Maja Overgard vuče nož naprijed-nazad preko mokre kože foke. Proći će mjeseci mukotrpnog rada prije nego što tu kožu pretvori u čizme spremne da izdrže grenlandsku snježnu oluju. Kao i većina Grenlanđana, međutim, Overgard je sada više zaokupljena geopolitičkom olujom koja se nadvila nad njenom ogromnom arktičkom domovinom.
U Nuku, snijegom i vjetrom šibanom glavnom gradu Grenlanda, stanovnici strahuju da je američki predsjednik Donald Tramp odlučan da preuzme njihovo ostrvo po svaku cijenu. Overgard uzdiše i kaže da je sa suprugom počela da razgovara o tome da li bi trebalo pobjeći u Dansku u slučaju američkog preuzimanja. “Ne želim da živim u američkom carstvu”, rekla je. Ni njene komšije, koje marljivo obrađuju kože i crijeva, to ne žele. “Tramp je ozbiljan”, rekao je Martin Rasmusen, koji obrađuje kožu foke poput njegove komšinice. Počeo je da bojkotuje i američke proizvode. “Tramp će se boriti do gorkog kraja”, dodaje.
Ideja da bi SAD mogle da pokušaju da preuzmu kontrolu nad Grenlandom, autonomnom teritorijom Danske sa 57.000 stanovnika, uglavnom Inuita, nekada se odbacivala kao geopolitička besmislica. Ali Tramp, koji je više puta pominjao mogućnost kupovine Grenlanda i odbio da isključi upotrebu vojne sile kao opciju kako bi došao do te teritorije, nije odustao od te ideje.
Tramp insistira da je obezbjeđivanje Grenlanda, na kojem se nalazi mala, ali strateški važna američka vojna baza, hitan prioritet nacionalne bezbjednosti. Tvrdi da Danska, koja Grenlandom upravlja više od 300 godina, nije uspjela adekvatno da ga brani i da je dozvolila da se njegove vode “zaraze” ruskim i kineskim brodovima i podmornicama - što nordijski zvaničnici i sami Grenlanđani odbacuju kao besmislicu.
Na pristaništu u Nuku, nekoliko ribarskih brodova njihalo se u tamnoplavim vodama. “Nikada nisam vidio nijednog Rusa ili Kineza”, rekao je zbunjeni Helte Johansen, ribar u radnom odijelu koji već gotovo 40 godina plovi grenlandskom obalom. Snježne pahulje lijepile su mu se za brkove dok je posada pripremala brod za isplovljavanje. “Mislim da Tramp ne zna ništa o Grenlandu”, rekao je.
U blizini je Josef Ijbert pravio pauzu dok je istovarao svježe ulovljene grenlandske bakalare na dok. Slobodno vrijeme provodi loveći foke i irvase u morima i planinama oko Nuka, ali se ne bi usudio da se bori protiv vojske osvajača. “Naše puške nisu za ljude”, nasmijao se.
Postoji sve snažniji osjećaj krize među grenlandskim i danskim zvaničnicima otkako je Tramp podigao uloge.
Znak koliko je kriza ozbiljna jeste to što je američki državni sekretar Marko Rubio prošle sedmice pred Kongresom SAD bio primoran da umanji mogućnost invazije, rekavši da SAD umjesto toga daju prioritet kupovini ostrva. Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da bi napad SAD značio kraj NATO-a.
U Nuku, zabrinutost zbog američkih namjera prerasta u bijes. “Ponašaju se prema nama kao da smo roba u prodavnici”, rekao je grenlandski poslanik Per Bertelsen, bivši roker blagog glasa koji je osnovao političku stranku aktuelnog premijera Jensa-Frederika Nilsena. “Teško mi je da vidim razliku između načina na koji se Amerikanci ponašaju prema Grenlandu i Rusije, gdje vidimo da je njihov interes proširenje teritorije”, rekao je.
“Nismo na prodaju. Ne želimo da budemo Amerikanci, želimo da budemo Grenlanđani”, dodao je Bertelsen, bivši grenlandski ministar vanjskih poslova.
U Nuku već dugo postoji konsenzus da Grenland treba da teži konačnoj nezavisnosti od Danske, koja tu teritoriju finansijski podržava velikim godišnjim grantom. Ali postoje neslaganja oko toga koliko brzo to treba ostvariti i da li je mudro sarađivati s Kopenhagenom kako bi se odbile američke prijetnje.
Jepe Strandsbjerg, stručnjak za arktička pitanja s Univerziteta Grenlanda, rekao je da je grenlandska vlada koja je oprezno za nezavisnost do sada uglavnom bila saglasna s Danskom. “Vidimo mnogo bližu saradnju tokom protekle godine”, rekao je, ukazujući na uglavnom uspješnu koordinaciju uprkos nedavnim prepirkama. “Ne dolazi do raskola između Nuka i Kopenhagena”, objasnio je.
Ali nisu svi u Nuku istog mišljenja. Pele Broberg, lider glavne opozicione stranke, zalaže se za ubrzavanje napora Grenlanda da se oslobodi Danske. On Dansku i SAD vidi kao jedno te isto. Kaže da Danska koristi strah od američkog preuzimanja kako bi diskreditovala ideju o nezavisnosti.
Mnogi Grenlanđani imaju duboko ambivalentna, a ponekad i neprijateljska osjećanja prema Kopenhagenu. Istorija danske vladavine na Grenlandu puna je zloupotreba nad domorodačkim Inuitima, uključujući prisilna preseljenja i činjenicu da su hiljade mladih žena bile prisiljene da koriste kontraceptivne spirale bez svog pristanka. Grenlanđani se često suočavaju s diskriminacijom u Danskoj.
Broberg se nakostriješio na pitanje da li bi napori usmjereni ka raskidu s Danskom mogli da znače zamjenu jednog gospodara drugim, uporedivši dansku kontrolu nad ostrvom sa silovanjem i insistirajući da je važnije baviti se trenutnom krizom nego brinuti o sljedećoj. “Kako može biti gore?”, upitao je Broberg. “Živimo u jednoj noćnoj mori, ne možemo brinuti o sljedećoj”.
Tramp je više puta sugerisao da SAD imaju mnogo toga da ponude Grenlandu ekonomski, ali time nije uvjerio mnoge Grenlanđane. Čak ni Broberg ne bi razmatrao obezbjeđivanje nezavisnosti uz američku podršku, iako je otvoren za razgovore o aranžmanima sličnim onima koje SAD imaju s tri pacifičke ostrvske države, koje Vašingtonu daju neograničen vojni pristup u zamjenu za izdašne finansijske pakete, ali tek nakon što Grenland postigne nezavisnost.
U Nuku ništa ne ukazuje na američke napore da pridobiju srca i umove Grenlanđana. Američki konzulat izgleda da je zatvoren već neko vrijeme, a njegova zastava uredno je odložena u hodniku. “Fajnenšal Tajms” je proveo sat vremena kucajući na vrata susjeda i pitajući prolaznike da li su ikada vidjeli nekoga unutra ili primijetili Trampovog imenovanog zvaničnika. Niko nije.
Jurgen Boasen, javno jedina poznata pro-Tramp figura na Grenlandu, izgleda da je jedan od rijetkih Grenlanđana, osim zvaničnika, s kojima američki predstavnici komuniciraju. Rekao je za FT da je u redovnom kontaktu s dvojicom aktivnih američkih ambasadora i Tomom Dansom, zvaničnikom kojeg je Tramp zadužio za arktička pitanja. Pokazao je i poruke koje je razmjenjivao s Najdželom Faradžom i drugim uticajnim evropskim populistima.
Ali Boasen, bivši zidar koji je postao MAGA miljenik, toliko je polarizirajuća figura na Grenlandu da se preselio, naizgled polutrajno, u Dansku.
“Vjerujem Trampu”, rekao je uz par piva u Kopenhagenu kasno uveče. Nabrojao je navodne prednosti američke aneksije. “Ljudi bi mogli da dočekaju starost na Floridi”, rekao je.
Mnogi Grenlanđani duboko su sumnjičavi prema SAD i njihovoj novootkrivenoj želji da izgrade arktičko carstvo.
Sofi Amundsen, švalja stare škole, metodično je prala, sušila i duvala u duge spiralne komade crijeva foke. Kada se potpuno osuše, planirala je da ih isječe na male trake koje će se na kraju pretvoriti u tradicionalne inuitsке minđuše.
Priče da bi Amerika mogla da pokuša da preuzme Grenland bile su za nju zbunjujuće i bolne. “Tek se oporavljamo od (danske) kolonizacije”, rekla je. “Imam loš osjećaj još od prošle godine, kada je (Tramp) rekao da želi da nas preuzme”.
Amundsen je provodila vrijeme u inuitskim zajednicama na Aljasci i u Kanadi. “Govore uglavnom engleski, naročito na Aljasci. Rekli su mi da je njihovim bakama i djedovima i roditeljima bilo zabranjeno da govore svojim jezikom. Zabranili su im jezik”, objasnila je.
Amundsen je dobila crijeva foke od lovca iz udaljenog istočnog Grenlanda. Lovci su, dok su pratili divljač duž krševitih obala, počeli da primjećuju znakove da geopolitičke tenzije utiču na Grenland, rekla je, uključujući i ispaljene čaure od intenziviranih vojnih vježbi.
Drugi Grenlanđani takođe gledaju prema Aljasci, gdje izolovani Inupiat Inuiti žive u raštrkanim, siromašnim selima i bore se da očuvaju svoj jezik i tradiciju.
“Mi ih još imamo i pod Danskom smo, oni su pod Amerikancima i nemaju ih”, rekla je Overgard, obrađujući kožu foke dok je snijeg udarao o prozore njene radionice. “Ne želim da ovo bude zaboravljeno, da nestane”, zaključila je.
Tekst je preuzet iz “Fajnenšel tajmsa”
Priredio: S.S.
Bonus video:
