r

Zašto je u Finskoj sreća jača od ekonomske krize

Iako se bori sa stagnacijom privrede, jednom od najviših stopa nezaposlenosti u Evropi i rezovima u socijalnoj državi, Finska je osmu godinu zaredom proglašena za najsrećniju zemlju na svijetu

9137 pregleda 56 reakcija 11 komentar(a)
Juho-Peka Paloma je ispred finskog parlamenta obilježio hiljadu dana nezaposlenosti, Foto: Rojters
Juho-Peka Paloma je ispred finskog parlamenta obilježio hiljadu dana nezaposlenosti, Foto: Rojters

Nepovoljni ekonomski trendovi šire nelagodu u najsrećnijoj zemlji na svijetu. Ali ni nakon hiljadu dana nezaposlenosti, 33-godišnji Juho-Peka Paloma još nije dopustio da ga problemi Finske obeshrabre.

Finska se suočava sa ekonomskom stagnacijom, rastućom nezaposlenošću i opterećenim javnim finansijama, ali je uprkos tome i ove godine, osmu godinu zaredom, uspjela da osigura titulu najsrećnije zemlje na svijetu prema godišnjem Izvještaju o sreći u svijetu, piše Rojters.

Stručnjaci kažu da se uspjeh zemlje dobrim dijelom može pripisati izdašnoj socijalnoj državi, ali ona se sada smanjuje dok se ministri suočavaju s rastućim socijalnim troškovima zbog starenja stanovništva.

“Zahvalan sam što u Finskoj postoji sigurnosna mreža i sistem socijalne zaštite koji su me finansijski podržavali… Tako da možda nisam ništa nesrećniji nego ranije”, rekao je Paloma, koji je svojih 1.000 dana nezaposlenosti obilježio simboličnim protestom “donesi svoju hranu” na stepenicama parlamenta.

“Ali ne osjećam da mogu mnogo toga da učinim kako bih promijenio svoju situaciju”, rekao je Rojtersu bivši video producent, koji je podnio bezbroj prijava za posao i prošao kroz 11 neuspješnih intervjua.

Dok su naknade za nezaposlene smanjene, vlada je ostavila netaknutim “gotovo svete” penzije, požalio se.

'Sauna je mjesto gdje su svi jednaki'
"Sauna je mjesto gdje su svi jednaki"foto: Reuters

Rojters piše da se Finska, čija privreda u velikoj mjeri zavisi od izvoza, muči još od 2014. godine, kada se urušio telefonski biznis “Nokije”, nekada najvrednije evropske kompanije, nakon što je nespretno sprovela prelazak na pametne telefone na dodir. Sankcije susjednoj Rusiji zbog njenog rata u Ukrajini takođe su pogodile izvoz i turizam, dok neizvjesnost povodom carina i globalne trgovine predstavlja dodatni izazov.

Centralna banka Finske prognozira ekonomski rast od 0,3 odsto ove godine, što je pad u odnosu na 0,4 odsto u 2024. godini. Nezaposlenost je među najvišima u Evropskoj uniji i porasla je u oktobru na 10,3 odsto - najviše u najmanje 15 godina - pokazuju podaci finske statističke agencije objavljeni u utorak. Stopa je bila više nego dvostruko veća među mladima od 15 do 24 godine, i to 22,4 odsto, prenijela je britanska agencija.

Evropska komisija je juče predložila stavljanje Finske u takozvanu “proceduru prekomjernog deficita”, nakon što je procijenila da će Finska u naredne tri godine imati budžetski deficit iznad dozvoljene granice Evropske unije od tri odsto.

Loše javne finansije već su navele vladu da počne da kreše pojedine djelove socijalne države, uključujući naknade za nezaposlene, stambene subvencije i neke medicinske ustanove.

“Iskreno, plašim se za mlade ljude”, rekla je 54-godišnja Hana Tajmio, još jedna nezaposlena Finkinja koja se pridružila Palominom obilježavanju i strahuje da možda više nikada neće raditi. “Sva ova kresanja i urušavanja… zaista su zastrašujuća.”

Desničarska koaliciona vlada, koja je na vlasti od 2023. godine, ima za cilj da “ojača javne finansije i stavi rastući dug pod kontrolu”, rekao je za Rojters ministar zapošljavanja Matijas Martinen.

On je visoku stopu nezaposlenosti nazvao “užasnom situacijom”, ali je branio odluku vlade da pojednostavi otpuštanja kako bi poslodavci imali manje rizika pri zapošljavanju, što bi na kraju trebalo da poveća zaposlenost.

Ministar zapošljavanja Matijas Martinen
Ministar zapošljavanja Matijas Martinenfoto: Reuters

Neki kritičari, međutim, tvrde da su mjere štednje pogoršale ekonomske izazove i pesimizam među potrošačima.

Lauri Holapa, direktor Finskog centra za novu ekonomsku analizu, ukazao je na ekonomske simulacije koje pokazuju da su mjere fiskalne konsolidacije čak mogle dovesti do povećanja javnog duga.

Međutim, sreća je mnogo više od ekonomije, navodi Rojters.

Procjene kvaliteta života koje ispitanici daju u anketi o sreći u većoj mjeri zavise od faktora poput otpornosti i sposobnosti da se “u teškim vremenima djeluje zajednički i konstruktivno”, nego od nacionalnih ekonomskih prilika, rekao je osnivački urednik izvještaja, profesor emeritus Džon Helivel.

“Naravno, Finska je veoma visoko po pitanju otpornosti”, rekao je.

Najnoviji podaci analitičke kompanije Galup pokazuju da nije bilo značajnijih oscilacija u emocionalnom blagostanju koje Finci prijavljuju u odnosu na prošlu godinu. Podaci iz iste ankete o procjenama kvaliteta života biće objavljeni u narednom Izvještaju o sreći u svijetu.

Taj izvještaj takođe uzima u obzir ključne pokazatelje poput BDP-a po stanovniku, društvene podrške i očekivanog zdravog životnog vijeka.

Uzdrman finansijskim udarom zbog dugog perioda nezaposlenosti, Paloma se okrenuo besplatnoj zajedničkoj sauni na obali Baltičkog mora u Helsinkiju, koju vode i finansiraju volonteri.

“Sauna je mjesto gdje su svi jednaki… Ne možete na osnovu nečijeg izgleda reći čime se bavi, ko je”, rekao je.

Kada je svoje pratioce na društvenim mrežama upitao šta da uradi na svoj 1.000. dan nezaposlenosti, dobio je milion pregleda i bujicu prijedloga - uključujući performans “donesi svoju hranu” koju je održao na stepenicama parlamenta.

“Očigledno sam ovdje da obilježim nešto što nikada nisam želio da obilježavam”, rekao je dok je dijelio svoje domaće pecivo.

Ali, “odlučio sam da je ovo moj trenutak. Moram da ga iskoristim i da nešto preduzmem”, zaključio je.

Bonus video: