Nakon što je 2024. smijenjen sa mjesta komandanta ukrajinske vojske i imenovan za ambasadora te zemlje u Britaniji, Valerij Zalužnji u velikoj mjeri se smatra glavnim političkim rivalom predsjednika Volodimira Zelenskog.
Zalužnji (52) odbija da govori o svojim političkim ambicijama, navodeći da ne želi da rizikuje narušavanje nacionalnog jedinstva tokom rata s Rusijom koji se približava četvrtoj godišnjici. Ipak, u nagovještaju moguće želje da se kandiduje za predsjednika, nakon završetka rata, Zalužnji je u nedavnom intervjuu za Asošiejted pres prvi put javno govorio o razlazu sa Zelenskim.
Tenzije su se pojavile ubrzo nakon ruske invazije u februaru 2022. godine, a između dvojice zvaničnika često je dolazilo do sukoba oko toga kako je najbolje braniti zemlju, kazao je Zalužnji. Zategnuti odnosi dostigli su tačku ključanja kasnije te godine, kada su desetine agenata ukrajinske domaće obavještajne službe upale u kancelariju Zalužnjeg, ispričao je on za AP.
On tvrdi da je taj, do sada neprijavljeni incident, bio čin zastrašivanja i predstavljao je rizik da razotkrije njihovo rivalstvo u trenutku kada je nacionalno jedinstvo bilo od presudne važnosti.
Ukrajinska služba bezbjednosti, poznata kao SBU, saopštila je da nikada nije izvršen pretres kancelarije Zalužnjeg, mada je priznala da je ta adresa bila dio istrage koja nije bila povezana s njim. Iz kabineta Zelenskog odbili su da komentarišu ove navode, a AP nije mogao da iz nezavisnih izvora potvrdi verziju događaja o upadu koju je predočio Zalužnji.
Čak i godinama kasnije, to otkriće prijeti da polarizuje javno mnjenje u Ukrajini u ključnom trenutku rata. Ruske snage ostvaruju spor, ali postojan napredak duž istočnog fronta, dok se obje strane drže međusobno nespojivih zahtjeva, u vrijeme kada ih SAD pritiskaju da postignu mirovni sporazum. Zalužnji je rekao da je tokom upada u njegovu kancelariju 2022. pozvao šefa kabineta Zelenskog i upozorio ga da je spreman da angažuje vojsku kako bi to zaustavio i zaštitio komandni centar: „Boriću se s vama i već sam pozvao pojačanja u centar Kijeva kao podršku.“
Iako je ta krizna situacija u ranoj fazi rata prevaziđena, neslaganja između Zalužnjeg i Zelenskog oko načina odbrane zemlje su se nastavila, tvrdi Zalužnji, navodeći da je često dovodio u pitanje predsjednikovu vojnu strategiju.
Posebno sporna bila je rasprava o kontraofanzivi 2023. godine, koja je na kraju doživjela neuspjeh, rekao je bivši general.
Iako je popularnost Zalužnjeg u javnosti bila učvršćena nizom uspjeha na bojnom polju, Zelenski ga je smijenio s mjesta načelnika vojske u februaru 2024, a potom objavio da će biti upućen u London.
Politički analitičari su taj potez u velikoj mjeri tumačili kao pokušaj Zelenskog da ograniči potencijal Zalužnjeg kao političkog rivala, udaljavajući ga od svakodnevnih dešavanja u Ukrajini.
Nekada snažna popularnost Zelenskog oslabila je kako se rat nastavlja. Skandal s korupcijom u koji je umiješano više visokih zvaničnika iz njegovog okruženja dodatno je narušio povjerenje javnosti, navode poslanici i aktivisti. Zelenski je nedavno izvršio rekonstrukciju svog tima u nastojanju da povrati povjerenje.
SAD pojačavaju pritisak na Rusiju i Ukrajinu da okončaju rat. Iako je sporazum i dalje nedostižan, Zelenski je načelno pristao na plan koji je iznio američki predsjednik Donald Tramp, a koji predviđa održavanje izbora po završetku rata i nakon uspostavljanja bezbjednosnih garancija.
„Znam kako se bori”
Jedne večeri sredinom septembra 2022. godine, dok je Ukrajina sprovodila uspješnu kontraofanzivu na sjeveroistoku, Zalužnji, tadašnji komandant vojske, izašao je sa napetog sastanka u kabinetu Zelenskog i uputio se nazad u svoju kancelariju u Kijevu.
Nekoliko sati kasnije, desetine agenata ukrajinske Službe bezbjednosti pojavile su se u njegovoj kancelariji kako bi izvršile pretres prostorija, rekao je on. U tom trenutku tamo se nalazilo više od deset britanskih oficira, dodao je.
Ukrajinski agenti nijesu naveli šta traže, prema riječima Zalužnjeg, koji tvrdi da ih je spriječio da pretražuju dokumenta i računare.
Upad je, kako kaže, bio jasna prijetnja. U prisustvu agenata pozvao je tadašnjeg šefa kabineta Zelenskog, Andrija Jermaka, i uputio mu oštro upozorenje: „Rekao sam Jermaku da ću odbiti ovaj napad, jer znam kako se bori.“
Zalužnji je potom pozvao tadašnjeg šefa Službe bezbjednosti Vasilja Maljuka da pita šta se dešava. Maljuk je, prema njegovim riječima, kazao da ne zna ništa o upadu i obećao da će to ispitati.
Kasnije je saznao da je Maljukova agencija dva dana ranije zatražila nalog za pretres od jednog okružnog suda u Kijevu, kako bi izvršila inspekciju adrese na kojoj se nalazi kancelarija Zalužnjeg. Agencija je, prema sudskom dokumentu do kojeg je došao AP, tražila dozvolu za pretres striptiz kluba kojim navodno upravlja kriminalna organizacija.
Međutim, striptiz klub naveden u zahtjevu bio je zatvoren na toj lokaciji još prije ruske invazije, kazala su za AP dva zaposlena koji rade na novoj adresi tog kluba.
SBU je saopštio da je u okviru istrage o organizovanom kriminalu provjeravao više adresa - nepovezanih sa Zalužnjim. U saopštenju se navodi da se jedna od adresa iz krivičnog predmeta ispostavila kao „nedavno uspostavljeno tajno rezervno komandno mjesto“ Zalužnjeg.
U saopštenju se dodaje da SBU nije izvršio pretres na toj adresi i da je situacija razjašnjena nakon razgovora između Maljuka i Zalužnjeg.
Zalužnji vjeruje da je nalog za pretres bio samo izgovor.
Razuđena udarna moć
Kontraofanziva iz 2023. naišla je na kritike vojnih stručnjaka, koji su ocijenili da je bila previše ambiciozna i da je došla prekasno, dajući ruskim snagama vrijeme da učvrste položaje.
Zalužnji kaže da plan koji je izradio uz pomoć NATO partnera nije uspio zato što Zelenski i drugi zvaničnici nijesu bili spremni da obezbijede resurse koje je zahtijevao.
Prvobitni plan bio je da se dovoljno snaga skoncentriše u „jednu pesnicu“ kako bi se povratila djelimično okupirana oblast Zaporožje, a potom da se napreduje ka jugu, do Azovskog mora. Time bi se presjekao kopneni koridor koji je ruska vojska koristila za snabdijevanja Krima. Uspjeh je, rekao je Zalužnji, zahtijevao veliko, koncentrisano gomilanje snaga i taktičko iznenađenje.
Umjesto toga, tvrdi on, snage su raspoređene na širokom području, čime je razuđena njihova udarna moć.
Njegovu verziju o tome kako je kontraofanziva odstupila od prvobitnog plana potvrdila su dva zapadna zvaničnika iz oblasti odbrane, koja su željela da ostanu anonimna jer nijesu ovlašćeni da javno razgovaraju s medijima.
Diplomata s političkim ambicijama?
Kancelarija Zalužnjeg u Ambasadi Ukrajine u Londonu odraz je godina koje je on proveo u generalskoj uniformi. Zidove krase posteri vojnih aviona, odlikovanja koja je dobio u vojsci i dječji crteži ratnih scena. Na stolu od mahagonija nalaze se modeli dronova.
Ključne kritike Zalužnjeg na račun ukrajinske ratne strategije zasnivaju se na tome da se ona oslanja na nerealan broj vojnika i da nije dobro organizovana kada je riječ o razvoju i primjeni novih tehnologija na ratištu. Pažljivo prati dešavanja, ali kaže da nije uključen u vojno odlučivanje otkad ga je Zelenski smijenio. Zalužnji je naveo da su on i Zelenski imali „apsolutno prijateljske“ razgovore u dva navrata kada su se od tada sastali.
Pojedini analitičari smatraju da odsustvo iz svakodnevnih političkih zbivanja u Ukrajini slabi popularnost Zalužnjeg.
Ipak, anketa Ipsosa objavljena prošlog mjeseca pokazala je da Zalužnji u hipotetičkim budućim izborima ima podršku od 23 odsto, u poređenju sa 20 odsto koliko ima Zelenski, što ga čini glavnim predsjednikovim konkurentom.
Mnogi Ukrajinci u njemu vide ličnost sposobnu da promijeni sistem, rekao je Volodimir Fesenko, politički analitičar iz Kijeva. „Ljudi neće glasati samo za Zalužnjeg, već i protiv Zelenskog - okrivljujući ga za neuspjehe njegovog mandata“, objasnio je.
Zalužnji izbjegava da govori o politici iz, kako kaže, straha da ne podstakne podjele među Ukrajincima. „Dok se rat ne završi ili ne bude ukinuto ratno stanje, o tome ne raspravljam i nijesam ništa preduzeo u tom pravcu“, rekao je.
Uprkos njegovoj uzdržanosti, brojni konsultanti za izborne kampanje, stranački akteri i ljudi iz političkih krugova i dalje prilaze Zalužnjem i nude pomoć u osmišljavanju kampanje.
Zalužnji je rekao da mu je u proljeće 2025. prišao „prilično poznat“ američki politički konsultant. Zvaničnik blizak Zalužnjem, koji je za AP govorio pod uslovom anonimnosti jer nije ovlašćen da javno komentariše, rekao je da je riječ o Polu Manafortu, koji je bio šef Trampove predsjedničke kampanje 2016. godine, prije nego što je 2018. osuđen za krivična djela koja su uključivala i tajno lobiranje za bivšeg proruski orijentisanog predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča.
„Zahvalio sam mu što mi je posvetio pažnju, ali sam rekao da mi njegove usluge nijesu potrebne“, kazao je Zalužnji. Manafort, koga je Tramp pomilovao na kraju svog prvog mandata, nije odgovorio na pozive i poruke AP-a.
Bonus video:
