Za hrišćansku ekumenu, za zajedništvo crkava, ovo je centralna tema godine. A na centralnu proslavu ovog petka (28. novembra) papа Lav XIV stiže helikopterom iz Istanbula u Nikeju (tur. Iznik), gradić u Turskoj od oko 40.000 stanovnika.
Tamo je prije 1.700 godina održan Nikejski sabor. To veliko crkveno okupljanje u Rimskom Carstvu pod carem Konstantinom 325. godine smatra se prelomnim trenutkom u razvoju Crkve. Oblikovalo je ključne dkelove današnjeg hrišćanskog vkerovanja. I 1.700 godina kasnije, hrišćani širom svijeta mole se uz vjerovanje koje je tada, u Nikeji, sastavilo i utvrdilo oko 200 episkopa.
Jedini sabor prije podjela
U Nikeji su hrišćani bili jedinstveni. Do raznih podjela među crkvama došlo je tek kasnije, u različitim fazama istorije. „Nikeja je bila jedini sabor, dakle jedino okupljanje svih tada ključnih autoriteta u antičkoj Crkvi pod vođstvom cara“, objašnjava za DW rimokatolički teolog Kristijan Štol iz Padeborna. Štol (42) je i direktor važnog Johan-Adam-Meler-instituta za ekumeniku i savjetnik Vatikana za pitanja ekumene.
Zanimljiv je istorijski kontekst 325. godine: veliko okupljanje crkvenih predstavnika sazvao je svjetovni vladar. Konstantin (rođen između 270. i 288; umro 337) bio je od 306. rimski car, a od 324. gospodar i zapadnog Rimskog i istočnog Vizantijskog Carstva. Najkasnije od 324. jasno se izjašnjavao kao hrišćanin.
Dva ključna pitanja
Nikejski sabor razriješio je dva osnovna spora. Prvo, učesnici su se nakon dugih rasprava dogovorili o zajedničkom datumu Uskrsa. Time je centralni hrišćanski praznik u tadašnjem svijetu slavljen istog dana.
Drugo, odlučeno je kako razumjeti ličnost Isusa iz Nazareta. „Već Novi zavjet poznaje različita gledišta“, kaže Štol. Zato je u antičkom svijetu postojao „niz teoloških kontroverzi“.
„U Nikeji je dogovoreno da se Hristos može nazvati Bogom – u istom smislu u kojem vjernici to govore za Boga Oca.“ To se do danas drži u svim hrišćanskim konfesijama. U vjerovanju stoji da je Isus Hristos, Sin Božiji, „...istiniti Bog od istinitog Boga, rođen, ne stvoren, jednosuštan s Ocem...“
Gdje su se episkopi sastali?
O tačnom mjestu zasjedanja 325. dugo su postojale samo pretpostavke. Vjerovatno to nije bilo ni u jednoj od desetak crkava čiji se ostaci danas nalaze u Izniku. Neki arheolozi misle da je mjesto danas pod vodom, usljed zemljotresa. Tamo se vide ruševine i nekoliko nadgrobnih ploča – skoro pa ništa.
„Jubilej je u nauci, ali i u crkvama, naišao na iznenađujuće veliki odjek“, kaže Štol. Mnogi su iskoristili priliku da se iznova suoče sa suštinom hrišćanske vjere – vjerom u Isusa kao Sina Božijeg".
Ekumenski značaj danas
U većini njemačkih biskupija, ali i na međunarodnom nivou, ove godine održavana su predavanja i debate o značaju jubileja. Štol kaže da je na mnogim ekumenskim skupovima bilo „dirljivo“ vidjeti „kako hrišćani iz različitih tradicija zajednički ispovjedaju ovu vjeru“. To on vidi kao „znak jedinstva i zajedništva“, prijeko potrebnog „društvima potresenim polarizacijom i sukobima“.
U vrhu Rimokatoličke crkve, papa Franja je godinama radio na zajedničkom obilježavanju Nikejskog sabora iz 325. Njegova želja za jedinstvom bila je velika. Umro je u aprilu 2025. u 88. godini. Sada je temu preuzeo papa Lav XIV.
Već u maju susreo se s vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem (85), koji je došao na inauguraciju novog pape u Rim. Lav će se s pravoslavnim poglavarom više puta sresti tokom trodnevne posjete Turskoj – u Izniku i Istanbulu.
Poruka jedinstva
Štol kaže da papa Lav XIV već u svom geslu ističe značaj hrišćanskog jedinstva i zajedničkog temelja u vjeri u Hrista. Ono glasi: „In illo uno unum“ („U onome jednom – jedno smo“). „Tu poruku papa već nosi sa sobom na putu ka mjestu održavanja Nikejskog sabora“, kaže Štol. Sigurno će je tamo obnoviti.
Koliki značaj papa pridaje Izniku, pokazao je nekoliko dana prije puta neuobičajenim korakom: posvetio je posebno apostolsko pismo 1700. godišnjici sabora. U njemu naglašava zajedničko svjedočanstvo hrišćana: „Ono što nas ujedinjuje, daleko je više od onoga što nas razdvaja.“
Nikejski Simvol vere iz 325. može biti temelj za jedinstvo i pomirenje među svim hrišćanima. „Ono nam predlaže model istinskog jedinstva u legitimnoj različitosti.“ Danas se više ne radi o „ekumeni povratka na stanje prije podjela“, već o „ekumeni budućnosti – pomirenju na putu dijaloga“.
Razmišljanje o papstvu
Neposredno pred papinu posjetu, kardinal Kurt Koh, zadužen za ekumenu, ocijenio je za njemačku Katoličku novinsku agenciju da susret u Izniku ima „veliki ekumenski značaj“. Na proslavu u širem ekumenskom okviru pozvao je patrijarh Vartolomej.
Prema Švajcarcu Kohu, ovo zajedništvo može pokrenuti i dalje rasprave o novom razumijevanju papstva, koje bi se ekumenski shvatilo „kao služenje jedinstvu“.
Ali, uprkos pohvalama za susret pape Lava i Vartolomeja u Izniku i prisustvo predstavnika drugih crkava, dijalog Vatikana i vaseljenskog patrijarha s Ruskom pravoslavnom crkvom godinama je, ako ne prekinut, a ono praktično nepostojeći.
Ruski patrijarh Kiril, bliski saveznik predsjednika Vladimira Putina, stalno blagosilja njegov krvavi rat protiv Ukrajine. Za ekumenu se moskovski patrijarh trenutno gotovo uopšte ne interesuje.
Bonus video:
