Grenland bi trebalo da vodi direktne razgovore sa američkom vladom bez Danske, rekao je Rojtersu grenlandski opozicioni lider, dok arktičko ostrvo razmatra kako da odgovori na obnovljeni pritisak predsjednika Donalda Trampa da ga stavi pod kontrolu Sjedinjenih Američkih Država.
Tramp je nedavno pojačao prijetnje da preuzme Grenland, oživljavajući ideju koju je prvi put iznio 2019. godine tokom svog prvog mandata, iako se suočava sa snažnim protivljenjem toj zamisli u Vašingtonu, uključujući i unutar sopstvene stranke.
Grenland je strateški smješten između Evrope i Sjeverne Amerike, što ga čini ključnim mjestom za američki sistem balističke protivraketne odbrane. Njegovi bogati mineralni resursi takođe se uklapaju u cilj Vašingtona da smanji zavisnost od Kine.
Ostrvo je autonomna teritorija Kraljevine Danske. Ima sopstveni parlament i vladu, ali Kopenhagen zadržava nadležnost nad vanjskim poslovima i odbranom.
"Podstičemo našu sadašnju (grenlandsku) vladu da zaista vodi dijalog sa američkom vladom bez Danske", rekao je Pele Broberg, lider Naleraka, najveće opozicione partije i najistaknutiji politički glas za nezavisnost Grenlanda.
"Zato što Danska svojim posredovanjem antagonizuje i Grenland i SAD".
Sve grenlandske partije žele nezavisnost, ali se razlikuju u tome kako i kada je postići. Nalerak, koji snažno zagovara brzo kretanje ka punoj nezavisnosti, udvostručio je broj poslaničkih mjesta na osam na prošlogodišnjim izborima, osvojivši 25 odsto glasova u zemlji sa svega 57.000 stanovnika.
Iako nije dio vladajuće koalicije, partija je saopštila da želi odbrambeni sporazum sa Vašingtonom i da bi mogla da teži aranžmanu "slobodne asocijacije" - po kojem bi Grenland dobijao američku podršku i zaštitu u zamjenu za vojna prava, bez toga da postane teritorija SAD-a.
Vlada kaže da direktni razgovori nijesu mogući
Danska i grenlandska vlada nijesu odmah odgovorile Rojtersu na zahtjev za komentar u vezi s Brobergovim izjavama.
Međutim, grenlandska ministarka vanjskih poslova Vivijen Motsfeld rekla je u srijedu za dnevni list Sermitsiak da Grenland ne može voditi direktne razgovore sa SAD bez Danske, jer mu to zakonski nije dozvoljeno.
"Imamo pravila kako se rješavaju pitanja u Kraljevini", rekla je.
Očekuje se da se danski i grenlandski ministri vanjskih poslova i američki državni sekretar Marko Rubio sastanu naredne sedmice.
"Moja najveća nada je da će sastanak dovesti do normalizacije našeg odnosa", rekla je Motsfeld za Sermitsiak.
Ministar odbrane Danske Troels Lund Poulsen objavio je na mreži X fotografiju kovčega danskog vojnika koji se iznosi iz crkve - vojnika koji je, prema navodima ministarstva, poginuo u Avganistanu 2011. godine - naglašavajući doprinos Danske kao saveznika SAD.
"Prvo u Avganistanu, a zatim u Iraku, danski vojnici borili su se rame uz rame sa našim saveznicima… Mnogi sposobni, herojski vojnici platili su najveću cijenu", napisao je.
U rijetkom potezu, zabavni park Tivoli u centru Kopenhagena danas je istakao grenlandsku zastavu.
Ipak, Danska i Grenland nastoje da raspravu vrate na diplomatski kolosjek, rekao je Ulrik Pram Gad, viši istraživač u Danskom institutu za međunarodne studije. "Strategija je da se Trampove nediplomatske objave na društvenim mrežama vrate u stabilizovane diplomatske kanale", rekao je, prenosi Rojters.
Ambasadori NATO-a u Briselu razgovarali su danas o Grenlandu i saglasili se da bi Alijansa trebalo da ojača bezbjednost Arktika, rekli su izvori. "Bez drame", rekao je jedan visoki NATO diplomata. "Mnogo saglasnosti da NATO treba da ubrza razvoj snažnijeg odvraćajućeg prisustva u regionu".
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas rekla je da Unija razmatra odgovor ukoliko se američki planovi materijalizuju. "Poruke koje čujemo izuzetno su zabrinjavajuće", rekla je.
Različiti stavovi u Vašingtonu
Najviši zvaničnici Trampove administracije, čini se, imaju različite poglede na to kako ostvariti ciljeve. Rubio, prema riječima ministra vanjskih poslova Francuske, ne djeluje kao pristalica vojne operacije.
Mnogi Trampovi republikanski kolege u američkom Kongresu odbacili su priču o kupovini Grenlanda ili njegovom preuzimanju silom. "Grenland nije dio Amerike i ne možemo ga jednostavno uzeti zato što želimo. To bi bila kolosalna greška. To bi okončalo NATO", rekla je republikanska senatorka iz Aljaske Liza Murkovski u govoru u Senatu.
Republikanski senator Rodžer Viker iz Misisipija, predsjednik moćnog Odbora za oružane snage, i senatorka Džin Šahin iz Nju Hempšira, vodeća demokratska članica Odbora za spoljne poslove, sastali su se danas sa danskim ambasadorom u Vašingtonu Jesperom Melerom Sorensenom i predstavnikom Grenlanda Džejkobom Isbosetsenom.
Šahin je novinarima rekla da SAD ne bi trebalo da pokušavaju da steknu Grenland, dok je Viker rekao da bi fokus Vašingtona mogao biti na višim geopolitičkim prioritetima, poput prijetnji iz Rusije i Kine.
Međutim, drugi američki zvaničnici kažu da je vojna opcija i dalje na stolu.
"Pobrinuli smo se i pobrinućemo se da branimo interese Amerike", rekao je američki potpredsjednik Džej-Di Vens u intervjuu za Foks njuz, emitovanom kasno sinoć. "I mislim da je predsjednik spreman da ide koliko god treba da bi se uvjerio da se to i desi".
Bonus video:
