Zvaničnici iz više od 35 zemalja "koalicija voljnih" podržali su danas Parisku deklaraciju u kojoj se detaljno navode snažne bezbjednosne garancije za čvrst i trajan mir u Ukrajini, između ostalog i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, objavio je francuski predsjednik Emanuel Makron.
Lideri Francuske, Britanije i Ukrajine potpisali su u Parizu deklaraciju o namjeri koja se odnosi na buduće raspoređivanje multinacionalnih snaga kao bezbjednosne garancije za Ukrajinu, nakon što bude postignut prekid vatre.
Makron je izjavio da će potpisivanje bezbjednosnih garancija preuzetih za Ukrajinu, uključujući raspoređivanje multinacionalnih vojnih snaga, odvratiti buduće agresije na Ukrajinu.
Te bezbjednosne garancije obezbijediće da Ukrajina ne bude prisiljena na predaju, te da se bilo koji mirovni sporazum u budućnosti ne prekrši, rekao je Makron novinarima nakon sastanka takozvane Koalicije voljnih, koju čine zemlje saveznice Ukrajine, prenosi agencija Rojters.
Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da je mir u Ukrajini bliži nego ikad, ali da "najteži dio posla" tek predstoji.
Starmer je, govoreći nakon sastanka u Parizu s liderima takozvane Koalicije voljnih, saveznika Ukrajine, rekao i da će Britanija učestvovati u nadzoru i verifikaciji eventualnog prekida vatre, koji bi predvodile Sjedinjene Američke Države.
Stramer je dodao da će njegova zemlja nastaviti da vrši pritisak na Rusiju, uključujući i dodatne mjere protiv trgovaca naftom i operatera "flote u sjenci" koji podržavaju Moskvu.
Koalicija voljnih ostvarila je novi napredak u izradi okvira za bezbjednosne garancije za Ukrajinu po uzoru na NATO, izjavila je italijanska premijerka Đorđa Meloni nakon sastanka u Parizu.
Razgovori su, navela je Meloni u saopštenju, bili konstruktivni i pokazali visok stepen usklađenosti između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i drugih partnera oko mjera osmišljenih da obezbijede trajan i pravedan mir.
"U središtu razgovora bilo je usavršavanje bezbjednosnih obaveza inspirisanih Članom 5 NATO-a, modelom koji Italija već dugo zagovara, a koji bi bio uklopljen u širi paket sporazuma, koordinisan u bliskoj saradnji s Vašingtonom", navodi se u saopštenju koje je objavio kabinet Meloni.
Predloženi sistem, kako je dodala Italija, ima za cilj da zaštiti suverenitet Ukrajine kroz jačanje vojnih sposobnosti i snažan mehanizam za nadzor eventualnog prekida vatre.
Prema saopštenju, deklaracija usvojena u Parizu naglašava dobrovoljni karakter učešća država u budućim multinacionalnim snagama, kao i obavezu da se prije pružanja pomoći, u slučaju ponovnog napada, ispoštuju nacionalne ustavne procedure.
Meloni je tokom sastanka ponovila da italijanske trupe neće biti raspoređene na ukrajinskom tlu.
Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država Stiv Vitkof izjavio je na konferenciji za novinare da predsjednik Donald Tramp želi mir u Ukrajini.
"U njegovo ime odlučni smo da učinimo sve što je moguće kako bismo postigli taj mir", rekao je Vitkof.
On je podsjetio na napredak postignut na prethodnim sastancima, uključujući one u Berlinu i u Trampovom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.
"Smatramo da smo u velikoj mjeri završili pregovore o bezbjednosnim protokolima", dodao je.
"Ali takođe vjerujemo da smo, što je ključno, veoma, veoma blizu zaključenja izuzetno snažnog sporazuma o prosperitetu – kakav rijetko koja država dobije nakon izlaska iz sukoba poput ovog".
Pregovori o okončanju gotovo četvorogodišnjeg sukoba ubrzani su od novembra. Ipak, Moskva još nije signalizirala spremnost na ustupke, nakon što je Kijev insistirao na izmjenama američkog predloga koji je u početku podržavao glavne ruske zahtjeve, podsjeća Rojters.
Bonus video:
