Prošlo je više od godinu dana otkako su ukrajinske snage u Kurskoj oblasti u Rusiji zarobile dvojicu sjevernokorejskih vojnika, a sudbina ta dva muškarca još uvijek je neizvjesna. Aktivisti optužuju vladu Južne Koreje da odugovlači.
Zarobljeni vojnici zatražili su da ne budu vraćeni u Sjevernu, nego u Južnu Koreju. Na sjeveru bi mogli da budu kažnjeni zbog toga što su dozvolili da budu zarobljeni živi.
"Neću preživjeti povratak. Svi ostali su se raznijeli. Ja sam zakazao", ispričao je jedan od vojnika za južnokorejski list Hankook Ilbo.
Ujedinjene nacije takođe su se uključile u rješavanje tog pitanja. Specijalni izvjestilac UN za ljudska prava u Sjevernoj Koreji rekao je u februaru da bi Ukrajina trebalo da djeluje u skladu s međunarodnim protokolima i da ne šalje ratne zarobljenike tamo gdje bi mogli da budu mučeni.
"Bio bih zahvalan Južnoj Koreji ako bi me primili. Ako ne - ništa ne mogu da uradim", citirao je list jednog od sjevernokorejskih vojnika.
Zarobljenici bi u Sjevernoj Koreji vjerovatno bili tretirani kao izdajnici. Aktivisti i sjevernokorejski disidenti kažu za DW da sjevernokorejska vojna doktrina izričito zabranjuje predaju.
"Režim je svojim vojnicima rekao da se ubiju ako im bude prijetilo da budu zarobljeni u Ukrajini", kaže za DW Kim Eujin, koja je kao tinejdžerka 1990-ih pobjegla iz Sjeverne u Južnu Koreju.
"Ta dvojica muškaraca nisu poslušali naređenja i nisu poginuli – iako su možda to i pokušali", dodaje Kim.
"Ne znamo kako će režim reagovati na vojnike koji nisu izvršili naređenje da se ubiju da ne bi bili zarobljeni, jer se to nikada ranije nije desilo", kaže Kim.
"Očekujem da će ih smatrati izdajnicima. I ne samo to – biće kažnjene i njihove porodice."
Odmazda može da pogodi čak i tri generacije
U intervjuima, muškarci su izjavili da se nisu bojali borbe, ali su znali da bi zarobljavanje moglo da donese probleme njihovim porodicama zbog doktrine Pjongjanga: "Odmetnik donosi kaznu za čak tri generacije."
Pogled unazad pokazuje da su tokom i nakon Korejskog rata početkom pedesetih godina prošlog vijeka ratni zarobljenici koji su vraćeni u Sjevernu Koreju navodno bili izloženi prisilnom radu i klasifikovani kao neprijateljski elementi, podsjeća Peter Oh iz organizacije Free Korean Association, koja pomaže sjevernokorejskim izbjeglicama u Sjedinjenim Državama.
"Ovi zarobljenici vjerovatno se plaše sličnih posljedica ako se vrate", dodao je.
"Moguće su i posljedice za njihove porodice. Ipak, možda će sjevernokorejska vlada odustati od ekstremnih mjera kako bi izbjegla međunarodnu istragu."
Da li se južnokorejski predsjednik Li boji da će naljutiti Pjongjang?
Prema članu 3 južnokorejskog ustava, Sjevernokorejci se i dalje smatraju građanima Juga i prema tome imaju pravo da žive u Južnoj Koreji.
Međutim, više od godinu dana nakon zarobljavanja dvojice vojnika, vlada Južne Koreje izgleda nije nešto naročito željna da prihvati te ratne zarobljenike.
"Odlaganje je posljedica složenih međunarodnih pravnih i diplomatskih odnosa i začkoljica koje se odnose na Ukrajinu, Rusiju, Sjevernu Koreju i Južnu Koreju", objašnjava Oh.
"Iako je južnokorejska vlada izrazila generalnu zainteresovanost, ona ipak nije preduzela neke konkretne korake, vjerovatno zbog osjetljivih geopolitičkih posljedica", dodaje ekspert.
Trenutno se čini da južnokorejski predsjednik Li Džae Mjung želi da poboljša odnose sa Pjongjangom.
U Ustavu Južne Koreje postoji i član 4, a on naglašava potrebu za "mirnim odnosima sa Sjeverom", kaže Oh, ali i dodaje: "Naš stav je da, bez obzira na tumačenje ustava, vojnici imaju pravo da zatraže azil u Južnoj Koreji ili u nekoj trećoj zemlji, prema svojoj slobodnoj volji".
"Mislim da se ne trude dovoljno"
Pregovori između Seula i Kijeva o sudbini vojnika izgleda da su zapeli u ćorsokak.
Korejski institut za nacionalno ujedinjenje objavio je 9. februara izvještaj u kojem se navodi da je "direktna komunikacija između lidera Južne Koreje i Ukrajine ključna" za prevazilaženje zastoja. Bez postizanja dogovora, Ukrajina bi mogla da bude obavezna da preda te muškarce Rusiji.
Sjeverna Koreja još se nije javno oglasila o dvojici ratnih zarobljenika u Ukrajini, iako je moguće da su pregovori vođeni iza zatvorenih vrata.
Prebjegla Kim Eujin smatra da Ukrajinu ništa ne sprečava da oslobodi te muškarce i dodaje da ne postoji "ništa u međunarodnom pravu" što bi im zabranilo putovanje u Južnu Koreju.
"Vlada Južne Koreje stalno govori da je to 'komplikovano pitanje', ali ne mislim da se dovoljno trudi", kaže Kim.
"Čini se da predsjednik Li, Ministarstvo za ujedinjenje i Ministarstvo spoljnih poslova u Seulu više brinu o tome da ne naljute Kima Džonga Una nego da te muškarce dovedu u Južnu Koreju".
Kim zaključuje ovako: "Da se samo radi o njihovim ljudskim pravima, oni bi već bili ovdje. Čini se da vlada Južne Koreje u stvari traži razloge da ih ne primi."
Bonus video:
