Ruski zvaničnici nemaju nikakvu želju da prekinu gotovo četverogodišnju invaziju Rusije na susjednu Ukrajinu i vjeruju da mogu da nadmudre SAD u razgovorima o tome kako okončati rat, rekao je za agenciju Asošijeted pres (AP) visoki obavještajni zvaničnik Estonije.
Kaupo Rosin, direktor estonske spoljne obavještajne službe, rekao je da Moskva u pregovorima sa Vašingtonom kupuje vrijeme i da „uopšte nema govora o tome kako zaista smisleno sarađivati sa SAD“.
Rosin, koji je govorio na onlajn brifingu, uoči današnjeg objavljivanja godišnjeg bezbjednosnog izvještaja Estonije, rekao je da se ovi nalazi zasnivaju na obavještajnim podacima koje je njegova zemlja prikupila iz „unutrašnjih ruskih rasprava“. Nije precizirao kako su te informacije pribavljene. U estonskom izvještaju navodi se da je malo vjerovatno da će Rusija ove ili sljedeće godine napasti NATO, ali da Moskva ostaje opasna i pokušava da ojača svoje oružane snage.
Ruski zvaničnici javno insistiraju da se zalažu za rješenje kroz pregovore, ali pokazuju malu spremnost na kompromis i ostaju čvrsti u stavu da njihovi zahtjevi moraju biti ispunjeni.
Razgovori koje su proteklih sedmica, uz posredovanje SAD, vodili izaslanici Rusije i Ukrajine, opisani su od strane zvaničnika obje strane kao konstruktivni i pozitivni, ali nema nikakvih naznaka napretka po ključnim pitanjima u tim pregovorima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin „u svojoj glavi i dalje misli da u nekom trenutku može vojno da pobijedi (u Ukrajini)“, rekao je Rosin.
Zvaničnik Bijele kuće odgovorio je na komentare šefa estonske obavještajne službe i rekao da su pregovarači ostvarili „ogroman napredak“ u razgovorima o okončanju rata u Ukrajini. Iako su razmjene zarobljenika povremeno sprovođene još od maja, posebno su ukazali na nedavni sporazum postignut u Abu Dabiju između SAD, Ukrajine i Rusije o oslobađanju više od 300 zarobljenika.
Taj sporazum predstavlja dokaz da napori da se rat okonča napreduju, rekao je zvaničnik, koji je tražio da ostane anoniman.
Kao znak da američki predsjednik Donald Tramp želi da ubrza zamah mirovnih napora, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da je Vašington dao Ukrajini i Rusiji rok do juna da postignu nagodbu. Tramp je tokom protekle godine postavljao nekoliko rokova koji su dolazili i prolazili bez vidljivih rezultata.
Fiona Hil, stručnjakinja za Rusiju i savjetnica Trampa u njegovom prvom mandatu, rekla je da Tramp i njegovi zvaničnici grade narativ koji prikazuje američkog predsjednika kao mirotvorca i da, iz tog razloga, nisu zainteresovani da promijene svoju procjenu da Putin želi da okonča rat.
Obojici lidera, rekla je ona za AP, „potrebno je da se njihova verzija događaja ostvari“ i drže se svoje verzije istine – Putina kao pobjednika u Ukrajini i Trampa kao čovjeka koji sklapa dogovore.
Iako je Tramp više puta sugerisao da Putin želi mir, povremeno je djelovao frustrirano zbog mlakog pristupa ruskog lidera pregovorima.
Iz obavještajne perspektive, Rosin je rekao da ne zna zašto američki zvaničnici vjeruju da ruski lider želi da okonča rat.
Hil, koja je služila kao nacionalni obavještajni oficir u prethodnim američkim administracijama, rekla je da nije jasno kakve obavještajne informacije Tramp dobija o Rusiji niti da li ih uopšte čita.
On se u velikoj mjeri oslanja na svoje glavne pregovarače, specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i zeta Džareda Kušnera, za koje je Hil rekla da se možda teško mire s tim da je šteta nanesena ruskoj ekonomiji ratom cijena koju je Putin spreman da plati za Ukrajinu.
Pozivajući se na izvještaje da je Vitkof prisustvovao sastancima s Putinom bez prevodioca američkog Stejt departmenta, dovela je u pitanje da li Trampovi izaslanici uopšte razumiju šta se govori na tim sastancima i sugerisala da zvaničnici možda „selektivno“ traže ono što žele da čuju.
Putin je opsjednut kontrolom nad cijelom Ukrajinom i ta ideja mu je „toliko duboko u glavi“ da ima prioritet nad svim ostalim, uključujući ekonomiju, rekao je Rosin, sugerišući da će se sukob u nekom obliku nastaviti još nekoliko godina.
On je rekao da bi se Putinov stav mogao promijeniti jedino ako situacija u Rusiji ili na liniji fronta postane „katastrofalna“, ugrožavajući njegovu vlast. Za sada, ruski lider i dalje vjeruje da može da zauzme Ukrajinu i da „nadmudri sve“, rekao je Rosin.
Jedan od razloga zbog kojih Putin misli da može vojno da pobijedi u Ukrajini jeste to što „definitivno“ dobija određene netačne informacije od svojih zvaničnika, rekao je šef estonske obavještajne službe.
Ipak, ne vjeruju svi ruski zvaničnici da pobjeđuju u ratu u Ukrajini, dodao je Rosin.
„Što se niže ide u hijerarhiji“, sve više ljudi razumije „koliko je zapravo loša situacija na terenu“, rekao je, dok su na višim nivoima zvaničnici optimističniji jer dobijaju pozitivnije izvještaje. Rosin je naveo primjere zvaničnika kojima je saopšteno da su ruske snage zauzele ukrajinska naselja, iako to nije bilo tačno.
Izvještaji koji stižu na Putinov sto možda su „mnogo optimističniji“ od stvarne situacije na terenu, jer Putin želi da vidi isključivo uspjeh, rekao je Rosin.
Hil je rekla da i Trampu i Putinu ljudi koji žele da im se dodvore vjerovatno govore ono što žele da čuju.
Bonus video:
