Čelnici Evropske unije Ursula fon der Lajen i Antonio Košta izjavili su da se današnji samit u Briselu ne smije završiti bez odluke o finansiranju Ukrajine, dok Belgija traži od partnera iz EU da joj pruže čvrste garancije da će biti zaštićena od ruske odmazde prije nego što podrži veliki zajam za Ukrajinu.
Finansiranje Ukrajine ključna je tema samita 27-orice, kojima se danas pridružio ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski, a lideri bi trebalo da odluče da li će desetine milijardi eura iz zamrznute ruske imovine biti iskorišćene kao garancija za kredit namijenjen pokrivanju vojnih i finansijskih potreba Ukrajine u naredne dvije godine.
Najveći dio te imovine, oko 193 milijarde eura, prema podacima iz septembra, nalazi se u briselskoj finansijskoj klirinškoj kući Euroklir (Euroclear), prenosi agencija AP.
"Nećemo napustiti Evropski savjet bez konačne odluke o finansiranju ukrajinskih potreba za 2026. i 2027", rekao je Košta novinarima uoči samita.
Fon der Lajen je rekla da podržava njegovu ideju da se samit ne može završiti bez rješenja za finansiranje Ukrajine u sljedeće dvije godine.
Na stolu su dvije opcije koje je predložila Komisija. Prva je zajedničko zaduživanje za što bi garantovao evropski budžet, a druga beskamatni zajam Ukrajini na osnovu zamrznute ruske imovine koji bi trebalo da vrati tek ako i kada Rusija plati ratnu odštetu.
Za prvu opciju potrebna je saglasnost svih država članica koju je u ovoj situaciji nemoguće dobiti, a za drugu je dovoljna kvalifikovana većina.
Međutim, reparacijski zajam nailazi na nepopustljiv otpor Belgije u kojoj se nalazi najveći dio zamrznute ruske imovine, a još nekoliko zemalja je skeptično u pogledu korišćenja suverene imovine jer bi to bilo bez presedana.
"Dajte mi padobran i svi ćemo skočiti zajedno", rekao je premijer Bart De Vever poslanicima belgijskog parlamenta neposredno prije početka samita.
Belgija strahuje da bi Rusija mogla da uzvrati mjerama odmazde i zato bi radije da Evropska unija pozajmi novac na međunarodnim finansijskim tržištima, umjesto da se direktno osloni na zamrznutu rusku imovinu. Brisel takođe traži da se u plan uključe i zamrznuta ruska sredstva koja se nalaze u drugim evropskim zemljama, kao i da partneri garantuju da će klirinška kuća Euroklir imati dovoljno sredstava ukoliko se suoči sa pravnim postupcima.
Njemački kancelar Friedrih Merc najveći je zagovornik reparacijskog zajma.
"Znate moj stav, želim da zamrznutu rusku imovinu koristimo za finansiranje Ukrajine. Ne vidim bolju opciju", rekao je Merc, dodajući da ima utisak da će se postići dogovor.
"Danas je pred nama jednostavan izbor: ili novac danas ili krv sjutra", rekao je poljski premijer Donald Tusk. Dodao je da tu ne govori o Ukrajini, nego o EU.
"Na nama je da donesemo odluku i to je pitanje sati. Mislim da svi evropski čelnici konačno moraju preuzeti odgovornost", rekao je Tusk.
Mađarska i Slovačka protive se planu Ursule fon der Lajen o kreditu za reparacije. Osim Belgije, neodlučne su i Bugarska, Italija i Malta.
"Ne bih volio Evropsku uniju u ratu", rekao je uoči samita mađarski premijer Viktor Orban koji sebe vidi kao mirotvorca. . "Dati novac znači rat", dodao je Orban koji je plan o kreditu opisao kao "ćorsokak" i rekao da je "cijela ideja glupa".
Druga važna tema koja bi se mogla nametnuti na današnjem samitu u Briselu je pitanje zaključivanja ugovora sa zemljama Merkosura (Mercosur), južnoameričkog bloka koji čine Argentina, Brazil, Urugvaj i Paragvaj, prenijela je Hina iz Brisela.
Države članice treba da donesu odluku o tome kvalifikovanom većinom kako bi predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen mogla u subotu da otputuje u Brazil i potpiše taj trgovinski sporazum.
Međutim, Francuska i Italija traže da se to odloži i strahuje se da bi mogle lako okupiti blokirajuću manjinu.
Bonus video:
