Desetine hiljada automobila izvoze se iz Kine u Rusiju kroz šeme "sivog tržišta" koje često zaobilaze sankcije zapadnih i azijskih vlada i obaveze proizvođača automobila da napuste rusko tržište, prema podacima o registracijama koje je agencija Rojters pregledala i intervjuima sa pet osoba uključenih u ovu trgovinu.
Sankcije i obećanja kompanija uslijedila su kao reakcija na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Ali, unosna trgovina tim vozilima – od "tojota" i "mazdi" do njemačkih luksuznih modela, nastavlja se djelimično preko neformalnih mreža koje ruskim dilerima omogućavaju da ih naručuju preko kineskih posrednika, pokazuju intervjui i podaci ruske istraživačke firme Autostat.
Većina ovih vozila proizvedena je u Kini, gdje mnogi međunarodni brendovi proizvode automobile sa lokalnim partnerima, ili se preko Kine preusmjeravaju nakon što su proizvedena drugdje, navode podaci i izvori, piše Rojters.
Veći broj su "polovna“ vozila sa nultom kilometražom – nova vozila koja dileri ili trgovci registruju kao prodata u Kini, a zatim ih prekvalifikuju kao polovna i izvoze.
Ova praksa, na koju je Rojters ukazao prošle godine, simptom je kineskog snažno subvencionisanog i hiper-konkurentnog tržišta automobila, koje proizvođačima i dilerima omogućava da uvećavaju prodajne brojke, prikupljaju subvencije i izvoze višak vozila.
Trgovci koji prebacuju automobile evropskih, japanskih i južnokorejskih brendova iz Kine u Rusiju klasifikuju nova vozila kao polovna kako bi izbjegli potrebu da dobiju odobrenje proizvođača za prodaju u Rusiji, rekla je Žang Aj Džun, bivša izvoznica u jednoj auto-trgovačkoj kompaniji iz kineske provincije Sečuan.
"Ovim načinom je lakše izvoziti", rekla je.
"Polovna" vozila sa nultom kilometražom često su u Kini značajno snižena. Ali u Rusiji postižu cijene slične potpuno novim automobilima koji nikada nijesu bili registrovani, prema riječima jednog ruskog dilera i dokumentima o isporuci vozila koje je Rojters pregledao.
Rojters prvi izvještava o podacima Autostata, o tome da se Kina pojavila kao glavni kanal kroz koji strana vozila stižu u Rusiju, kao i o praksi izbjegavanja ograničenja proizvođača za prodaju u Rusiji tako što se nova vozila klasifikuju kao polovna.
Dmitrij Zazulin, direktor prodaje u moskovskom auto-salonu Panavto-Zapad, rekao je da mnogi kupci žele da kupe i voze automobile isključivo zapadnih brendova, poput "mercedesa".
"Međutim, trenutno ih možemo dovesti samo preko paralelnih kanala", rekao je.
Mercedes-Benc, BMV, Folksvagen i drugi proizvođači iz regiona koji uvode sankcije saopštili su da zabranjuju prodaju u Rusiji i da čine sve kako bi spriječili neovlašćeni izvoz, uključujući obuke i ugovorne klauzule sa dilerima. Ali su ukazali na teškoće u istraživanju mogućih kršenja: takve istrage su "vremenski zahtjevne i složene" i zahtijevaju pomoć trećih strana, navodi Mercedes u saopštenju.
BMV je rekao da je svojoj maloprodajnoj operaciji u Kini poručio da "strogo bude protiv bilo kakvog potencijalnog izvoza vozila u Rusiju", dodajući da, ako automobili ipak uđu u Rusiju kao uvoz sa sivog tržišta, "to se dešava van naše sfere uticaja – i takođe izričito protiv naše volje".
Jedan ruski diler, koji je pristao da bude identifikovan samo imenom Vladimir, rekao je Rojtersu da njegov salon u Vladivostoku ne drži na lageru zabranjene strane automobile, već ih kupuje jedan po jedan od kineskih trgovaca kako bi ispunio narudžbine kupaca.
"Ima mnogo posrednika: ovaj poznaje onog, onaj poznaje drugog, a taj može doći do dilera", rekao je.
Podaci otkrivaju razmjere trgovine
Prodaja se mjeri u hiljadama, prema podacima koje prikuplja Autostat. Brojevi pokazuju da uvoz iz Kine predstavlja sve veći udio svih vozila zapadnih ili japanskih brendova registrovanih u Rusiji, uz postojane količine brendova iz Južne Koreje.
Broj takvih vozila proizvedenih u Kini više se nego udvostručio od 2023. godine, pokazuju podaci. Ona sada čine gotovo polovinu od ukupno skoro 130.000 vozila prodatih u Rusiji 2025. godine koja proizvode proizvođači iz zemalja koje uvode sankcije, prema Autostatu. Od kada je Rusija početkom 2022. napala Ukrajinu, u Rusiji je prodato više od 700.000 vozila takvih stranih brendova.
Podaci Autostata pokazali su da su Rusi prošle godine kupili više "tojota" nego bilo kojeg stranog brenda osim kineskih. Ali proizvođač je u saopštenju rekao da je 2022. prestao da šalje automobile tamo: "Tojota ne izvozi nova vozila u Rusiju", navela je kompanija, ne osvrćući se na brojke Autostata.
Mazda, koja je takođe imala značajnu prodaju, rekla je isto i dodala da su sve nove "mazde" prodate u Rusiji "preprodavane preko trećih strana koje su van Mazdine kontrole".
Sebastijan Benink , stručnjak za sankcije u evropskoj advokatskoj kancelariji "Benink Dunin-Vasovic", rekao je da ograničeni proizvodi i dalje često "procure" u Rusiju čak i kada akteri u industriji čine sve da ih blokiraju.
Postoji toliko načina da se sankcije zaobiđu da je "gotovo nemoguće spriječiti da određeni automobili završe u Rusiji", rekao je Benink.
Iako statistika Autostata pokazuje da je Kina glavni put, Rojters nije mogao da utvrdi sve rute kojima vozila stižu u Rusiju.
Njemačko Ministarstvo ekonomije saopštilo je da carinske vlasti redovno istražuju kršenja sankcija i sarađuju sa kolegama u drugim zemljama EU na sprovođenju mjera.
Japansko Ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije saopštilo je da su proizvođači, izvoznici i dileri obavezani njegovim pravilima sankcija, ali je odbilo da komentariše trgovinu japanskim automobilima između Kine i Rusije.
Ministarstvo trgovine Južne Koreje saopštilo je da radi na sprečavanju zaobilaženja izvoznih kontrola i da se zemlja obračunava sa indirektnim izvozom polovnih automobila u Rusiju.
Kinesko Ministarstvo trgovine i rusko Ministarstvo industrije i trgovine nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar. Obje zemlje su saopštile da se protive jednostranim sankcijama i smatraju ih nelegalnim.
Prodaja u Rusiji vozila stranih brendova proizvedenih u Kini naglo raste
Evropska unija (EU), Sjedinjene Američke Države (SAD), Južna Koreja i Japan uveli su slične sankcije u automobilskoj industriji. One uglavnom zabranjuju prodaju vozila u Rusiji iznad određene cijene ili onih sa većim motorima, kao i svih električnih vozila i hibrida. Proizvođači iz ovih regiona takođe su obećali da okončaju ili znatno ograniče poslovanje u Rusiji.
Sveukupno, ove mjere su smanjile rusku prodaju vozila iz regiona koji uvode sankcije sa više od milion u 2021. na oko osminu toga, pokazuju podaci Autostata.
Ali prodaja njemačkih i japanskih automobila proizvedenih u Kini raste, pokazuju podaci, što neki analitičari u industriji pripisuju rastu izvoza "polovnih" vozila sa nultom kilometražom.
Ova vozila se ne pojavljuju u nekim bazama industrijskih podataka; istraživačka firma GlobalData, na primjer, nije prijavila nijednu zvaničnu prodaju novih automobila njemačkih brendova u Rusiji ove godine. Podaci Autostata, međutim, obuhvataju ovu prodaju jer su zasnovani na registracijama novih automobila u Rusiji, gdje se uvezena vozila sa nultom kilometražom smatraju novim bez obzira na to da li su prethodno bila registrovana u Kini.
Prošle godine u Rusiji je kupljeno skoro 30.000 "tojota", pokazali su podaci Autostata. Skoro 24.000 njih proizvedeno je u Kini. Tokom istog perioda prodato je skoro 7.000 "mazdi", gotovo sve su proizvedene u Kini. Hibridi brendova uključujući Tojotu među najpopularnijim su japanskim modelima u Rusiji, prema dva izvora iz kineske auto-maloprodaje.
Njemački luksuzni SUV modeli prolaze kroz kanale sivog tržišta
Njemački automobili su takođe na cijeni. Brojke Autostata pokazale su da je prošle godine u Rusiji registrovano skoro 47.000 novih vozila BMV, Mercedes i Folksvagen grupe, uključujući brendove Audi, Porše i Škoda.
Više od 20.000 tih vozila proizvedeno je u Kini, pokazuju podaci. Ostala su proizvedena u Evropi, ali su mnoga vjerovatno prošla kroz Kinu na putu ka Rusiji, prema riječima analitičara u industriji i jedne osobe uključene u uvoz vozila u Rusiju. Vladimir, ruski auto-diler, rekao je da se većina stranih automobila uvozi preko Kine bez obzira na to gdje su proizvedeni.
Jedan popularan model među ruskom elitom je Mercedes G-klasa, kockasti terenski automobil koji se može prodavati za oko 120.000 eura, odnosno oko 142.700 dolara, i proizvodi se isključivo u Austriji, rekao je Felipe Munjoz, analitičar koji vodi platformu "Car Industry Analysis".
Desetine brodskih dokumenata koje je Rojters pregledao pokazale su i druge primjere uvoza njemačkih luksuznih SUV vozila u Rusiju iz Kine, uključujući Mercedes GLC 300 i BMV X1 xDrive25i.
"S obzirom na trgovinu između Rusije i Kine, koja je posljednjih godina značajno porasla kada je riječ o automobilima, očigledno je zaključiti da mnogi od tih automobila uvezenih u Kinu iz Njemačke završavaju u Rusiji", rekao je Munjoz.
Bonus video:
