Nakon što su se krajem prošle sedmice suočili sa novom prijetnjom njihovoj relevantnosti, kada je u javnost procurio novi američko-ruski mirovni plan u Ukrajini, evropski zvaničnici su tokom vikenda požurili da izraze zadovoljstvo jer su razgovori u Ženevi nagovijestili da bi Donald Tramp mogao saslušati njihove bojazni u vezi s nametanjem lošeg mirovnog sporazuma Kijevu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da “posla još ima”, ali da sada postoji “čvrsta osnova za napredak zahvaljujući snažnom evropskom prisustvu”, piše portal “Politiko”.
Svakako je predstavljalo “napredak” to što su predstavnici EU i Britanije bili pozvani da učestvuju na nedjeljnom sastanku u Švajcarskoj, nakon što su isključeni iz originalnog američkog plana od 28 tačaka, za koji su strahovali da je toliko pristrasan da bi mogao ohrabriti Rusiju na nove napade.
Međutim, Rusija je juče signalizirala da će odbaciti izmijenjeni američki mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini ukoliko ne zadovolji dugogodišnje zahtjeve Moskve. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov poručio je da će, ako plan “obriše… ključne dogovore” za koje ruski predsjednik Vladimir Putin vjeruje da ih je postigao s Trampom na samitu na Aljasci, “situacija biti suštinski drugačija”.
“Naše procjene ostaju važeće u smislu da su ključne odredbe Trampovog (originalnog) plana zasnovane na dogovorima postignutim u Ankoridžu na rusko-američkom samitu u avgustu ove godie. I ti principi su uopšteno uvaženi u planu, koji smo i pozdravili”, rekao je Lavrov.
Prvobitni plan od 28 tačaka trajno je isključivao članstvo Ukrajine u NATO-u, ograničavao njenu vojsku na 600.000 ljudi, predviđao da ostatak Donbasa pripadne Rusiji - doduše kao demilitarizovana zona - i nalagao da Kijev održi izbore u roku od 100 dana.
Svi ti elementi, prema pisanju medija, u međuvremenu su izmijenjeni ili za sada ostavljeni po strani.
Ukrajina je juče nagovijestila podršku novom okvirnom sporazumu o miru s Rusijom, ali je naglasila da osjetljiva pitanja moraju biti riješena na sastanku između predsjednika Volodimira Zelenskog i Trampa.
Međutim, dosadašnje iskustvo je pokazalo da bi Vladimir Putin mogao vratiti američkog predsjednika na prvobitni plan, a ukoliko se to dogodi Zelenski će biti suočen sa teškim izborom da li da prihvati ponudu ili da se kocka se budućnošću svoje zemlje u nadi da će jednog dana dobiti dovoljno pomoći od evropskih prijatelja.
To su, kako piše “Politiko”, isti prijatelji koji, nakon skoro četiri godine rata, ne žele da mu pošalju svoje trupe, niti oružje koje traži, niti da zaplijene zamrznutu rusku imovinu iz svojih banaka kako bi mu pomogli da sam kupi opremu.
Dugogodišnji posmatrači evropske diplomatije smatraju da lideri na kontinentu ne čine dovoljno da bi se izborili za jednu od svojih napadnutih nacija.
“To zaudara na slabost, na nedostatak uvjerenja i snage”, rekao je za “Njujork tajms” Ivo Dalder, bivši američki ambasador pri NATO-u. “Evropa je svaki put iznova izbačena iz procesa, pa se onda iznenade što su izbačeni. A zatim se bave ograničavanjem štete”.
Za neke republikance u SAD, Evropljani koji se protive Trampovom dogovoru i ustupcima koje će on zahtijevati samo se zavaravaju. “Koja je alternativa?” upitao je Greg Svenson, predsjednik organizacije Republicans Overseas u UK, u izjavi za “Politiko”.
“Možete pričati velike priče, možete prisustvovati svim tim diplomatskim sastancima i poslati svoje najbolje ljude u Ženevu, ali jedini način da pobijedite Putina jeste borba - a nijedan od njih nije spreman na to”, rekao je Svenson. “Dakle, sve je to priča. Zvuči sjajno kad govorite o demokratiji i odbrani Ukrajine, ali oni jednostavno nisu spremni to da urade.”
Evropski političari i zvaničnici na takve komentare reaguju podsjećanjem na ogromne sume novca i oružja koje su njihove vlade poslale Kijevu otkako je rat počeo prije skoro četiri godine, kao i na ekonomski izazov smanjivanja trgovine s Rusijom, posebno uvoza fosilnih goriva.
Otkako su se SAD povukle u svojoj podršci, Evropa je vidljivo pokušala da popuni prazninu.
Međutim, istina je da je Trampov prvobitni prijedlog izazvao paniku među zvaničnicima i diplomatama u Briselu i šire, jer su znali da Zelenski ne može računati na to da će Evropa sama učiniti dovoljno da pomogne Ukrajini.
“Evropa može mnogo, može i više, može potrošiti više novca i izgraditi više”, rekao je za “Njujork tajms” Ričard Fonten, izvršni direktor Centra za novu američku bezbjednost. “Ali ona ne može zamijeniti SAD kao bezbjednosnog i obavještajnog partnera.”
Prije mjesec dana, lideri EU pojavili su se na samitu u Briselu samouvjereno predviđajući da će postići istorijski dogovor o korišćenju 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine kao “reparacionog zajma” kojim bi se Kijevu obezbijedila stabilna finansijska osnova za najmanje naredne dvije godine.
Međutim, plan se raspao nakon neočekivanih prigovora iz Belgije koja je ukazala na brojne pravne rizike i mogućnost tužbi i insistirala na garancijama da ne bude ostavljena sama da snosi moguće troškove, budući da se u toj zemlji nalazi ogromna većina zamrznute ruske državne imovine.
Na jučerašnjem onlajn sastanku “koalicije voljnih”, francuski predsjednik Emanuel Makron poručio je da će zajedno sa zemljama EU finalizovati rješenje za finansiranje Ukrajine korišćenjem zamrznute ruske imovine, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo saopštilo da je spremno da se priključi EU u pružanju finansijske podrške zasnovane na vrijednosti te “imobilisane” imovine, alin nijesu iznijeli više detalja.
U govoru upućenom koaliciji voljnih Zelenski je, kako prenosi Rojtersa, pozvao evropske lidere da usaglase okvir za raspoređivanje “snaga za uvjeravanje” u Ukrajinu i da nastave da podržavaju Kijev sve dok Moskva ne pokaže spremnost da okonča rat.
Međutim, “Politiko” podsjeća da su ranije ove godine, Makron i britanski premijer Kir Starmer predvodili napore da okupe podršku za međunarodne mirovne snage sastavljene od dobrovoljnih država, a da je godinu ranije Makron čak izložio ideju o slanju “vojnika na teren” prije nego što se sukob okonča. Sada više ne govori tako, ističe briselski portal.
U pokazatelju toga koliko je u Francuskoj teško uopšte otvoriti razgovor o slanju trupa u Ukrajinu, prošlonedjeljni vatreni apel novog francuskog načelnika Generalštaba, Fabijena Mandona, upućen gradonačelnicima da pripreme građane za mogući rat s Rusijom, izazvao je buru i osudu glavnih političkih partija. Mandon je upozorio da, ukoliko Francuska “nije spremna da prihvati gubitak svoje djece, da trpi ekonomski jer će prioriteti biti dati odbrambenoj proizvodnji, onda smo u opasnosti”.
Makron je pokušao da stiša kontroverzu i rekao da su Mandonove riječi izvučene iz konteksta.
U Njemačkoj je ministar spoljnih poslova Johan Vadeful rekao da Berlin “već daje poseban doprinos na istočnom krilu” raspoređivanjem brigade spremne za borbu u Litvaniji. “Cijeli baltički region ključna je zona na koju će Bundesver biti fokusiran. Mislim da je to takođe dovoljna i dalekosežna podrška Ukrajini.”
Ukrajinci bi željeli dublje angažovanje na svojoj teritoriji, ali Zapadni Evropljani zaziru od velikih gubitaka koje bi slanje vojnika na prve linije povuklo za sobom.
“Bar je Tramp pošten oko toga”, rekao je Svenson. “Mi bismo mogli da pobijedimo Rusiju. Pobijedili bismo je, rekao bih, brzo - pod uslovom da ne dođe do upotrebe nuklearnog oružja.”
“Pobijedili bismo Rusiju, ali bi mnogo ljudi poginulo.”
Bonus video:
