Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU) nedavno je dao pozitivnu ocjenu svom „migracionom zaokretu“. Prema njegovim riječima, broj prvih zahtjeva za azil u Njemačkoj pao je na oko 113.000 u 2025. godini – što predstavlja smanjenje od 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Dobrintovo ministarstvo taj pad pripisuje strogim graničnim kontrolama i odbijanju tražilaca azila direktno na granicama, koje su na snazi od njegovog stupanja na dužnost u maju.
Od maja Savezna policija sprovodi nasumične kontrole na svim njemačkim kopnenim granicama uz značajno angažovanje osoblja. Prema navodima Savezne policije, oko 21.000 osoba direktno je odbijeno zbog neodgovarajućih putnih isprava.
Oko 1.000 njih je pred službenicima iznijelo zahtjev za azil i nije im dozvoljen ulazak, iako bi imali pravo na sprovođenje postupka. To pravo su sudovi u pojedinačnim slučajevima potvrdili.
Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova i dalje tvrdi da se odgovarajući evropski zakon o azilu ne mora primjenjivati jer se Njemačka nalazi u „vanrednoj situaciji“.
U razgovoru za list Bild, ministar unutrašnjih poslova Dobrint rekao je da se pitanjima migracija bavi jasno i dosljedno.
„Ko nema pravo na zaštitu, ne treba da dolazi – ko počini krivično djelo, mora da ode. Jasan signal iz Njemačke da se migraciona politika u Evropi promijenila primljen je širom svijeta“, objasnio je Dobrint. Između ostalih mjera, nova vlada je zaustavila ponovno spajanje porodica tražilaca azila. Ranije je bilo dozvoljeno da mjesečno 1.000 ljudi uđe u zemlju radi spajanja porodice.
„Ovo skoro da nema nikakve veze sa graničnim kontrolama“
Istraživač migracija Gerald Knaus smatra da pad broja tražilaca azila nije prvenstveno posljedica strože vladine politike i graničnih kontrola. Prema njegovom mišljenju, glavni razlog je prije svega kraj građanskog rata u Siriji 2024, zbog čega ljudi više ne napuštaju svoju domovinu. Ključni faktor je, smatra Knaus, situacija u zemljama porijekla migranata. Mjesečni broj zahtjeva za azil ostao je stabilan na oko 9.000 – i prije i poslije uvođenja strožih graničnih kontrola u maju, kaže on.
„Nacionalnost broj jedan koja je u posljednjih deset godina dolazila u Njemačku tražeći zaštitu sada više ne dolazi. To je velika promjena i, ako se nastavi, imaće trajne posljedice. Riječ je o vrlo malom broju i to skoro da nema nikakve veze sa kontrolama na njemačko-poljskoj ili njemačko-austrijskoj granici“, rekao je Knaus za DW. On je iz analitičkog centra Evropska inicijativa za stabilnost (ESI).
Sporazumi EU o readmisiji
Mnogo važniji od graničnih kontrola i nacionalnih mera su, prema Knausovom mišljenju, zaključci Evropske unije iz decembra 2025. koji omogućavaju sporazume sa trećim državama o prihvatu vraćenih migranata. Ljudi koji su, na primjer, ušli u Italiju ili Grčku preko Libije mogli bi biti vraćeni u neku drugu afričku zemlju bez sprovođenja postupka azila. Sličan princip već funkcioniše u okviru sporazuma sa Turskom iz 2016. o readmisiji sirijskih izbjeglica.
„Ako EU iskoristi ovu mogućnost, broj ljudi koji trenutno ilegalno putuju mediteranskom rutom mogao bi drastično da opadne“, smatra istraživač migracija Knaus. Ljudi ne bi rizikovali prelazak mora ako znaju da ne mogu da ostanu u EU.
Prema podacima Agencije EU za azil sa sjedištem na Malti, mediteranska ruta preko Libije trenutno je najčešće korišćena, ali i najopasnija.
Kraj građanskog rata u Siriji ima uticaj ne samo u Njemačkoj: između januara i novembra prošle godine broj prvih zahtjeva za azil u EU pao je za 25 odsto. Prema riječima komesara EU za migracije Magnusa Brunera, broj povrataka i deportacija povećan je za 20 odsto.
Deportacije u Siriju „nerealne"
Veći broj deportacija migranata bez prava boravka takođe je cilj vladajuće koalicije u Berlinu. Dobrint hoće da ove godine poveća broj deportacija onih koji moraju da napuste Njemačku. Prošle godine zabilježeno je 21.500 deportacija (od januara do novembra), što predstavlja povećanje od 20 odsto u odnosu na 2024.
Dobrintova stranka CSU sada predlaže da se velikom broju sirijskih izbjeglica ne produži status zaštite i da budu vraćeni u Siriju.
Istraživač migracija Gerald Knaus smatra da je riječ o predlogu koji je nemoguće sprovesti. Sirijska vlada bi, kaže on, morala da se saglasi s tim, a vjerovatno bi uslijedile desetine hiljada sudskih postupaka u Njemačkoj.
„Očekivanje da bi veliki broj ljudi mogao da se vrati u Siriju ili da bude deportovan, s obzirom na sve što znamo, potpuno je nerealno. To se neće dogoditi, čak i ako bi to možda bilo pravno moguće prema zakonu o azilu“, smatra Gerald Knaus.
Bonus video:
