Na žuto-zelenom prsluku muškarca stoji naizgled bezazlena rečenica: "Dovodim u pitanje Benešove dekrete!" Policajci zahtijevaju od njega da skine prsluk. Kada on to odbije, hapse ga, odvode u policijsku stanicu i tamo protiv njega pokreću istragu. Poslije dva sata biva pušten. Ukoliko bude osuđen, prijeti mu kazna do šest mjeseci zatvora.
Čovjek koji bi zbog te rečenice mogao da završi u zatvoru zove se Erš Oros (Örs Orosz). On je političar mađarske manjine u Slovačkoj i član vanparlamentarne konzervativne stranke Mađarski savez (MSZ). Epizodu svog hapšenja opisao je na Fejsbuku nakon što je pušten na slobodu.
Hapšenje se dogodilo prošlog petka (30.01.2026) tokom protestnog skupa u Bratislavi, glavnom gradu Slovačke. Skup je bio usmjeren protiv takozvanih Benešovih dekreta i protiv ideje kolektivne krivice čitavih narodnih grupa poslije Drugog svjetskog rata – "nečega što duboko osuđujem", kako je Oros napisao.
Oduzimanje imovine sve do danas
Dio Benešovih dekreta bio je poslije 1945. godine u Čehoslovačkoj pravni osnov za kolektivno protjerivanje i oduzimanje imovine Nijemcima i Mađarima koji su tada živjeli na teritoriji zajedničke države Čeha i Slovaka. Ovaj skup zakona, nazvan po tadašnjem čehoslovačkom predsjedniku Edvardu Benešu (1884–1948), formalno je i danas na snazi. U Češkoj Republici, međutim, dio dekreta koji se odnosi na njemačku nacionalnu manjinu odavno se više ne primjenjuje.
U Slovačkoj je situacija drugačija: tamo se vlasnicima zemljišta koji su etnički Mađari ili njihovi potomci i danas oduzima imovina na osnovu Benešovih dekreta. Ali ne samo to: krajem decembra, na inicijativu premijera Roberta Fica i njegove stranke SMER-SD, stupio je na snagu i novi zakon prema kojem se "negiranje" ili "dovođenje u pitanje" Benešovih dekreta može kazniti zatvorom do šest mjeseci.
Ponovno igranje na "mađarsku kartu"
Ova tema već nedjeljama zaokuplja slovačku unutrašnju politiku i javnost, uključujući i pripadnike mađarske manjine. Jer po prvi put poslije mnogo godina slovački premijer ponovo igra na "mađarsku kartu" kako bi skrenuo pažnju sa drugih problema ili polarizovao javni diskurs.
Istovremeno, pitanje Benešovih dekreta postalo je i tačka sporenja u bilateralnim slovačko-mađarskim odnosima, kao i tema izborne kampanje u Mađarskoj. Mađarski premijer Viktor Orban, koji sebe vidi kao dosljednog zaštitnika svih Mađara u susjednim zemljama, o novom slovačkom zakonu jedva da govori i to veoma suzdržano – jer je Robert Fico, njegov blizak politički saveznik u Evropskoj uniji. S druge strane, Orban, na primjer, zbog mađarske manjine u Ukrajini, i pri najmanjem povodu pokreće histerične antiukrajinske kampanje.
Ovakvu selektivnu politiku mađarski opozicioni lider Peter Mađar, favorit na predstojećim parlamentarnim izborima 12. aprila, prebacuje premijeru i njegovoj stranci Fides kao dvostruke standarde. Mađar je napisao ogorčena pisma slovačkom predsjedniku i pokušava da se predstavi kao istinski, interesima neopterećen zaštitnik mađarskih manjina u susjednim zemljama.
Vrijedno zemljište, bez odštete
Prije nego što je pitanje Benešovih dekreta ovako eskaliralo, ono je dugo tinjalo. Već godinama se u južnoj Slovačkoj, gdje živi najveći dio od oko 450.000 Mađara u Slovačkoj – što je osam odsto ukupnog stanovništva – iznova oduzima zemljište na osnovu Benešovih dekreta. Pod Ficovom vladom, međutim, ti slučajevi su učestali.
Zvanično objašnjenje glasi da je riječ o slučajevima koji poslije 1945. nisu bili razjašnjeni i pravno zaključeni, kao i o nužnim eksproprijacijama zbog izgradnje autoputeva. U pozadini, kako tvrde pogođeni i njihovi politički zastupnici, nalazi se korupcionaški posao sa vrijednim parcelama težak milijardama eura. U novembru 2025. godine predsjednik stranke MSZ, Laslo Gubik, u pismu specijalnom izvjestiocu UN za manjine govorio je o "sistematskim nastojanjima državnih institucija da dođu do vrijednog zemljišta bez naknade". Prema Gubiku, riječ je o najmanje 800 hektara. Vrijednost pogođenih parcela "već premašuje milijardu eura", a postupci se sprovode "tiho, često bez urednog obavještavanja ili djelotvornih pravnih sredstava".
Pod pritiskom zbog politike štednje
Tema je dobila dodatni zamah u unutrašnjoj politici kada je najveća opoziciona stranka u zemlji, lijevo-liberalna Progresivna Slovačka (PS), u kasnu jesen 2025. počela oštro da kritikuje praksu oduzimanja imovine. PS već duže vrijeme vodi u anketama. Zalaganje za interese mađarske manjine moglo bi toj stranci donijeti još više novih birača, jer su Mađari u Slovačkoj politički rascjepkani i već godinama nemaju sopstvene parlamentarne predstavnike. Pritom je PS i načelno naklonjena manjinama – na primjer, Romkinja i pravnica Irena Bihariova jedna je od osnivačica PS-a i jedno vrijeme je bila predsjednica stranke.
Nominalno socijaldemokratski, ali u praksi desno-nacionalistički premijer Robert Fico i drugi političari njegove koalicije potom su optužili PS i demokratsku opoziciju u cjelini za izdaju otadžbine i pokušaj dovođenja u pitanje poslijeratnog poretka. Ficova stranka SMER-SD inicirala je u parlamentu zakonsku odredbu kojom se kritika Benešovih dekreta stavlja pod krivičnu odgovornost.
Uzbuđenje koje je time izazvano vjerovatno je namjerno, jer se Fico i njegova koalicija, između ostalog zbog haotične politike štednje, nalaze pod snažnim pritiskom javnosti. Ipak, Fico se time po prvi put poslije deceniju i po vraća anti-mađarskim nacionalističkim obrascima.
Stvarna opasnost za Orbana
Kraj rasprave o novom zakonu za sada se ne nazire. Neke slovačke opozicione stranke, uključujući i sam PS, razmatraju tužbu pred Ustavnim sudom. Za Orbana bi nekritički stav prema ovom zakonu mogao postati pravi problem na izborima. Iako su pojedini političari Fidesa već jasno osudili zakon, njihovi glasovi ne mogu da se mjere sa Orbanovim.
Za mađarskog premijera ovo je već drugi slučaj u kojem interese mađarskih manjina žrtvuje sopstvenim interesima: prošle godine Orban je pred predsjedničke izbore u Rumuniji podržao krajnje desnog, anti-mađarski nastrojenog kandidata Đeorđa Simiona.
Slovačko-mađarski manjinski političar Erš Oros, međutim, sada ne čeka samo rasplet istrage protiv njega nakon hapšenja u petak. U toku je i još jedan postupak – jer je Oros, kao kritičar Benešovih dekreta, zajedno sa nekoliko drugih aktivista već početkom januara sam sebe prijavio.
Bonus video:
