Grenland bi trebalo da vodi direktne razgovore sa vladom Sjedinjenih Država, bez Danske. To je za Rojters izjavio grenlandski opozicioni lider, dok to arktičko ostrvo razmatra kako da odgovori na pritisak predsjednika Donalda Trampa da ga stavi pod američku kontrolu.
Tramp je nedavno pojačao prijetnje da će preuzeti Grenland, oživljavajući ideju koju je iznio još 2019. godine, tokom svog prvog predsjedničkog mandata.
Grenland je strateški smješten između Evrope i Sjeverne Amerike, što ga čini ključnom lokacijom za američki sistem balističke raketne odbrane. Njegovi bogati mineralni resursi takođe se uklapaju u cilj Vašingtona da smanji zavisnost od Kine.
Ostrvo je autonomna teritorija Kraljevine Danske. Ima sopstveni parlament i vladu, ali Kopenhagen zadržava nadležnosti nad spoljnom politikom i odbranom.
“Podstičemo našu sadašnju (grenlandsku) vladu da zaista vodi dijalog sa američkom vladom, bez Danske”, rekao je Rojtersu Pele Broberg, lider Naleraka (Naleraq), najveće opozicione stranke i najistaknutiji politički glas za nezavisnost Grenlanda.
“Jer Danska svojim posredovanjem zateže odnose i sa Grenlandom i sa SAD”.
Nalerak, koji snažno zagovara brz prelazak ka punoj nezavisnosti, udvostručio je broj poslaničkih mjesta na osam na prošlogodišnjim izborima, osvojivši 25 odsto glasova u zemlji sa 57.000 stanovnika, piše Rojters.
Iako je isključena iz vladajuće koalicije, ta stranka je saopštila da želi sporazum o odbrani sa Vašingtonom i da bi mogla da teži aranžmanu “slobodnog pridruživanja” - po kojem bi Grenland dobijao američku podršku i zaštitu u zamjenu za vojna prava, a da ne bi postao teritorija Sjedinjenih Država.
Sve grenlandske stranke žele nezavisnost, ali se razlikuju po tome kako i kada treba da je ostvare.
Grenlandska ministarka spoljnih poslova Vivijan Motsfeldt je rekla da Grenland ne može da vodi direktne razgovore sa SAD bez Danske, jer mu zakon to ne dozvoljava.
“Moramo poštovati zakon i imamo pravila o tome kako se rješavaju pitanja u Kraljevini”, izjavila je za medije.
Za narednu sedmicu je planiran sastanak između ministara spoljnih poslova Danske i Grenlanda i američkog državnog sekretara Marka Rubija, na kojem bi trebalo da se razmotre tenzije među saveznicima u NATO-u.
Motsfeldt je kazala da je važno da se odnos Grenlanda sa Vašingtonom usmjeri u konstruktivnom pravcu.
“Nadam se da će sastanak dovesti do normalizacije našeg odnosa”, rekla je ona listu “Sermitsiak”.
Danska i Grenland nastoje da raspravu vrate na diplomatski kolosijek, gdje se racionalne brige mogu razmotriti, rekao je Ulrik Pram Gad, viši istraživač u Danskom institutu za međunarodne studije.
“Strategija je da se Trampove nediplomatske objave na društvenim mrežama vrate u ustaljene diplomatske kanale”, izjavio je za Rojters.
“Danski vojnici rame uz rame sa saveznicima”
Ipak, kako navodi ta agencija, emocije su uzavrele.
Ministar odbrane Troels Lund Poulsen objavio je na platformi Iks fotografiju kovčega danskog vojnika koji se iznosi iz crkve - vojnika za kojeg je Ministarstvo odbrane saopštilo da je poginuo u Avganistanu 2011. godine - naglašavajući doprinos koji je Danska u prošlosti dala svom savezniku, SAD.
“Jedini put kada je aktivirana (NATO) zakletva ‘svi za jednog, jedan za sve’ bilo je kada su SAD napadnute 11. septembra 2001. Naši bliski saveznici zatražili su pomoć, a Danska je bila spremna”, napisao je.
“Prvo u Avganistanu, a potom u Iraku, danski vojnici su se boril rame uz rame s našim saveznicima... Mnogi sposobni, herojski vojnici platili su najvišu cijenu”.
U međuvremenu, u nesvakidašnjem potezu, zabavni park Tivoli u centru Kopenhagena juče je istakao grenlandsku zastavu.
Ambasadori NATO-a u Briselu su juče držali “srdačnu” raspravu o Grenlandu i saglasili se da bi Alijansa trebalo da ojača bezbjednost na Arktiku, objavio je Rojters, pozivajući se na izvore.
“Bez drame”, rekao je jedan visoki diplomata NATO-a. “Mnogo saglasnosti da NATO treba da ubrza razvoj snažnijeg prisustva odvraćanja u regionu”.
Konkretni koraci još nijesu odlučeni, iako su neke zemlje predložile da se napori osmisle po uzoru na misije NATO-a na istočnom krilu - Baltički stražar i Istočni stražar - koje koriste fleksibilna multinacionalna raspoređivanja i naprednu tehnologiju, poput dronova i senzora, za nadzor kopna i mora.
U međuvremenu, šefica spoljne politike Evropske unije, Kaja Kalas, rekla je da se unutar bloka razgovara o tome kako bi izgledao evropski odgovor ukoliko je američka prijetnja preuzimanjem Grenlanda stvarna.
“Poruke koje čujemo su izuzetno zabrinjavajuće…ako je ovo stvarna prijetnja… onda kakav bi bio naš odgovor?” kazala je.
Različiti stavovi u Vašingtonu?
Čini se da najviši zvaničnici Trampove administracije imaju različite poglede na to kako da ostvare svoje ciljeve. Državni sekretar Rubio, prema riječima ministra spoljnih poslova Francuske, izgleda ne podržava vojnu operaciju. Ali drugi kažu da je i ta opcija na stolu.
“Pobrinućemo se da zaštitimo interese Amerike”, rekao je američki potpredsjednik Džej Di Vens u intervjuu za Foks njuz, emitovanom kasno u srijedu. “I mislim da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko bude trebalo kako bi se pobrinuo da se to i ostvari.”
Tramp je i dalje je posvećen NATO savezu, iako on i njegov tim za nacionalnu bezbjednost vode aktivne razgovore o tome da SAD kupe Grenland, rekla je u srijedu portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.
Trampove najnovije prijetnje u vezi s Grenlandom predstavljaju novi i potencijalno neviđen izazov za NATO, možda čak i egzistencijalni, za savez usmjeren na spoljne prijetnje, koji bi se sada mogao suočiti s oružanim sukobom u koji bi bila uključena njegova najmoćnija članica, navodi agencija Asošiejtid pres.
To bi moglo da dovede u pitanje čitavu budućnost NATO-a, koji je ne bi mogao da funkcioniše bez američkog liderstva i vatrene moći, ocjenjuje AP.
Agencija navodi da bezbjednosna garancija NATO sadržana u članu 5 osnivačkog ugovora, da će napad na bilo koju članicu biti dočekan odgovorom svih, ne može da se primijeni ako jedna članica napadne drugu.
U objavi na društvenim mrežama u srijedu, Tramp je rekao da “Rusija i Kina uopšte ne strahuju od NATO-a bez SAD”. Ali je dodao: “Uvijek ćemo biti tu za NATO, čak i ako oni ne budu tu za nas”.
Trampovo interesovanje za Grenland takođe prijeti da destabilizuje Alijansu u trenutku kada napori, koje predvode SAD, da se okonča rat u Ukrajini ulaze u presudnu fazu, odvlačeći pažnju njenih članica od podrške Kijevu i nastojanja da mu pruže bezbjednosne garancije.
Marija Martisiute, analitičarka za odbranu u istraživačkom centru European Policy Center, upozorila je da je kredibilitet NATO-a na kocki.
Kada vodeća članica saveza potkopava drugu članicu, to narušava “koheziju i kredibilitet NATO-a i ide na ruku samo našim protivnicima, poput Rusije i Kine”, ocijenila je.
Bonus video:
