Haderslev, grad u blizini istočne obale Danske, mjesto je gdje se danska vojska posljednji put borila u ratu na sopstvenoj teritoriji. Bilo je to 1940. godine, kada je Njemačka izvršila invaziju na tu zemlju.
Danas je – u scenariju koji je u poslijeratnoj Evropi donedavno bio nezamisliv – danski suverenitet ponovo pod prijetnjom. I to ovoga puta od najvećeg saveznika Kopenhagena, Sjedinjenih Američkih Država.
I ponovo je Haderslev mjesto gdje se novi danski vojnici pripremaju za nepredvidljivu budućnost.
Danska vlada je 2025. odlučila da produži obavezu služenja vojnog roka sa četiri na 11 mjeseci, kao i da ga učini rodno neutralnim. Ukinuto je, naime, pravo koje su žene do tada imale da odbiju služenje.
Prijetnja iz Rusije, s kojom su sve nordijske zemlje navikle da žive, dodatno je porasla nakon velike invazije na Ukrajinu 2022. i pojačanih hibridnih napada.
Ali, odbijanje američkog predsjednika Donalda Trampa da isključi mogućnost upotrebe sile u cilju preuzimanja poluautonomnog danskog ostrva Grenlanda, kao i opšta nezainteresovanost Trampove administracije za NATO, naveli su Kopenhagen da promijeni stav i okonča uljuljkanost koja je vladala posljednjih decenija.
Danci se suočavaju sa stvarnošću
„Ako ne možemo da vjerujemo Amerikancima, a Rusi trenutno pobjeđuju, onda smo u potpuno novom svijetu“, kaže za Dojče vele (DW) Peter Vigo Jakobsen s danskog Kraljevskog odbrambenog koledža. „To je zvanična poruka vlade još od februara prošle godine i to je okruženje u koje dolaze ovi mladi ljudi.“
Prva grupa regruta koja polazi na obuku prema novom sistemu javila se ovog ponedjeljka ujutru u kasarnu u Haderslevu.
„Ovo je definitivno veliki dan kada je riječ o odbrani Danske. To nam omogućava da imamo više borbene moći i da je brže aktiviramo“, kaže za DW šef programa regrutovanja u Komandi danske odbrane, pukovnik Kenet Strom.
Borba za mjesto u jedinicama
Iako je vojna služba obavezna, svih 120 pripadnika te grupe su dobrovoljci. Iako je produžila vojni rok, Danska još uvijek ima tu mogućnost da može da odbije ljude koji se nude za služenje.
Jedna od onih koji su primljeni je i 19-godišnja Leora Olsen. Na licu ima širok osmijeh, sada nakon što je naučila osnovne komande.
„Srećna sam što sam ovdje“, kaže. Ona pozdravlja to što je trajanje obuke produženo. „Mislim da to pruža veće mogućnosti da se više nauči i da se stekne više iskustva.“
Olsen objašnjava da je interesuje angažman u vojnoj policiji, ali i dodaje da nije mnogo razmišljala o tome što je bezbjednosno okruženje s kojim se Danska sada suočava – promijenjeno.
S druge strane, 23-godišnji Sebastijan Hedegard kaže da je razmišljao o rizicima vojne službe, s obzirom na to da je oduvijek želio da se pridruži vojsci. „Definitivno razmišljam o tome“, priča dok raspakuje stvari pored kreveta na sprat.
„Očigledno je odlazak u rat mogući dio toga… Možda se to neće dogoditi – ali možda i hoće“, kaže Hedegard.
Na pitanje da li smatra da je ta mogućnost danas bliža nego prije godinu dana, on odgovara s jasnim: „Da“. Ali, kao izazov ne navodi ni Rusiju, ni SAD, već „čitav svijet – jednostavno situaciju u kojoj se nalazimo“.
Tobijas Roed Jensen iz Komande odbrane kaže da se do 2033. očekuje da će Danska, zahvaljujući novom sistemu, imati godišnje gotovo 2.000 dodatnih ljudi koji su prošli vojnu obuku. Godine 2024, prije promjene sistema regrutacije, četvoromjesečnu službu godišnje je završavalo oko 4.600 ljudi. Taj broj će se s dužim trajanjem vojnog roka povećati na 6.500 regruta godišnje, što će znatno ojačati postojeći sastav koji ima više od 20.000 aktivnih pripadnika odbrambenih snaga.
Rast snaga stacioniranih na Grenlandu
Nakon Trampovih prijetnji vjerovatno je da će dio tih snaga biti raspoređen na Grenlandu. Prije nego što je američki predsjednik u Davosu ublažio retoriku, Danska je povećala svoje vojno prisustvo na ostrvu – pa čak i pooštrila komande, što je nešto što vojni analitičar Jakobsen ocjenjuje kao teško prihvatljivo, ali razumljivo.
„Nevjerovatno je da danski premijer mora da izađe na televiziju i da kaže da Danska neće isključiti mogućnost upotrebe sile, zato što to ne čine ni SAD. Na neki način“, kaže Jakobsen, „Danska je bila prisiljena da rasporedi svoje snage na Grenlandu s naredbama da pucaju u slučaju američkog napada.“
U kasarni u Haderslevu, komandant puka Kore Jakobsen priznaje da će i ta situacija morati da bude dio obuke novih regruta.
„Mladi koje sada primamo stalno su na društvenim mrežama, stalno prate medije i znaju šta se događa u svijetu. Moramo da se pozabavimo tim pitanjem i da im kažemo šta se zapravo događa i za šta ćemo da ih koristimo u tom okviru“, kaže Jakobsen.
„Znam da su neki od njih prilično željni da saznaju šta će danska vojska da uradi i šta će vlada da preduzme po tom pitanju.“
Tramp ređa uvredu za uvredom
I baš kada se kriza oko Grenlanda smirila, Tramp je zapalio novu vatru. Razbjesnio je sve saveznike u NATO, ali posebno je teško pogodio baš Dansku. Rekao je, naime, da su zemlje koje su uz SAD bile angažovane u Avganistanu ostajale „pomalo dalje od prve linije“.
Danska je u tom ratu izgubila više vojnika po glavi stanovnika nego bilo koja druga zemlja, sa izuzetkom SAD. Prema podacima Oružanih snaga Danske, 44 danska vojnika poginula su u Avganistanu služeći u misijama pod vođstvom NATO.
Kao odgovor na Trampove izjave, građani su 27. januara ispred američke ambasade u Kopenhagenu postavili 44 zastave s imenima poginulih vojnika.
Služba obezbjeđenja ambasade uklonila je zastave iste večeri. Kasnije su postavljene nove zastavice u tihom mimohodu u kojem su učestvovale hiljade veterana.
Među učesnicima je bio i 83-godišnji penzionisani general avijacije Kristijan Hvit. Ispričao je da nikada do tada nije učestvovao u nekom protestu. Trampova uvreda duboko ga je pogodila, jer je lično učestvovao u upućivanju i ispraćaju danskih vojnika koji su odlazili u Avganistan, od kojih se mnogi nikada nisu vratili živi.
„To je nož u leđa“, rekao je za DW, osvrćući se na Trampovu izjavu. „Bili smo tamo od prvog dana.“
General Hvit se nada da mladi koji danas stupaju u vojnu službu neće morati da idu u borbu ni s kim – a pogotovo ne s tradicionalno najbližim saveznikom Danske.
„Znam da (Amerikanci) stoje uz nas“, kaže. „Nadam se, naravno, da jedan čovjek, ili dvojica ili trojica, ne mogu to zauvijek da poremete. Jednoga dana ponovo ćemo se veoma blisko ujediniti. To je ono čemu se nadam. I siguran sam da će se to dogoditi.“
Ali mnogi Hvitovi sugrađani danas ne osjećaju tako. Novo istraživanje koje je proveo danski javni servis DR, pokazuje da manje od petine Danaca i dalje smatra da su im SAD saveznice.
Bonus video:
