Sjedinjene Države pod Donaldom Trampom vrše pritisak na NATO da drastično redukuje mnoge aktivnosti u inostranstvu, uključujući okončanje jedne ključne misije Alijanse u Iraku, kao i da smanji mirovnu operaciju na Kosovu, rekla su četvorica NATO diplomata za “Politiko”.
SAD su posljednjih mjeseci takođe lobirale da se Ukrajina i indo-pacifički saveznici spriječe da formalno učestvuju na godišnjem samitu Alijanse u julu u Ankari.
Briselski portal piše da ovaj napor odražava nastojanje Bijele kuće da NATO tretira kao strogo evroatlantski odbrambeni savez i da poništi decenije širenja na upravljanje krizama, globalna partnerstva i inicijative zasnovane na vrijednostima, koje su dugo iritirale američkog predsjednika i njegovu MAGA bazu.
Pod pritiskom iz Vašingtona, NATO bi ograničio takozvane “aktivnosti izvan područja djelovanja”, koje prevazilaze osnovne zadatke Alijanse, odbranu i odvraćanje. Taj pritisak je interno postao poznat kao “povratak na fabrička podešavanja”, navela su četvorica diplomata, kojima je odobrena anonimnost kako bi mogli da govore o osjetljivom internom pitanju.
Ovaj napor bi mogao dovesti do brzog smanjenja aktivnosti NATO u nekadašnjim ratnim zonama, kao i do toga da se prijestonice, uključujući Kijev i Kanberu, ovog ljeta isključe iz formalnih razgovora, piše “Politiko”. Dodaje da je Bijela kuća odbila da javno komentariše NATO-ove partnerske programe i globalne operacije.
Zamjenik šefa Pentagona Elbridž Kolbi nedavno je izložio razmišljanje administracije povodom onoga što je nazvao “NATO 3.0”.
“Ne može svaka misija biti glavni prioritet. Ne može se svaka sposobnost pozlatiti’,” rekao je Kolbi ministrima odbrane zemalja Alijanse prošle sedmice, ponovivši da su SAD i dalje posvećene evropskoj bezbjednosti. “Mjera ozbiljnosti je da li evropske snage mogu da se bore, izdrže i pobijede u scenarijima koji su najvažniji za odbranu Alijanse”.
Američka kampanja izaziva negativne reakcije kod pojedinih saveznika.
Odustajanje od inicijativa Alijanse u inostranstvu “nije pravi pristup”, rekao je jedan od četvorice diplomata. “Partnerstva su ključna za odvraćanje i odbranu”.
Otkako se Tramp prošle godine vratio u Bijelu kuću, smanjio je američke obaveze u inostranstvu, povukao dio američkih trupa i NATO osoblja iz Evrope i prepustio neke od najviših komandi u okviru Alijanse evropskim saveznicima, nastojeći da svoju spoljnu politiku ponovo usmjeri na “suštinsku nacionalnu bezbjednost”.
Misija na Kosovu je i dalje nezamjenjiva za regionalnu bezbjednost. Ako se NATO povuče, to bi moglo ohrabriti srpske separatiste na sjeveru Kosova, što bi moglo podstaći slične poteze među Srbima u Republici Srpskoj, kaže Enđeluše Morina
NATO održava savjetodavnu misiju čiji je cilj jačanje bezbjednosnih institucija Iraka, poput policije, i sprečavanje povratka Islamske države. Operacija je uspostavljena tokom Trampovog prvog mandata 2018. godine, a na zahtjev Bagdada više puta je proširivana od 2021. Vašington je, prema diplomatskim izvorima, zatražio od saveznika da misiju okončaju već u septembru.
Odvojeno od toga, SAD bi, na osnovu sporazuma iz 2024. sa iračkom vladom, trebalo da povuku oko 2.500 vojnika iz Iraka. Jedan zvaničnik američke administracije je rekao za “Politiko” da je to dio Trampove “posvećenosti okončanju vječitih ratova”, naglašavajući da se taj korak preduzima u “bliskoj koordinaciji” sa Bagdadom.
Tamer Badavi, stručnjak za Irak i saradnik Centra za primijenjena istraživanja u partnerstvu sa institutom Orient, rekao je da sama NATO misija nije “ključna” za bezbjednost te zemlje. Ipak, ukidanje misije uporedo sa povlačenjem SAD moglo bi ojačati milicije i biti “destabilizujuće” za vladu autonomne kurdske regije na sjeveru Iraka, naveo je.
Američki zahtjev nailazi i na otpor unutar same Alijanse. “Nije trenutak da se povučemo iz Iraka… vlada želi da budemo tamo”, rekao je jedan diplomata.
Drugi diplomata je kazao da se “većina” saveznika slaže da misiju u Iraku treba postepeno smanjivati, ali u dužem vremenskom okviru i uz zadržavanje manje operacije na terenu.
Smanjenje misije na Kosovu izaziva još veću zabrinutost među evropskim saveznicima iako su razgovori o tome još u veoma ranoj fazi, navodi “Politiko”. SAD su, prema riječima četvorice diplomata, signalizirale da žele da postepeno privedu kraju NATO-ovu misiju KFOR na Kosovu. Međunarodna mirovna misija, odobrena mandatom Ujedinjenih nacija, koja je uspostavljena 1999, trenutno broji oko 4.500 vojnika.
Enđeluše Morina, viša saradnica za politike u Evropskom savjetu za spoljne odnose, rekla je da je ta misija i dalje “nezamjenjiva” za regionalnu bezbjednost. Ako se NATO povuče, to bi moglo ohrabriti srpske separatiste na sjeveru Kosova, navela je ona, “što bi moglo podstaći slične poteze među Srbima u Republici Srpskoj.
“Prilično smo zabrinuti” zbog pokušaja da se misija postepeno ugasi, rekao je peti visoki NATO diplomata, jer “stvari na zapadnom Balkanu mogu brzo eskalirati”.
Zvaničnik NATO-a koji je govorio u ime organizacije kazao je za “Politiko” da “ne postoji nikakav vremenski okvir vezan za NATO misiju u Iraku… niti za KFOR”, dodajući: “Ove misije zasnivaju se na potrebama, periodično se preispituju i prilagođavaju kako se okolnosti mijenjaju”.
Portal piše da za sada nije donesena odluka o okončanju nijedne od dvije operacije te da sve 32 članice moraju odobriti i početak i završetak misija. To je proces koji obično podrazumijeva nadmetanje i kampanje pritiska više saveznika, a ne samo SAD.
SAD takođe vrše pritisak na saveznike da na formalne sastanke na NATO samitu u julu u Ankari ne pozovu Ukrajinu i četiri zvanična indo-pacifička partnera Alijanse - Australiju, Novi Zeland, Japan i Južnu Koreju, rekla su četvorica diplomata.
Te zemlje bi i dalje mogle biti pozvane na prateće događaje, dodali su, a zahtjev se djelimično obrazlaže namjerom da se smanji broj sastanaka tokom samita.
Držanje partnerskih zemalja NATO-a po strani na samitu “poslalo bi signal da je možda fokus mnogo više na ključnim NATO pitanjima”, rekla je Oana Lungesku, bivša portparolka NATO-a i viša saradnica londonskog instituta RUSI.
Bonus video:
