Evropski lideri optužili Mađarsku da sabotira podršku Ukrajini

Evropski lideri optužili su Mađarsku da sabotira podršku Ukrajini uoči četvrte godišnjice potpune invazije koju je na Ukrajinu pokrenuo predsjednik Rusije Vladimir Putin, nakon što je prkosna Budimpešta blokirala nove ekonomske mjere protiv Moskve, piše večeras britanski list Gardijan.

Njemačka, Francuska i druge države Evropske unije (EU) nijesu uspjele danas da ubijede mađarsku vladu na čijem je čelu Viktor Orban da odobri najnoviji paket sankcija EU Rusiji i zajam namijenjen da pomogne Kijevu da podmiri svoje vojne i finansijske potrebe.

Poljski premijer Donald Tusk opisao je poteze Mađarske kao "političku sabotažu".

Spor prijeti da zasjeni pažljivo režirani prikaz solidarnosti između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovih ključnih evropskih partnera, navodi Gardijan.

Očekuje se da više lidera EU u utorak posjeti Kijev, uključujući predsjednicu Evropske komisije (EK) Ursulu fon der Lajen.

Godišnjica dolazi nakon brutalne i ledene zime tokom koje je Rusija sistematski razarala ukrajinsku energetsku infrastrukturu napadima dronovima i balističkim raketama, ostavljajući milione ljudi bez struje. Kijev, Odesa i Harkov bili su teško pogođeni.

Uprkos pogoršavanju uslova za civile, raspoloženje u Kijevu, prijestonici Ukrajine je iznenađujuće optimistično, navodi Gardijan.

U intervjuima ove sedmice Zelenski je insistirao da Ukrajina "definitivno ne gubi". Od kraja januara njegove oružane snage su ponovo zauzele 400 kvadratnih kilometara na jugu zemlje.

Kako je nagovijestio Kirilo Budanov, šef kabineta Zelenskog nova runda mirovnih pregovora trebalo bi da se održi u Ženevi kasnije ove sedmice. Budanov je priznao da nije tajna da pregovori s Rusijom, kojima posreduju Sjedinjene Američke Države (SAD), "ne idu glatko".

"Jasno napredujemo", rekao je.

Do sada je Kremlj odbijao da ublaži svoje prvobitne, maksimalističke zahtjeve. Traži da Ukrajina preda cijeli Donbas, uključujući oblasti koje Rusija ne kontroliše. Zelenski je to odbacio, uprkos pritisku izaslanika predsjednika SAD Donalda Trampa da na to pristane.

Govoreći za BBC, Zelenski je rekao da bi odustajanje od Donjecke oblasti značilo "napuštanje stotina hiljada naših ljudi koji tamo žive". On je sugerisao da je Putin "već započeo treći svjetski rat", dodajući: "Pitanje je koliko teritorije će on (Putin) uspjeti da zauzme i kako ga zaustaviti."

Evropske zemlje pojačale su pomoć Ukrajini nakon što je Bijela kuća prošle godine obustavila svu direktnu vojnu pomoć. Ali te napore, navodi se, sabotiraju Mađarska i Slovačka, bliski američki saveznici i članice EU koje su najnaklonjenije Moskvi. Obje zemlje u velikoj mjeri zavise od uvoza ruske nafte, navodi Gardijan u tekstu.

Budimpešta kaže da će blokirati dalja uvođenja sankcija Rusiji dok Ukrajina ne nastavi isporuke nafte preko naftovoda "Družba". Slovački premijer Robert Fico rekao je danas da obustavlja hitnu pomoć Ukrajini zbog prekida isporuka nafte.

Ukrajina tvrdi da je Kremlj odgovoran za prekid. Navodi da su ruske bombe prošlog mjeseca onesposobile naftovod. Ukrajinski dronovi dugog dometa danas su oštetili naftnu pumpnu stanicu u ruskoj republici Tatarstan, koja je dio mreže naftovoda "Družba", piše Gardijan.

Ministarstvo ekonomije Slovačke saopštilo je danas da je slovački operator naftovodnog sistema Transpetrol obaviješten iz Ukrajine da je nastavak isporuka nafte preko naftovoda "Družba" pomjeren za 25. februar.

Ukrajinska nacionalna kompanija za električnu energiju Ukrenergo saopštila je večeras da potencijalni prekid hitne pomoći za električnu energiju koju Slovačka pruža Ukrajini neće uticati na situaciju u elektroenergetskoj mreži.

Gardijan prenosi da se stižući na sastanak u Briselu, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, požalio da se Ukrajina ponaša "veoma neprijateljski" prema njegovoj zemlji.

"Molim vas, pitajte Ukrajince zašto su obustavili isporuke nafte Mađarskoj", rekao je Sijarto, optužujući EK da staje na stranu Kijeva.

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Šikorski oštro je kritikovao odluku Mađarske da blokira zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu. To je, kako je rekao, "šokantno", imajući u vidu da je Budimpešta u 20. vijeku i sama bila napadnuta od sovjetskih trupa. Dodao je da je Orbanova antiukrajinska retorika usmjerena na domaću publiku, uoči izbora u martu.

"Očekivao bih znatno veći osjećaj solidarnosti Mađarske sa Ukrajinom. Umjesto toga, vladajuća stranka je uspjela da stvori klimu neprijateljstva prema žrtvi agresije i… sada pokušava da to iskoristi na opštim izborima", rekao je Šikorski.

Drugi visoki evropski zvaničnici odali su priznanje ukrajinskoj otpornosti. Govoreći na prokijevskom skupu u Berlinu, njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da sjutrašnja godišnjica označava "četiri monstruozne godine rata".

"Ponovo apelujem na naše evropske partnere, nemojte popuštati u podršci, u našoj zajedničkoj podršci Ukrajini", poručio je.

Merc je dodao: "Nalazimo se na raskrsnici koja bi mogla da odluči o dobrobiti cijelog našeg kontinenta. Niko danas ne može reći da li će oružje utihnuti u Ukrajini za šest nedjelja, za šest mjeseci ili još kasnije. Ali radimo na tome da utihne što je brže moguće."

Francuski predsjednik Emanuel Makron opisao je posvećenost svoje zemlje Ukrajini kao "nepokolebljivu" tokom susreta sa liderom Finske Aleksanderom Stubom, još jednim značajnim zagovornikom podrške Ukrajini.

Putin "ne dobija rat", ali nije spreman ni da sklopi mir, rekao je Stub u Parizu.

Valerij Zalužnji, ukrajinski ambasador u Velikoj Britaniji i čovjek kojeg mnogi vide kao najizglednijeg izazivača Zelenskom na nekim budućim predsjedničkim izborima, nastojao je da umanji bilo kakvo neposredno interesovanje za najvišu funkciju u državi – iako nije isključio kandidaturu nakon završetka rata.

Poslije govora u Londonu, Zalužnji je rekao da su sugestije da želi da juri predsjedničku poziciju tek "priča po kafanama" i dodao da nema "ni najmanju mogućnost da razmišlja o tome šta će biti poslije rata". Tek nakon ukidanja ratnog stanja u Ukrajini mogla bi da se povede "rasprava o mojoj ličnoj budućnosti", rekao je.

U izvještaju objavljenom danas, Svjetska banka procijenila je da je Ukrajini potrebno 588 milijardi dolara za obnovu poslije razaranja izazvanih ruskim sveobuhvatnim napadom 2022. godine. Taj iznos je za 12 odsto veći nego prošle godine. Najviše ulaganja zahtijevale bi linijom fronta pogođene oblasti Donjeck i Harkov, dok bi Kijevu bilo potrebno 15 milijardi dolara za oporavak, navodi se u izvještaju.