Island razmatra mogućnost da već u avgustu održi glasanje o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, prema riječima dvije osobe upoznate s pripremama zemlje za pristupanje.
To dolazi u trenutku kada se čini da zamah proširenja EU jača, dok Brisel radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelimično članstvo u bloku već naredne godine, a dok je i Crna Gora, kao predvodnik u procesu pristupanja, prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje, piše briselski Politiko.
Vladajuća koalicija u Rejkjaviku obećala je da će do 2027. održati referendum o ponovnom pokretanju pristupnih pregovora s EU, nakon što je prethodna vlada zamrzla pregovore 2013. godine. Međutim, rok se ubrzava u vrijeme geopolitičkih potresa, nakon odluke Vašingtona da uvede carine Islandu i prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da anektira Grenland.
Očekuje se da islandski parlament u narednih nekoliko sedmica objavi datum glasanja, prema riječima dvije osobe kojima je, zbog slobodnijeg govora, odobrena anonimnost, piše Politiko. Ovaj potez uslijedio je nakon niza posjeta političara EU Islandu, kao i posjeta islandskih političara Briselu. Ukoliko Islanđani glasaju “za”, mogli bi se pridružiti EU prije bilo koje druge zemlje kandidatkinje, rekla je jedna od tih osoba.
„Razgovor o proširenju se mijenja“, kazala je komesarka EU za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Briselu sastala s islandskom ministarkom vanjskih poslova Torgerdur Katrin Gunardotir, za Politiko. „Sve više je riječ o bezbjednosti, o pripadanju i o očuvanju naše sposobnosti da djelujemo u svijetu konkurentskih sfera uticaja. Ovo se tiče svih Evropljana.“
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sastala se prošlog mjeseca u Briselu s islandskom premijerkom Kristrun Frostadotir i poručila da njihovo partnerstvo „nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“.
Fon der Lajen, koja je Island posjetila prošlog jula, sastala se s Frostadotir i tokom zasjedanja Nordijskog savjeta u Stokholmu prošle jeseni, te pohvalila njenu zemlju zbog jačanja saradnje s EU. Fon der Lajen bi trebalo ponovo da posjeti arktički region u martu.
Razgovor o produbljivanju veza s Islandom i potencijalnom nastavku pristupnih pregovora počeo je još prije nego što se Tramp prošle godine vratio na funkciju, a jedan zvaničnik EU rekao je da je Brisel već ranije počeo da obraća više pažnje na tu strateški važnu zemlju.
Ali, rastuće prijetnje iz SAD — među njima i šala Bilija Longa, Trampovog kandidata za ambasadora u Islandu, da bi Island postao 52. američka država i da bi on bio guverner — povećale su hitnost.
„Mislim da je to što je Island pomenut četiri puta u Trampovom govoru (na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca, dok je američki predsjednik govorio o Grenlandu) sigurno fokusiralo pažnju“, rekao je još jedan zvaničnik EU upoznat sa situacijom, dodajući da to „mora biti uznemirujuće za malu zemlju“.
Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009, na vrhuncu finansijske krize tokom koje su propale sve tri njegove najveće komercijalne banke. Međutim, vlada je u decembru 2013. zamrzla pregovore, dok se islandska ekonomija brzo oporavljala, u vrijeme kada su ekonomisti upozoravali na mogući kolaps eurozone. U martu 2015. Rejkjavik je zatražio da se više ne smatra zemljom kandidatkinjom za EU.
Ipak, geopolitička situacija se tokom protekle decenije značajno promijenila.
Island zauzima strateški važan položaj u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga, nema vojsku i oslanja se na članstvo u NATO-u i bilateralni sporazum o odbrani sa SAD iz 1951. godine kako bi obezbijedio sigurnost.
Ta realnost, zajedno s ekonomskim koristima članstva u EU, izgleda da utiče na topliji stav javnosti prema mogućem ulasku u blok, a ankete pokazuju rast podrške.
Ipak, put do članstva u EU nije jednostavan.
„Pristupanje bi kasnije moglo naići na ozbiljne domaće političke prepreke“, rekao je za Politiko bivši predsjednik Islanda Gvidni Jouhaneson.
Najveća moguća prepreka odnosi se na ribolovna prava, ključnu industriju na Islandu i veliku temu tokom pregovora prošli put.
„Na kraju se sve svodi na ribu — to je uvijek bio problem“, rekao je prvi zvaničnik EU.
Ali, postoji jedna ključna razlika između pregovora tada i sada: Bregzit.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Island dugo imaju napete odnose oko ribolova, a učestvovali su i u nizu nasilnih sukoba nazvanih „Bakalarski ratovi“ (Cod Wars) između 1950-ih i 1970-ih. Tokom islandskih pristupnih pregovora postojale su ozbiljne tenzije između dvije zemlje, jer je Ujedinjeno Kraljevstvo osporavalo količinu skuše koju su hvatala islandska ribarska plovila. Spor, nazvan „Rat za skušu“, doveo je do toga da EU zaprijeti trgovinskim sankcijama Islandu.
Međutim, pošto Britanija više nije u EU, ribolovna prava bi mogla biti manja prepreka.
Ako Islanđani odluče da žele da nastave pregovore s EU, oni bi mogli brzo napredovati. Island je član Evropskog ekonomskog prostora i dio šengenskog prostora slobodnog kretanja, pa već ima veliki broj zakona EU u svom zakonodavstvu.
Prije zamrzavanja pregovora 2013, Island je zatvorio 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, najnaprednija zemlja kandidatkinja za EU, tek je u posljednjih nekoliko mjeseci nadmašila tu prekretnicu, piše Politiko.
„Na papiru, ne bi bilo previše teško; moglo bi čak potrajati samo godinu“ da se zatvore sva pregovaračka poglavlja, rekao je prvi zvaničnik EU. Međutim, osoba upoznata s raspoloženjem na Islandu upozorila je da bi takav rok bio previše ambiciozan, s obzirom na težinu nekih elemenata pregovora.
Da bi zaista ušao u EU, Island bi morao da održi još jedan referendum — o tome da li da se, nakon zaključenja pregovora, pristupi članstvu.
U zavisnosti od toga koliko to bude trajalo i kakva bude geopolitička situacija u tom trenutku, to bi mogao biti visok prag, s obzirom na to da bi koristi članstva za Island bile više vezane za bezbjednost, a manje za ekonomsku dobit. Island ima peti najviši BDP po glavi stanovnika na svijetu, zbog čega je članstvo u EU manje privlačno nego za druge zemlje koje nastoje da uđu u blok.
Bonus video:
