Vladajući demohrišćani i socijaldemokrate u Njemačkoj dogovorili su se o sprovođenju sistema azila Evropske unije (GEAS). Cilj je ograničiti neregularne migracije i ubrzati postupke azila. Koje su glavne tačke dogovora?
Oko čega su se Demohrišćani i Socijaldemokrate sada dogovorili?
Takozvani „Dablinski slučajevi“, odnosno ljudi koji su registrovani u drugim evropskim zemljama ili su tamo već podnijeli zahtjev za dobijanje azila, trebalo bi da mogu da budu zadržani u posebnim azilantskim centrima do tri mjeseca.
Strožim mjerama vlada Njemačke želi da olakša mogućnost vraćanja i osigurati da se migranti ne izgube prije deportacije. Odluka o tome da liće se ti azilantski centri uspostaviti ipak je na saveznim njemačkim pokrajinama. Nove odredbe tek s njima tek trebalo da se usklade, a Bundesrat (gornji dom parlamenta koji zastupa interese pokrajina) mora s tim da se saglasi.
Da li se nova regulativa odnosi na sve migrante?
Ne, komplikovani slučajevi trebalo bi, koliko je to moguće, da se izbjegnu.
Stručnjak Socijaldemokrata (SPD) za unutrašnju politiku Sebastijan Fidler kaže: „Posebno nam je pritom bilo važno da se ne stvaraju nepotrebne teškoće za djecu i porodice, kao i da se obezbijedi zaštita osjetljivih grupa.“
To prema Fidleru znači sljedeće: nema pritvaranja djece, obezbjeđuju se odgovarajuće zdravstvene usluge i ograničava se obaveza boravka porodica u centrima. Tako bi maloljetnici i njihove porodice po pravilu trebalo da mogu da napuste centre nakon šest mjeseci.
Da li će migranti ubuduće brže da dolaze do radne dozvole?
Da, osobe u postupku azila i osobe koje imaju status „tolerisanih“, na njemačkom tzv. „Duldung“ (po pravilu to su osobe koje nemaju osnov za ostanak u Njemačkoj, ali ih je nemoguće protjerati zbog humanitarnih razloga, prim.aut.) ubuduće bi trebalo znatno brže da dobijaju pristup tržištu rada. U prošlosti su morali na to da čekaju šest mjeseci, a ubuduće bi bilo moguće već nakon tri mjeseca.
„Onaj ko živi u Njemačkoj, trebalo bi da može sam da obezbijedi sopstveno izdržavanje“, kaže Fidler.
Uz to, vladajuća koalicija želi da poboljša zdravstvenu njegu za izbjegličku djecu i da u prvih 36 mjeseci omogući i preglede koji se ne ograničavaju samo na liječenje akutnih slučajeva i na preventivne preglede.
Kako kritičari ocjenjuju nove zakonske odredbe?
Organizacije za ljudska prava oštro osuđuju novi dogovor oko sistema azila. Portparolka organizacije „Pro azil“ koja se bavi pravnim pitanjima, Vibke Judit, apeluje na poslanike da iz zakona uklone ono što je s aspekta ljudskih prava osjetljiva stvar – poput ograničenja slobode i pritvora.
„Vladajuće stranke svojim dogovorom o sprovođenju GEAS-a u Njemačkoj uvode novu strogoću prema tražiocima azila. Ubuduće bi izbjeglice od samog početka trebalo da budu ograničene zabranom napuštanja prihvatnih centara – najprije noću, a kasnije i danju. Osim toga, prijeti i novi pritvor u postupku dodjeljivanja azila. Od toga nisu izuzeta ni djeca, ni druge osjetljive grupe. U tim tačkama njemački zakon znatno nadilazi ono što je obavezno propisano pravom Evropske unije.“
Koji je cilj Zajedničkog evropskog sistema azila GEAS?
Reforma koju je Evropska unija donijela u proljeće 2024. trebalo bi da strukturira njen sistem azila, da učini da on bude efikasniji, da snažnije ograniči ilegalne migracije i ubrza postupke rješavanja odluke o dodjeljivanju ili uskraćivanju azila.
Ti procesi bi ubuduće trebalo da se odvijaju prije svega na spoljnim granicama Evropske unije. Dosadašnji osnovni problem bio je to što države kao što su Italija, Bugarska, Hrvatska ili Grčka, uprkos pravilima EU, faktički ne primaju nazad migrante koji su već boravili u tim zemljama, a zatim se otisnuli dalje, najčešće ka Njemačkoj.
Za saveznog njemačkog ministra unutrašnjih poslova Aleksandera Dobrinta (CSU), ta nova pravila GEAS ipak su „temelj za sprovođenje obrta po pitanju migracija u Evropi“. Do juna 2026, nakon dvogodišnjeg prelaznog roka, pravila GEAS moraju pravno da važe u svim zemljama Unije – u Njemačkoj vjerovatno i ranije. Bundestag bi, naime, već u februaru mogao da usvoji izmijenjeni predlog zakona.
Kakvu ulogu desničarski AfD ima u njemačkom kompromisu o azilu?
Veliku ulogu. Vlada želi Alternativi za Njemačku (AfD), neposredno prije pokrajinskih izbora u pokrajinama Baden-Virtemberg 8. marta i u Porajnju-Palatinatu 22. marta da oduzme iz ruku njihovu glavnu izbornu temu – pitanje migracija.
Ali, to je još važnije za pokrajinske izbore na istoku Njemačke, tako da se obje vladajuće stranke na saveznom nivou, i Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD), nadaju da će to imati efekta uoči izbora 6. septembra u Saksoniji-Anhalt i 20. septembra u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji. Naime, u obje te pokrajine AfD vodi po istraživannjima javnog mnjenja, a u Saksniji-Anhalt bi čak mogao i da dobije svog pokrajinskog premijera.
Da li će Njemačka ubuduće da deportuje tražioce azila u treće zemlje?
Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint smatra da su tzv. „Return Hubs“, odnosno centri za vraćanje izvan Evropske unije, u najmanju ruku „inovativni modeli“. Pet država EU sada podstiče uspostavljanje tih ustanova: uz Njemačku to su Austrija, Danska, Holandija i Grčka.
Iako kritičari sumnjaju da su takvi deportacioni centri u skladu s pravom EU, radna grupa želi da odbijene tražioce azila smjesti van Evropske unije ako ih nije moguće deportovati u njihove zemlje porijekla. Planovi za postupke azila u trećim zemljama takođe već postoje.
Bonus video:
