Predstavljen kao zvanični rodni grad Djeda Mraza, odnosno joulupukija, kako ga zovu u Finskoj, grad Rovanijemi nudi svaki mogući doživljaj povezan sa njim: od posjete “kancelariji” Djeda Mraza na Arktičkom krugu do vožnje saonicama s irvasima. On ima čak i sopstvenu prodavnicu poznate finske dizajnerske kuće Marimeko.
Međutim, ove božićne sezone, pored stotina hiljada turista iz cijelog svijeta koji dolaze u potragu za Djeda Mrazom, snijegom prekrivena prijestonica finske Laponije postaje sve popularnija destinacija i za međunarodne vojne posjetioce.
U proteklih nekoliko sedmica, kroz Rovanijemi, koji ima i vojnu bazu, prošle su hiljade vojnika NATO-a zbog vježbi na obližnjem Rovajarviju, najvećem vojnom poligonu u zapadnoj Evropi, gdje se pripremaju za mogući napad Rusije. Rovajarvi se nalazi oko 89 kilometara od ruske granice.
U međuvremenu, očekuje se da će Rovanijemi uskoro postati ključna baza za finske Kopnene snage za brzo djelovanje (FLF), borbenu grupu NATO-a pod švedskim vođstvom, namijenjenu odvraćanju potencijalne prijetnje na istočnoj granici.
Povećana vojna aktivnost nije prošla neopaženo među turistima u Rovanijemiju.
Dona Kojl i njena kćerka Lajla, turisti iz Škotske, bile su iznenađene kada su tokom safarija sa irvasima začule vojne avione. “Nismo znale ništa o tome”, rekla je Dona.
Hana Šliker iz Štutgarta u Njemačkoj rekla je da je nemoguće pobjeći od realnosti rata u Evropi - čak ni u rodnom gradu Djeda Mraza.
“Jutros smo bile na turi s irvasima i vidjele smo kako iznad nas lete vojni avioni”, rekla je. “Osjetile smo prisustvo stvarnosti ovdje. Od toga se ne može pobjeći”.
U Santa Parku, “domaćoj pećini Djeda Mraza”, ukopanoj u veliko uzvišenje, teško je ignorisati činjenicu da ona ujedno služi i kao atomsko sklonište za stanovnike grada.
“Zapravo je zastrašujuće kad pomisliš koliko smo zapravo blizu (Rusiji). Ali s druge strane, Santa Park je bunker... možda to ipak malo pomaže”, kazala je Hana.
Napetosti između Rusije i zapadne Evrope sve su veće, a Vladimir Putin je prošle sedmice izjavio da je “spreman” za rat ako ga Evropa započne, usred zastoja u mirovnim pregovorima s Ukrajinom. U slučaju ruske invazije, gotovo 1.500 kilometara duga granica između Finske i Rusije - od čega se oko 380 kilometara nalazi u Laponiji - smatra se jednim od mogućih pravaca napada.
Finska vojska je upozorila da će Rusija, nakon završetka rata u Ukrajini, prebaciti dodatne trupe na granicu s Finskom, gdje već jača svoje prisustvo i infrastrukturu kako bi postala “još ozbiljnija sila”.
Zbog svoje geografije i istorije sa istočnim susjedom, Finska se odavno priprema za mogući rat s Rusijom. Ustavom je propisana obaveza svakog građanina da učestvuje u odbrani zemlje. Međutim, ulazak Finske u NATO 2023. godine donio je značajne promjene, uključujući mnogo širu međunarodnu saradnju i otvaranje novog sjeverozapadnog komandnog centra Alijanse u Mikeliju, na jugoistoku zemlje, u oktobru.
Prošle sedmice, dok je zabavni park Selo Djeda Mraza bio pun uzbuđene djece - i nemalog broja odraslih - koji su pod pahuljama snijega dolazili da upoznaju Djeda Mraza, nedaleko odatle, u Rovajarviju, gotovo 1.000 vojnika iz Švedske, Finske i Velike Britanije učestvovalo je u vježbi Lapland Steel 25. Ta vježba je održana neposredno nakon druge, pod nazivom “Northern Strike 225”, koja je okupila više od 2.000 finskih i poljskih vojnika na istom terenu.
U okviru vježbe Lapland Steel 25, finski regruti i vojnici naoružani puškama, zajedno sa švedskim vojnicima, manevrisali su tenkovima, kros-kantri skijama i helikopterima kroz borove šume i snijeg do koljena, simulirajući međusobnu borbu.
“Pripremamo se za najgore”, rekla je švedska vojnikinja i vozačica tenka, 19-godišnja Alva Stormark. “Jer znamo da u Evropi traje rat, a mi smo blizu Rusa.”
Ona se priključila švedskoj vojsci prije otprilike godinu i po, što je, kako kaže, bila “teška odluka” s obzirom na geopolitičke tenzije, ali i dalje ostaje posvećena svojoj dužnosti. “Odbrana Švedske je nešto što zaista želim da radim.”
Iako je major Miko Kusisto, načelnik obuke u Jeger brigadi, najsjevernijoj jedinici finske vojske, rekao da vježba Lapland Steel ne prati “konkretan scenario”, mapa vježbe prikazivala je veliku crvenu strelicu koja dolazi sa sjeveroistoka, u pravcu Rusije.
On je takođe primijetio da se Arktički krug “stalno pomjera”, u zavisnosti od kretanja Zemlje, ali da nema sumnje da je Rovanijemi “pravi” dom Djeda Mraza. “Veći dio godine on provodi upravo ovdje, u Rovanijemiju”, rekao je.
Više od četvrtine finske granice s Rusijom - koja je zatvorena već dvije godine zbog rastućih tenzija - nalazi se u Laponiji, rijetko naseljenom području u kojem živi svega tri odsto ukupne populacije zemlje.
Komandant Jeger brigade, pukovnik Marko Kivela, kazao je da zbog blizine Rusije i poluostrva Kola - na kojem se nalazi najveća koncentracija nuklearnog oružja na svijetu - ovaj region ima izuzetno strateški značaj.
Rusija, rekao je, “mijenja svoj raspored snaga” na poluostrvu Kola i duž granice s Finskom, postavljajući nove divizije i formirajući novi armijski korpus. “To znači da grade komandnu i kontrolnu strukturu, kao i infrastrukturu, kako bi, kada se rat u Ukrajini završi, trupe mogle biti vraćene na finsku granicu”, rekao je. “A onda bi mogli i da opreme trupe i promijene njihov raspored tako da bi s druge strane naše granice stajala mnogo ozbiljnija ruska sila.”
Moto Jeger brigade, koja je specijalizovana za arktičku obuku i protivvazdušnu odbranu sa kopna, glasi pohjoinen pitää - “sjever se drži”.
Kivela je trenutne tenzije opisao kao “novi Hladni rat”. “Živimo u vremenu kada je rat u Ukrajini u toku, i kada Arktik postaje sve zanimljiviji jer se led topi, a prirodni resursi postaju sve dostupniji”, rekao je.
“Rusija sada gradi svoju vojnu strukturu u Arktiku - prije svega kako bi zaštitila svoje strateške kapacitete kao nuklearni faktor odvraćanja, ali i da bi zaštitila ekonomske resurse koji se otvaraju. Dakle, na neki način, ovo gomilanje baza podsjeća na ono što se dešavalo tokom Hladnog rata i sada rade manje-više istu stvar.”
Kao žena, finska regrutkinja Rebeka Brun (23) se dobrovoljno prijavila za služenje vojnog roka. Iako su dugi marševi iscrpljujući - zajedno sa opremom, puškom i rancem često nosi i do polovine svoje tjelesne težine - ne žali što se prijavila, uprkos sve većoj prijetnji od rata. “Ne bih rekla da ne bih promijenila nijedan dan, jer bih”, kaže ona, “ali ne kajem se što sam se pridružila vojsci”.
Iako joj s vremena na vrijeme kroz misli prođu eskalirajuće tenzije na granici, osjeća se spremno za eventualni rat. “Dobro smo obučeni. Tako da nisam nervozna”.
“Neko to mora uraditi”, kaže Jona Lahtelin (20), takođe regrut koji je stajao pored Brun. “Ionako smo uglavnom ovdje svojom voljom, pa i nije neki veliki korak da se stvarno pridružimo vojsci kad dođe ratno vrijeme.”
Prošle sedmice, predstavnici švedskih, finskih i norveških oružanih snaga sastali su se u Rovanijemiju kako bi razgovarali o planovima za uspostavljanje finskog FLF-a, za koji će taj grad služiti kao baza. Borbene grupe, rekao je brigadni general švedske vojske i komandant 1. divizije Mikael Karlen, stizaće preko švedske granice iz Bodena, u Norbotenu.
FLF Finske će, kako je rekao, biti “važna komponenta jačanja istočnog krila” NATO-a. “Riječ je o geografskom području sa veoma zahtjevnim terenom, malo je puteva, gotovo da nema infrastrukture, a zimi je klima obilježena izuzetno jakim hladnoćama”.
Međunarodne vojne vježbe, kazao je, imaju za cilj “pokazivanje naše sposobnosti i odvraćanja”. Dodao je: “Nasilje s Rusijom treba izbjeći tako što ćemo pokazati svoju sposobnost”.
U zajedničkom saopštenju objavljenom prvog decembra, premijeri Finske i Švedske, Peteri Orpo i Ulf Kristerson, naveli su da planiraju da “prodube bilateralnu saradnju”, uključujući oblasti odbrane i civilne pripravnosti.
Priredila: A. Š.
Bonus video:
