Izvoz nafte i gasa održavao je ruske finansije tokom rata protiv Ukrajine, ali kako se približava četvrta godišnjica sveobuhvatne invazije, ti su se novčani tokovi iznenada smanjili na najniže nivoe u posljednjih nekoliko godina. To je rezultat novih kaznenih mjera Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, carinskog pritiska američkog predsjednika Donalda Trampa na Indiju i pojačanog suzbijanja flote tankera koji izbjegavaju sankcije i prevoze rusku naftu, piše AP.
Pad prihoda tjera predsjednika Vladimira Putina da se zadužuje kod ruskih banaka i podiže poreze, čime državne finansije zasad ostaju stabilne. Međutim, te mjere samo povećavaju pritisak na ratnu ekonomiju, koja je sada opterećena usporavanjem rasta i inflacijom.
Sankcije kompanijama
U januaru su ruski državni prihodi od oporezivanja naftne i gasne industrije pali na 393 milijarde rubalja (5,1 milijardu dolara). To je osjetno manje u odnosu na 587 milijardi (7,6 milijardi dolara) u decembru i 1,12 hiljada milijardi (14,5 milijardi dolara) u januaru 2025. godine.
Prema Janisu Klugeu, stručnjaku za rusku ekonomiju pri Njemačkom institutu za međunarodne i bezbjednosne poslove, radi se o najnižem nivou od pandemije bolesti Kovid-19. Kako bi prisilila Kremlj da zaustavi borbe u Ukrajini, Trampova administracija uvela je 21. novembra sankcije za dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil.
To znači da svako ko kupuje ili prevozi njihovu naftu rizikuje isključenje iz američkog bankarskog sistema, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za svako multinacionalno poslovanje. Povrh toga, 21. januara Evropska unija počela je da zabranjuje gorivo proizvedeno od ruske sirove nafte, što znači da se ona više ne može prerađivati drugdje i slati u Evropu u obliku benzina ili dizela.
Ograničenje cijena
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u petak je predložila potpunu zabranu pomorskih usluga za rusku naftu, ističući da sankcije pružaju polugu za pritisak na Rusiju.
Najnovije sankcije korak su dalje od ograničenja cijene ruske nafte koje je, za vrijeme administracije bivšeg predsjednika SAD Džoa Bajdena, uvela grupa sedam demokratija (G7). Ograničenje od 60 dolara po barelu, koje se sprovodilo preko osiguravajućih društava i brodara sa sjedištem u zemljama G7, bilo je usmjereno na smanjenje ruskog profita, a ne na zabranu uvoza, zbog straha od rasta cijena energije.
Ograničenje je privremeno smanjilo državne prihode od nafte, posebno nakon što je zabrana EU na većinu ruske nafte koja se prevozi morem natjerala Rusiju da prodaju preusmjeri u Kinu i Indiju. Ali, Rusija je izgradila "flotu iz sjenke" starih tankera koji posluju izvan dosega ograničenja, pa su prihodi ponovo porasli.
Pritisak na Indiju
Tramp je 3. februara pristao da snizi carine s 25 na 18 odsto, rekavši da je indijski premijer Narendra Modi pristao zaustaviti uvoz ruske sirove nafte, a u petak je ukinuo i dodatnu carinu od 25 odsto uvedenu zbog nastavka uvoza ruske nafte.
Modi to nije komentarisao. Portparol za vanjske poslove Randir Jaisval rekao je da je indijska strategija "diversifikacija izvora energije u skladu s objektivnim tržišnim uslovima". Portparol Kremlja Dmitrij Peskov napomenuo je da Moskva prati izjave i da ostaje predana "naprednom strateškom partnerstvu" s Nju Delhijem.
U svakom slučaju, isporuke ruske nafte u Indiju posljednjih su sedmica pale, s dva miliona barela dnevno u oktobru na 1,3 miliona u decembru, prema podacima Kijevske škole ekonomije i američke Uprave za energetske informacije (EIA).
Kompanija za podatke Kpler kaže da je "malo vjerovatno da će se Indija u bliskom roku potpuno odvojiti" od jeftine ruske energije. Ukrajinski saveznici sve češće sankcionišu pojedine tankere iz "flote iz sjenke" kako bi odvratili kupce od preuzimanja njihove nafte, čime je broj takvih sankcionisanih brodova u SAD, Ujedinjenom Kraljevstvu i EU narastao na 640.
Američke snage zaplijenile su plovila povezana sa sankcionisanom venecuelanskom naftom, uključujući jedno koje je plovilo pod ruskom zastavom, dok je Francuska nakratko presrela plovilo za koje se sumnja da pripada "floti iz sjenke". Ukrajinski napadi pogodili su ruske rafinerije, cjevovode, izvozne terminale i tankere.
Prodaja uz popust
Kupci sada traže veće popuste na rusku naftu kako bi nadoknadili rizik od kršenja američkih sankcija i poteškoće oko pronalaska načina plaćanja koji zaobilaze banke nespremne da učestvuju u takvim transakcijama, prenosi index.hr.
Popust se u decembru proširio na oko 25 dolara po barelu, dok je Urals, glavna ruska izvozna mješavina, pao ispod 38 dolara po barelu, u poređenju s oko 62,50 dolara po barelu za međunarodnu referentnu naftu Brent. Budući da se ruski porezi na proizvodnju nafte zasnivaju na cijeni nafte, to direktno smanjuje državne prihode.
"To je domino-efekat", rekao je Mark Espozito, viši analitičar za pomorski prevoz sirove nafte u S&P Global Energy. Uključivanje dizela i benzina stvorilo je "zaista dinamičan paket sankcija, udarac jedan-dva, koji utiče ne samo na tok sirove nafte, nego i na tok rafiniranih proizvoda iz tih barela. Univerzalna poruka je: ako dolazi iz ruske sirove nafte, otpada", rekao je.
Nespremnost kupaca da preuzmu pošiljke dovela je do toga da se neuobičajeno velika količina, oko 125 miliona barela, nakupila u tankerima na moru. To je povećalo troškove zbog manjka raspoloživih brodova, pa su dnevne cijene najma za vrlo velike tankere dostigle 125.000 dolara, "i to je direktno povezano s posljedicama sankcija", rekao je Espozito.
Usporavanje rasta
Uz to, ekonomski rast je zastao jer podsticanje ratne potrošnje dostiže svoje granice, a manjak radne snage ograničava potencijal poslovnog širenja. Niži rast znači i manje poreskih prihoda. Bruto domaći proizvod porastao je samo 0,1 odsto u trećem tromjesečju.
Prognoze za ovu godinu kreću se između 0,6 i 0,9 odsto, što je pad u odnosu na više od četiri odsto u 2023. i 2024. "Mislim da je Kremlj zabrinut zbog ukupne ravnoteže budžeta, jer se to poklapa s ekonomskim padom", rekao je Kluge. "A istovremeno se troškovi rata ne smanjuju."
Odgovor Kremlja
Kremlj se okrenuo višim porezima i zaduživanju kako bi popunio rupu nastalu zbog manjih prihoda od nafte i sporijeg ekonomskog rasta. Parlament pod kontrolom Kremlja, Duma, podigao je stopu PDV-a koji potrošači plaćaju na blagajni na 22 s 20 odsto, te povećao namete na uvoz automobila, cigarete i alkohol.
Vlada se više zadužuje kod poslušnih domaćih banaka. Nacionalni fond bogatstva i dalje ima rezerve kojima se mogu "krpiti" budžetske rupe. Dakle, Kremlj zasad ima novca. No povećanje poreza može dodatno usporiti rast, a zaduživanje nosi rizik pogoršanja inflacije, koja je spuštena na 5,6 odsto uz kamatne stope centralne banke od 16 odsto, nakon vrhunca od 21 odsto.
"Dajte tome šest mjeseci ili godinu i to bi moglo uticati i na njihovo razmišljanje o ratu", rekao je Kluge. "Ne mislim da će zbog ovoga tražiti mirovni sporazum, ali bi mogli htjeti da smanje intenzitet borbi, fokusiraju se na određena područja fronta i uspore rat. To bi bio odgovor ako postane preskupo", rekao je.
Bonus video:
