Pregovarači iz Ukrajine i Rusije su juče u Ženevi započeli dvodnevne mirovne razgovore uz posredovanje Sjedinjenih Država, koji će biti fokusirani na glavno sporno pitanje - teritoriju, dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak na Kijev da brzo djeluje kako bi se postigao dogovor.
Tramp poziva Moskvu i Kijev da postignu sporazum o okončanju rata, iako se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski žalio da je njegova zemlja izložena najvećem pritisku da napravi ustupke.
Uoči razgovora, Rusija je tokom noći izvela snažne vazdušne napade širom Ukrajine, nanijevši veliku štetu elektroenergetskoj mreži u južnom lučkom gradu Odesa, za koju je Zelenski rekao da je desetine hiljada ljudi ostavila bez grijanja i vode, prenio je Rojters.
Zelenski je pozvao saveznike Kijeva da pojačaju pritisak na Rusiju kako bi se postigao “stvaran i pravedan” mirovni sporazum, kroz oštrije sankcije i isporuke oružja Ukrajini.
Rusija zahtijeva da Ukrajina ustupi preostalih 20 odsto istočne oblasti Donjeck, koji Moskva nije uspjela da zauzme - što Kijev odbija da učini.
Ženevska runda dolazi svega nekoliko dana uoči četvrte godišnjice, 24. februara, ruske invazije punih razmjera na svog znatno manjeg susjeda. U sukobu su ubijene desetine hiljada ljudi, milioni su pobjegli iz svojih domova, a mnogi ukrajinski gradovi, varoši i sela su teško devastirani ratom.
Rusija kontroliše oko 20 odsto teritorije Ukrajine, uključujući Krim i djelove istočne oblasti Donbas, zauzete prije invazije 2022. godine.
Tramp je tokom kampanje više puta obećavao da će rat u Ukrajini okončati za jedan dan.
Međutim, po većini pokazatelja, rat se za Ukrajince pogoršao otkako se on vratio u Bijelu kuću. To piše “Njujork tajms” navodeći da je tokom 2025. poginulo i ranjeno više civila nego godinu ranije. Više projektila i dronova pogađa centre gradova. Rusija je u sporim napredovanjima tokom 2025. zauzela više teritorije nego u bilo kojoj godini od 2022. Moskva je praktično uništila ukrajinsku elektroenergetsku mrežu tokom najoštrije zime u zemlji u više od deceniju.
“Bila je to teška godina, kako drugačije i zamisliti?” rekao je Oleksandr Poliščuk, čija je supruga bila među 13 ljudi poginulih kada je raketa u aprilu pogodila njihovu stambenu zgradu u ukrajinskoj prijestonici Kijev.
“Granatiranje, moraš da ideš na posao, da se nosiš s kućnim obavezama, nema struje, nema grijanja. Mislim da je bilo veoma teško, užasno teško.”
Nakon što je preuzeo dužnost u januaru 2025, Tramp je odbacio dotadašnji američki pristup ratu. Uputio je pomirljive signale ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, dok je istovremeno distancirao SAD od Ukrajine. Američka pomoć Ukrajini opala je za 99 odsto u 2025. u poređenju s prethodnom godinom, prema podacima Instituta Kil za svjetsku ekonomiju, njemačkog istraživačkog centra. Tramp je obustavio isporuke američkog oružja Kijevu, osim ako ih Ukrajina ili njeni zapadni saveznici ne bi platili.
Tokom 2025. poginulo i ranjeno više civila nego godinu ranije. Više projektila i dronova pogađa centre gradova. Rusija je u sporim napredovanjima tokom 2025. zauzela više teritorije nego u bilo kojoj godini od 2022. Moskva je praktično uništila ukrajinsku elektroenergetsku mrežu tokom najoštrije zime u zemlji u više od deceniju
Rusija je povećala sopstvenu proizvodnju raketa, dronova, granata i mina. Moskva je to naoružanje koristila intenzivnim tempom, dijelom i da bi ojačala poziciju u pregovorima.
Kako se udaljavao od politike administracije Džoa Bajdena da izoluje Putina, Tramp je uspio da navede Rusiju i Ukrajinu da razgovaraju o uslovima nagodbe, uključujući susrete licem u lice posljednjih sedmica. Tramp je u velikoj mjeri stavio po strani tradicionalna diplomatska načela za koja je tvrdio da nijesu učinila ništa da okončaju rat, okrećući se pregovaračima koje smatra vještim u postizanju sporazuma. Takođe je uveo sankcije koje su smanjile prihode od nafte, koji pokreću rusku ratnu mašineriju.
Međutim, Putin je mjesecima odugovlačio pregovore, koristeći ih da kupi vrijeme i nastavi napade. Godinu dana nakon početka Trampovog drugog mandata i skoro četiri godine poslije ruske invazije, Putin nije dao nikakav signal da odustaje od svojih ciljeva - da zauzme još ukrajinske teritorije i nametne rusku dominaciju, ističe “Njujork tajms”.
Tramp je priznao da je rat mnogo teže okončati nego što je mislio. Ukrajinski zvaničnici tvrde da bi američki predsjednik morao da preduzme snažnije mjere kako bi Putin promijenio stav.
Osim povremenih javnih kritika i sankcija na naftu, Putin je u velikoj mjeri izbjegao Trampove prijetnje. Predsjednik SAD je u julu rekao da će Rusiji dati “oko 10 ili 12 dana” da okonča rat prije nego što uvede nove sankcije. Potom je najavio samit s Putinom na Aljasci, a rok je istekao. Mjesec dana kasnije ponovo je zaprijetio “opsežnim sankcijama”. Ali je novinarima pokazao i fotografiju koju mu je Putin poslao sa njihovog susreta na Aljasci, nazvavši je znakom časti i poštovanja.
U međuvremenu, ruski napadi su nanosili sve veće gubitke Ukrajincima. Rusija je 2025. ubila više od 2.500 ukrajinskih civila, više nego u bilo kojoj godini od 2022. i 20 odsto više nego 2024, prema podacima Ujedinjenih nacija.
Rusija je tokom 2025. lansirala više od 53.000 dalekometnih dronova na civilne ciljeve u Ukrajini, gotovo pet puta više nego 2024, prema bazi podataka koju je sastavio “Njujork tajms” na osnovu brojki ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.
Moskva sve češće gađa centre gradova balističkim raketama, koje se kreću tolikom brzinom da sistemi protivvazdušne odbrane teško uspijevaju da ih presretnu.
Prema toj bazi podataka, Rusija je ove godine lansirala 154 takve rakete na Ukrajinu, oko tri puta više nego u istom periodu prošle godine.
Oleksandra Matvijčuk, ukrajinska aktivistkinja za ljudska prava, ocijenila je da je ljudska cijena rata izbrisana iz mirovnih pregovora, dok Trampova administracija pregovore tretira kao posao s nekretninama kojim bi se podijelile i Ukrajina i njeni prirodni resursi. Na čelo američke delegacije Tramp je postavio investitore u nekretnine s kojima ima lične veze.
“Za Putina ne postoje granice, jer ljudska dimenzija nije prioritet ovih pregovora”, rekla je Matvijčuk. “Političari raspravljaju o prirodnim mineralima, teritorijalnim interesima Rusije, čak i o Putinovoj viziji ukrajinske istorije, ali o ljudima uopšte ne govore.”
Matvijčuk, koja vodi organizaciju koja je 2022. podijelila Nobelovu nagradu za mir zbog dokumentovanja ratnih zločina koje je počinila Moskva, postavila je ovog mjeseca na Fejsbuku pitanje: “Zašto je Trampova godina pregovora bila najsmrtonosnija za civile u Ukrajini od početka invazije punih razmjera?”
“Tajms” piše da mnogi Ukrajinci Trampa vide kao nekoga ko je lojalan samo sebi i strahovali su da će, u žurbi da okonča rat, Ukrajini nametnuti nepravedan mir.
Evropski saveznici Ukrajine poručili su da Rusija ne smije biti nagrađena za agresiju. Ali mirovni plan od 28 tačaka, koji su krajem prošle godine sastavili američki i ruski izaslanici, u Ukrajini je doživljen kao zahtjev za predaju. Ukrajinski pregovarači požurili su da ublaže njegove odredbe, a diplomatsko nadmudrivanje traje već mjesecima.
Zelenski se javno žalio da Trampova administracija jače pritiska Ukrajinu nego Rusiju da pristane na kompromis.
“Amerikanci se često vraćaju temi ustupaka, a prečesto se ti ustupci razmatraju isključivo u kontekstu Ukrajine, a ne Rusije”, rekao je Zelenski u subotu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
Dok Ukrajinci prolaze kroz brutalnu zimu obilježenu ruskim udarima, malo ko u zemlji vjeruje da će Putin pristati da uskoro prekine borbe.
Stanovnici prijestonice su posljednjih sedmica preživljavali sa svega dva sata struje i grijanja dnevno.
Mnoga preduzeća su se ove zime jedva održala, među njima i jedan kafić koji se nekad zvao Trump Pizza Station. “Tajms” navodi da je vlasnik promijenio naziv nakon što je Tramp prije gotovo godinu u Bijeloj kući izgrdio Zelenskog, pa se odlučio za novo ime, Nolan.
Julija Baliosa (18), konobarica u tom lokalu, rekla je da su mušterije prestale da dolaze jer više ne odlaze u obližnje kancelarije niti na lokalni univerzitet. Generator je skup, a tokom jednog nedavnog radnog dana kafiću Nolan je u vrijeme ručka ponestalo gotovo sve hrane - nije bilo pice, nije bilo burgera, ničega toplog.
“Praktično je nemoguće živjeti”, rekla je Baliosa. “Samo živjeti, zaista. Ljudi su postali veoma ljuti. Veoma.”
Ime Nolan znači plemenit, što je vlasniku kafića bilo inspirativno. Kada je ponovo otvoren, kafić je saopštio da Nolan “ne uljepšava stvarnost i ne pretjeruje”. Ali prošle sedmice, zauvijek je zatvorio vrata.
Bonus video:
