnim napadima.

Prema riječima Zelenskog, na zemlju je u noći između 24. i 25. novembra lansirano 22 rakete i više od 460 dronova.

Najmanje sedmoro je poginulo u ruskim napadima na Kijev, tvrde zvaničnici.

Došlo je do požara u stambenoj zgradi u Dnjeprovskom okrugu zbog čega su stanovnici evakuisani, službe za vanredne situacije su evakuisale 18 ljudi, među kojima je i troje djece.

Požar je lokalizovan, a potraga za nestalima se nastavlja, izjavio je Timur Tkačenko, šef vojne administracije Kijeva.

Ministarstvo energetike Ukrajine potvrdilo je da je došlo do "masovnog, kombinovanog neprijateljskog napada" na objekte energetske infrastrukture zemlje.

NATO je podigao četiri aviona iznad Rumunije.

Treći put u četiri dana su njegovi avioni poslati da presretnu dronove u pograničnom regionu Ukrajine, a iznad Moldavije je otkriveno i šest ruskih bespilotnih letjelica.

Oglasilo se i rusko ministarstvo odbrane, tvrdeći da je presrelo 249 ukrajinskih dronova tokom noći, iznad Crnog mora i Kurska.

U ukrajinskom napadu na rusku oblast Rostov, stradalo je najmanje troje, deset je povrijeđeno - tvrde tamošnje vlasti.

Jedna od žrtava je iz grada Taganrog, a tamošnja gradonačelnica Svetlana Kambulova obećava "neophodne mjere odgovora".

Noćno bombardovanje Ukrajine "jedan je od najdugotrajnijih i najmasovnijih napada kijevskog režima", izjavio je Venijamin Kondratjev, guverner južne Krasnodorske oblasti u Rusiji.

Predloženi mirovni plan, koji su sastavili američki i ruski zvaničnici, izazvao je veliko negodovanje u Ukrajini, ali i među njenim evropskim saveznicima, za koje je bio previše povoljan po Kremlj.

Kerolajn Livit, portparolka Bijele kuće, odbacila je tvrdnje da se Trampova administracija "ne angažuje podjednako na obje strane u ovom ratu".

Po završetku razgovora u Ženevi između SAD i Ukrajine, Tramp je izjavio da se "nešto dobro možda dešava" i dodao "ne vjerujte dok ne vidite".

Pozdravljajući najnovije predložene izmjene, Zelenski je rekao da je "glavni problem" Putinov zahtjev za pravno priznanje teritorije koju je Rusija zauzela.

Rusija je zahtevala potpuno povlačenje Ukrajine iz cijelog istočnog regiona Donbas, koji čine Donjeck i Lugansk.

Moskva je 2014. anektirala Krim, poluostrvo na jugu Ukrajine, a kontroliše i velike djelove Hersonske oblasti i Zaporožja.

Konačni mirovni plan trebalo bi da onemogući Moskvi ponovnu invaziju i da Rusija "definitivno ne bi trebalo" da se ponovo pridruži grupi G8, izjavila je Kaja Kalas, šefica spoljne politike Evropske unije.

"Kako možete da pomislite na to?", izjavila je u emisiji "Tudej" na BBC Radiju 4.

Desetine hiljada vojnika i hiljade civila su ubijene ili povrijeđene, a milioni ljudi su napustili domove otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022.

NE PROPUSTITE

Bonus video: