Najnovija runda pregovora o okončanju rata u Ukrajini završena je juče bez ikakvih naznaka suštinskog napretka.
Međutim, pregovarači iza kulisa pokušavaju da pronađu kompromis oko kontrole nad teritorijom na istoku Ukrajine, jedne od najvećih prepreka mirovnom sporazumu, piše “Njujork tajms”.
Rusija je zatražila da Ukrajina preda teritoriju koju kontroliše u Donjeckoj oblasti kao uslov za okončanje rata. Riječ je o pojasu zemlje dugačkom oko 80 kilometara i širokom oko 65 kilometara, koji obuhvata desetine gradova i sela, a nalazi se između linije fronta i administrativne granice te oblasti.
Ukrajina je odbila da se jednostrano povuče, poručujući da bi ustupanje teritorije ohrabrilo Rusiju da ponovo napadne, u Ukrajini ili negdje drugo. Kijev je zatražio bezbjednosne garancije koje bi odvratile Moskvu od kršenja bilo kakvog prekida vatre.
Zvaničnici su u pregovorima proteklih sedmica razmatrali ideju formiranja demilitarizovane zone koju ne bi kontrolisala nijedna vojska, prenio je “Tajms”.
Time se oživljava predlog koji je bio uključen u ranije mirovne planove, uključujući dokument od 28 tačaka koji je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa iznijela u novembru.
Jučerašnji pregovori u Ženevi su završeni poslije samo dva sata, a predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ih je opisao kao “teške” i optužio Rusiju da namjerno odugovlači napredak ka sporazumu, prenio je Rojters.
Dvodnevni mirovni razgovori uz posredovanje SAD održani su u trenutku kada je Tramp u dva navrata posljednjih dana sugerisao da je na Ukrajini i Zelenskom da osiguraju uspjeh pregovora.
U intervjuu za američki portal Aksios, objavljenom u utorak, Zelenski je citiran kako kaže da “nije fer” to što Tramp javno stalno poziva Ukrajinu, a ne Rusiju, da pravi ustupke u pregovorima.
Tramp je u ponedjeljak rekao novinarima da je “bolje da Ukrajina brzo sjedne za pregovarački sto. To je sve što vam kažem”.
Zelenski je tokom protekle sedmice u više navrata umanjio izglede da Ukrajina ustupi teritoriju zarad mira. “Dozvoliti agresoru da uzme nešto velika je greška”, napisao je u ponedjeljak na društvenim mrežama.
On je takođe rekao da bi svaki plan koji bi od Ukrajine zahtijevao da se odrekne teritorije u istočnom Donbasu koju Rusija nije osvojila bio odbačen na referendumu.
“Nadam se da je to samo njegova taktika, a ne odluka”, prenio je Aksios riječi Zelenskog iz intervjua.
“Tajms” piše da predsjednik Rusije Vladimir Putin prošle jeseni nije dao jasan odgovor na pitanje o formiranju demilitarizovane zone u Donbasu. Plan od 28 tačaka je predviđao da Rusija preuzme kontrolu nad tim područjem, ali uz zabranu raspoređivanja vojnih snaga. Putin je rekao da detalje treba razmotriti.
Savjetnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku Jurij Ušakov kasnije je bio nešto otvoreniji, navodeći da bi Rusija mogla da prihvati formiranje takve zone ukoliko bi ruskoj policiji ili pripadnicima Nacionalne garde bilo dozvoljeno da vrše patrolu u njoj.
Demilitarizovana zona bi mogla da postane dio održivog rješenja, rekao je Vilijam B. Tejlor, saradnik Atlantskog savjeta i bivši američki ambasador u Kijevu. Ali, dodao je, morali bi da budu zaštićeni interesi Ukrajine, što bi zahtijevalo da Trampova administracija izvrši dodatni pritisak na Rusiju.
“Važno je da to bude stvarno rješenje, a ne nametnuto rješenje, ne neuravnoteženo rješenje”, rekao je Tejlor. “Svako nametnuto rješenje neće biti stabilno. Neće potrajati”.
Da bi se objema stranama olakšalo da prihvate tu ideju, pregovarači su razgovarali i o formiranju zone slobodne trgovine u eventualnoj demilitarizovanoj oblasti, iako mogućnosti ulaganja djeluju ograničeno na teritoriji koja bi, čak i uz prekid vatre, ostala stiješnjena između dvije vojske, piše američki list.
Dodaje da je većina industrije u tom području u ruševinama, da je u funkciji ostao samo jedan rudnik uglja, te da bi rizik da se sukob ponovo rasplamsa visio u vazduhu godinama.
Demilitarizovana zona bi mogla da postane dio održivog rješenja, ali bi morali da budu zaštićeni interesi Ukrajine, što bi zahtijevalo da Trampova administracija izvrši dodatni pritisak na Rusiju
Zelenski je takođe doveo u pitanje takvo uređenje.
Još jedno pitanje je povlačenje vojske sa linije fronta. Zelenski je u decembru nagovijestio da Ukrajina ne bi povukla trupe sa linije fronta osim ako se Rusija ne povuče na jednaku udaljenost.
Na razgovorima održanim ovog mjeseca u Abu Dabiju, Ukrajinci su razmatrali opcije za djelimično povlačenje ruskih trupa sa linije fronta koje ne bi nužno bilo simetrično, naveli su izvori američkog lista. To bi ukazivalo na ublažavanje ukrajinskog stava.
Način na koji bi se upravljalo demilitarizovanom zonom takođe je bio sporna tačka. Ukrajina insistira na raspoređivanju međunarodnih mirovnih snaga u tom regionu, u kojem, prema riječima ukrajinskog guvernera te oblasti, živi oko 190.000 civila, uključujući 12.000 djece.
Pregovarači su navodno razmatrali formiranje civilne administracije koja bi upravljala tim područjem nakon rata. To bi, prema riječima osoba upućenih u pregovore, moglo da uključuje i ruske i ukrajinske predstavnike, ali su strane još daleko od dogovora.
Još jedno pitanje koje se nedavno ponovo otvorilo je redosljed različitih koraka, uključujući prihvatanje demilitarizovane zone, formalizovanje bezbjednosnih garancija, uspostavljanje okvira za finansiranje poslijeratne obnove i održavanje izbora u Ukrajini.
Zelenski je prošle sedmice rekao da Ukrajina želi dogovor o bezbjednosnim garancijama prije nego što se obaveže na izbore ili na bilo kakav sporazum o povlačenju snaga iz Donbasa.
“Veoma bih volio da prvo potpišemo bezbjednosne garancije, a onda potpišemo druga dokumenta”, rekao je. “Po mom mišljenju, to bi bio dobar signal. Ovo čak nije ni pitanje pravičnosti, već pitanje povjerenja. Više povjerenja u partnere, ako garancije dođu prve, a onda sve ostalo”.
Zelenski je rekao da Ukrajinci moraju “da znaju - ne samo da vjeruju, nego da znaju - da će u budućnosti ruska agresija biti nemoguća ili da, ako se ipak desi, nećemo biti sami”.
Ukrajinski zvaničnici se zalažu za snažnije uključivanje evropskih saveznika Kijeva u mirovni proces, a Zelenski je uoči jučerašnjih razgovora poručio da je to “od presudne važnosti”.
Vodeće evropske zemlje, uključujući Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo, snažno podržavaju stav Kijeva.
Bonus video:
