Sve je više Ukrajinaca koji su spremni da se odreknu Donbasa ako bi to značilo okončanje rata, piše Njujork tajms, navodeći da se osjeća promjena raspoloženja u zemlji koja je iscrpljena dugotrajnim sukobom.
List kao primjer navodi Hristinu Jurčenko, vlasnicu plesnog studija u Donbasu, koja kaže da je godinama gradila život u tom industrijskom regionu na istoku Ukrajine, ali da bi bila spremna da sve ostavi ako bi to donijelo trajan mir. Jurčenko je za američki list izjavila da bi pristala da Ukrajina prepusti Rusiji i onaj dio Donbasa koji je još pod kontrolom Kijeva, ali samo pod jednim uslovom: da saveznici Ukrajini daju čvrste bezbjednosne garancije za period nakon rata. “Za mene je mir prioritet, a ako bi nakon toga sigurno bilo bez rata, bila bih spremna da odem”, rekla je ona, dodajući da bi se u tom slučaju preselila u dio Ukrajine koji nije pod ruskom vlašću.
Ovakvi stavovi predstavljaju značajan pomak u odnosu na ranije faze rata, jer se odricanje teritorije koju Rusija nije uspjela da osvoji dugo smatralo crvenom linijom. Međutim, kako piše Tajms, ono što je ranije djelovalo nezamislivo sada više ne izgleda tako, posebno u trenutku kada Moskva insistira da će mirovni pregovori, uz podršku SAD, napredovati samo ako Ukrajina pristane da se povuče iz Donbasa.
Pitanje budućnosti Donbasa opisuje se kao jedno od najtežih u aktuelnim pregovorima Ukrajine, Rusije i SAD, koji se juče nastavljeni u Abu Dabiju. Glavni ukrajinski pregovarač sinoć je naveo da je prvi dan dvodnevnih pregovora bio “produktivan”, prenio je Rojters. “Razgovori su bili sadržajni i produktivni, usmjereni na konkretne korake i praktična rješenja”, napisao je na mreži X Rustem Umerov, šef ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu.
Moskva želi da Kijev povuče svoje trupe iz cijele Donjecke oblasti, uključujući pojas snažno utvrđenih gradova koji se smatra jednim od najjačih ukrajinskih odbrambenih sistema, kao preduslov za bilo kakav sporazum.
Donbas obuhvata djelove više oblasti, uključujući Donjeck i Lugansk: Ukrajina još drži oko 20 odsto Donjecke oblasti, ali je izgubila cijeli Lugansk.
Za Rusiju, osvajanje Donbasa ima i simbolički i politički značaj, jer bi joj omogućilo da prikaže makar neku vrstu pobjede, iako nije ostvarila širi cilj potčinjavanja čitave Ukrajine. Istovremeno, “Njujork tajms” navodi da je Moskva u pokušajima da zauzme Donbas izgubila mnogo više vojnika nego Ukrajina.
Volodimir Zelenski je u javnim nastupima govorio da je Ukrajina i dalje protiv jednostranog povlačenja iz Donbasa, ali je, kako piše Njujork tajms, povremeno nagovijestio i izvjesnu fleksibilnost, poručujući da i Rusija i Ukrajina moraju biti spremne na kompromis, dok Kijev trpi pritiske i na ratištu i za pregovaračkim stolom.
Promjena raspoloženja vidi se i u anketama. “Njujork tajms” podsjeća da je u maju 2022, dva mjeseca nakon što su ukrajinske snage potisnule rusku vojsku iz okoline Kijeva, istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju pokazalo da je 82 odsto Ukrajinaca smatralo da zemlja ne treba da se odrekne teritorije ni pod kakvim okolnostima. U najnovijem istraživanju tog instituta, objavljenom u ponedjeljak, 40 odsto ispitanika navelo je da bi podržalo odricanje od Donbasa u zamjenu za bezbjednosne garancije.
Ipak, većina Ukrajinaca i dalje nije za teritorijalne ustupke, naglašava američki list. Mnogi poručuju da su spremni da nastave da trpe teškoće, uključujući i rusku kampanju udara na energetsku infrastrukturu tokom izuzetno hladne zime.
Analitičari upozoravaju da bi odricanje od Donbasa moglo dodatno podijeliti ukrajinsko društvo. Takođe bi moglo promijeniti i političko nasljeđe Zelenskog: od lidera koji je odbranio državu, do onoga koji je dozvolio rusku okupaciju teritorije koju je Ukrajina držala, gdje danas živi oko 190.000 ljudi. Jevhen Koljada, šef Centra za koordinaciju pomoći, koji je pomagao evakuaciju hiljada ljudi iz područja uz liniju fronta, rekao je za Njujork tajms da Zelenski “sluša svoj narod i neće to uraditi”, aludirajući na povlačenje iz Donbasa.
Za one koji ipak razmišljaju o odricanju Donbasa, ključne su bezbjednosne garancije, ističu analitičari. Strah je da bi, ako Ukrajina povuče vojsku bez takvih garancija, Rusija mogla da se pregrupiše i iz Donbasa krene u nove napade ka otvorenim nizijama iza utvrđenih gradova.
Politički analitičar i suosnivač Nacionalne platforme za otpornost i društvenu koheziju, Oleh Sakjan, rekao je za Njujork tajms da bezbjednosna uvjeravanja moraju značiti “garanciju da neće biti novog napada i da su partnerske zemlje odgovorne da to obezbijede”. Zelenski je, prema navodima lista, poručio da je Ukrajina spremna da potpiše sporazume o bezbjednosnim garancijama sa Evropom i SAD. Evropske države su najavljivale da bi mogle rasporediti trupe u Ukrajini nakon eventualnog primirja, ali ostaje nejasno da li bi bile spremne i da ratuju protiv Rusije u odbrani Ukrajine. Rusija se u svakom slučaju protivi ideji raspoređivanja evropskih snaga u Ukrajini.
Sakjan upozorava da ni ustupanje Donbasa možda ne bi bilo dovoljno da Rusija odustane od rata. “Velika je iluzija da bi postizanje dogovora sa Rusijom oko neke linije razgraničenja moglo da dovede makar do privremenog mira”, rekao je on.
I sama Jurčenko, iako kaže da joj je mir najvažniji, strahuje da ni velika teritorijalna ustupanja ne bi garantovala da Rusija neće ponovo napasti. Ako bi Ukrajina prepustila Donbas, rekla je za Njujork tajms, morali bi da se sele i ponovo grade život od nule. “Bila bi to teška, ali vrijedna žrtva da se rat završi”, rekla je ona, pa dodala pitanje koje, kako piše list, sve češće odzvanja u Ukrajini: “Ali ko može da garantuje da to ne bih morala da uradim ponovo?”
Bonus video:
