r

Korupcionaški skandal gura EU u duboku krizu

Optužbe za pronevjeru protiv visokih evropskih zvaničnika dodatno podrivaju povjerenje u institucije EU i predstavljaju do sada možda najteži test za Ursulu fon der Lajen

16568 pregleda 151 reakcija 21 komentar(a)
Ursula fon der Lajen, Foto: Rojters
Ursula fon der Lajen, Foto: Rojters

Bivša šefica evropske diplomatije Federika Mogerini i još dvije osobe formalno su optužene za pronevjeru i korupciju, sukob interesa i odavanje profesionalne tajne u slučaju prijeti da preraste u najtežu institucionalnu krizu Evropske Unije, postavljajući pred Ursulu fon der Lajen dosad najteži test odgovornosti.

U pismu osoblju diplomatske službe EU, u kojem je Rojters imao uvid, aktuelna šefica evropske diplomatije Kaja Kalas navela je da su “optužbe duboko šokantne, ali ni na koji način ne bi trebalo da bace sjenku na dobar posao koji ogromna većina vas obavlja svakog dana”. “Budite uvjereni da u potpunosti sarađujemo u istrazi i obezbjeđujemo potpunu transparentnost”, napisala je ona, dodajući: “Željela bih još jednom da izrazim povjerenje u nadležne organe da će postupak biti sproveden u skladu sa zakonom i da će pretpostavka nevinosti biti poštovana.”

Istraga, koja je dovela do policijskih racija u sjedištu Evropske službe za spoljne poslove u Briselu i na elitnom postdiplomskom koledžu, kao i u domu Federike Mogerini uzdrmala je evropske institucije i ponovo pokrenula pitanja o transparentnosti politika procesa u Briselu.

Federika Mogerini
foto: REUTERS

Tačno godinu dana nakon početka svog drugog mandata na čelu Komisije, Fon der Lajen sada mora da pronađe način da izbjegne da bude uvučena u skandal koji datira još iz njenih prvih godina na toj funkciji, piše portal “Politiko” i dodaje da će njeni kritičari iskoristiti ovu priliku i ponovo zatražiti da se suoči sa četvrtim glasanjem o nepovjerenju.

“U pitanju je kredibilitet naših institucija”, rekla je Manon Obri, kopredsjedavajuća Kluba ljevice u Evropskom parlamentu. Ako se dokažu, ove optužbe bi pokrenule najveći skandal koji je pogodio Brisel još od masovne ostavke Komisije Žaka Santera 1999. godine zbog navoda o finansijskim malverzacijama.

Policija je u utorak privela Federiku Mogerini, italijansku političarku iz lijevog centra koja je bila na čelu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS), od 2014. do 2019. godine, kao i Stefanа Saninа, italijanskog državnog službenika koji je bio generalni sekretar EEAS-a od 2021. do početka ove godine.

Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) saopštilo je da ima “snažne sumnje” da postupak javne nabavke iz 2021–2022. za uspostavljanje diplomatske akademije povezane s Koledžom Evrope, gdje je Mogerini rektorka, nije bio fer i da bi utvrđene činjenice, ako se potvrde, “mogle predstavljati pronevjeru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne”. Dodaje se: “Sve osobe se smatraju nevinim dok im se krivica ne dokaže pred nadležnim belgijskim sudovima.”

“Zanimljivo je kako Brisel drži predavanja svima o ‘vladavini prava’, dok njegove sopstvene institucije liče više na kriminalističku seriju nego na funkcionalnu uniju”, napisao je na Iksu Zoltan Kovač

Evropski zvaničnici su juče pušteni na slobodu “jer se ne smatraju opasnošću od bjekstva”, saopštio je EPPO, koji je zadužen za krivično procesuiranje prevara koje uključuju evropska sredstva

Slučaj će, po svoj prilici, dodatno rasplamsati već zategnute odnose između Fon der Lajen i aktuelne šefice evropske diplomatije, Kaje Kalas, kazala su za Politiko četiri zvaničnika EU. Ranije ove godine, Sanino je napustio mjesto generalnog sekretara i preuzeo istaknutu funkciju u Komisiji Fon der Lajen.

Jedan zvaničnik EU stao je u odbranu Fon der Lajen, okrivljujući umjesto nje EEAS - autonomnu službu po ugovorima EU koja funkcioniše pod okriljem Kalas, koja je ujedno jedna od 27 evropskih komesarki.

“Znam da će oni koji ne vole Fon der Lajen iskoristiti ovo protiv nje, ali oni koriste sve protiv nje”, rekao je taj zvaničnik.

“S obzirom na to da je predsjednica Fon der Lajen najprepoznatljivija liderka u Briselu, sve svaljujemo na njena vrata”, dodao je. “A nije fer da se suočava s prijedlogom za izglasavanje nepovjerenja zbog nečega što je možda uradila Služba za spoljne poslove. Ona nije odgovorna za sve institucije.”

Istraga se dešava u trenutku kada euroskeptične, populističke i krajnje desne partije profitiraju na talasu nezadovoljstva birača, i dok EU vrši pritisak na zemlje unutar i van bloka zbog njihovih sopstvenih korupcionaških skandala.

“Zanimljivo je kako Brisel drži predavanja svima o ‘vladavini prava’, dok njegove sopstvene institucije liče više na kriminalističku seriju nego na funkcionalnu uniju”, napisao je na Iksu Zoltan Kovač, portparol vlade Mađarske, koja se godinama suočava s kritikama EU.

Rumunski poslanik u Evropskom parlamentu Georg Piperea, član desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista, koji je u julu stajao iza neuspjelog pokušaja izglasavanja nepovjerenja Fon der Lajen, rekao je za “Politiko” da razmatra pokretanje novog prijedloga.

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je za državne medije da zvaničnici EU “radije ignorišu sopstvene probleme, dok neprestano drže predavanja svima drugima”.

EU se muči da se otrgne od niza korupcionaških skandala od početka ove decenije. Pretresi u utorak uslijedili su nakon skandala “Katargejt” iz 2022, kada je zalivska država bila optužena da je pokušavala da utiče na poslanike EP putem mita i poklona, kao i nakon ovogodišnje istrage o navodnom podmićivanju u lobističkim aktivnostima kineskog tehnološkog giganta “Huavej” u Evropi.

Te istrage su povezale pojedine poslanike Evropskog parlamenta sa aferama, a tada su zvaničnici Komisije brzo uprli prst u poslanike i ogradili se od skandala.

Međutim, ni Komisija nije bila imuna na optužbe za nepropisno postupanje, piše “Politiko” i podsjeća da je 2012. godine tadašnji komesar za zdravlje Džon Dali podnio ostavku zbog skandala povezanog s lobiranjem u industriji duvana.

Fon der Lajen se ranije ove godine našla na udaru kritika nakon što je sud EU presudio da nije smjela uskratiti javnosti poruke koje je razmjenjivala sa izvršnim direktorom farmaceutskog giganta Fajzer tokom pandemije kovida-19.

Novi skandal je opasniji za Komisiju budući da su osumnjičeni istaknute ličnosti u Briselu, a optužbe protiv njih su krajnje ozbiljne.

Nakon što je obavljala funkcije potpredsjednice Evropske komisije i šefice diplomatije, Mogerini je 2020. imenovana za rektorku Koledža Evrope, uprkos kritikama da nije kvalifikovana za tu poziciju, da ne ispunjava kriterijume i da se u trku uključila mjesecima nakon isteka roka. Ona je 2022. postala direktorka Evropske diplomatske akademije, projekta koji je u središtu istrage.

Sanino, bivši italijanski diplomata, bio je najviši državni službenik EEAS-a, a sada je generalni direktor odjeljenja Komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i zemlje Zaliva.

Kristijano Sebastijani, predstavnik jednog od najvećih sindikata u EU rekao je za “Politiko” da bi, ako se dokažu, optužbe imale “poguban uticaj na kredibilitet pogođenih institucija, ali i šire - na percepciju svih evropskih institucija među građanima”. Naveo je da je primio “desetine poruka” od zaposlenih u institucijama EU zabrinutih zbog narušavanja ugleda.

“Ovo nije dobro ni za institucije EU ni za službe Komisije. Nije dobro ni za Evropu - skreće pažnju sa drugih stvari”, rekao je jedan zvaničnik Komisije, koji je želio da ostane anoniman. “Ovo podstiče taj osjećaj elitizma, ideju o neformalnoj mreži koja dijeli usluge. A Mogerini je bila jedna od najuspješnijih visokih predstavnica EU - ovo ni u kom smislu nije dobro za javnu diplomatiju.”

Bonus video: