Podjele među saveznicima Kijeva bacile su sjenku na obilježavanje četvrte godišnjice od izbijanja najvećeg rata u Evropi u posljednjih nekoliko decenija, iako su evropski lideri obećali da neće napustiti Ukrajinu.
Godišnjica sukoba, koji je odnio stotine hiljada života i opustošio djelove Ukrajine, dolazi dan nakon što je Mađarska stavila veto na nove sankcije EU protiv Rusije i na zajam od 90 milijardi eura, ključan za opstanak Ukrajine.
Mađarska, koja održava bliske veze s Moskvom, i susjedna Slovačka optužuju Kijev da namjerno blokira njihove isporuke ruske nafte preko naftovoda Družba, za koji Ukrajina kaže da pokušava da ga popravi nakon ruskog udara prošlog mjeseca.
Predsjednik Volodimir Zelenski, suočen sa sve većim pritiskom iz SAD da obezbijedi mirovni sporazum, više puta je pozvao saveznike Kijeva da pooštre sankcije Moskvi i pošalju više oružja, dok nema naznaka da ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava da okonča rat.
Zvaničnici, među kojima predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Finske Aleksander Stub i danska premijerka Mete Frederiksen, otputovali su u Kijev povodom godišnjice, ali im se nijesu pridružili šefovi velikih zapadnih vlada, koji su se obratili putem video-linka.
Francuski predsjednik Emanuel Makron poručio je da je “veoma skeptičan” kada je riječ o mogućnosti brzog postizanja mira, ocjenjujući da sa ruske strane “ne postoji volja za mirom”. Naglasio je da je zbog toga neophodno dodatno ojačati podršku Ukrajini, prenio je Gardijan.
Pozvao je rukovodstvo Evropske unije da obezbijedi da kredit od 90 milijardi eura Ukrajini bude isplaćen bez odlaganja, poručivši da će taj novac “biti isporučen, bez alternative”. Makron je takođe istakao potrebu za novim sankcijama Rusiji, uključujući mjere protiv takozvane “flote iz sjenke”, s ciljem da se “uništi njen poslovni model”.
Govoreći o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, naveo je da su one u završnoj fazi usaglašavanja i da moraju biti precizno i konkretno definisane.
Britanski premijer Kir Starmer, koji je zajedno sa Makronom predsjedavao onlajn sastankom lidera Koalicije voljnih, rekao je da će saveznici Ukrajine morati da “odrade težak posao” pomaganja Kijevu i vršenja pritiska na Rusiju.
Britanija je juče uvela sankcije naftovodnom gigantu Transnjeftu, među gotovo 300 drugih ruskih meta, u onome što je opisala kao svoj najveći paket mjera još od ranih mjeseci rata.
“Znamo da, kada je riječ o razgovorima, postoji jedna osoba koja stoji na putu napretka u tim razgovorima, a to je Putin - i niko osim Putina”, rekao je Starmer.
Njemački kancelar Fridrih Merc ocijenio je da je ključno “prekinuti finansiranje ruskog rata” usvajanjem 20. paketa sankcija. “Moramo biti veoma jasni. Ovaj rat će se završiti tek kada Putin shvati da ne može da pobijedi”, rekao je.
Brisel planira da 15. aprila podnese pravni prijedlog kojim bi se trajno zabranio uvoz ruske nafte, tri dana nakon parlamentarnih izbora u Mađarskoj koji se, prema ocjeni EU zvaničnika i dokumentu u koji je Rojters imao uvid, smatraju glavnom preprekom da Viktor Orban pristane na dogovor.
Dva zvaničnika EU kazala su za Rojters da je tajming osmišljen kako bi se spriječilo da zabrana uvoza nafte postane važna tema u mađarskoj predizbornoj kampanji.
Na izborima 12. aprila, Orban i njegova nacionalistička stranka Fides suočavaju se s najvećim izazovom za zadržavanje vlasti u posljednjih 16 godina.
Ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiha kazao je za portal “Politiko” da Orban “demonizuje Ukrajinu radi političke koristi unutar Mađarske”. “Zahtijevamo da Budimpešta prestane da uvlači Ukrajinu u unutrašnju politiku Mađarske.”
Govoreći u Kijevu sa Zelenskim, Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta oboje su insistirali da će EU isporučiti Ukrajini kredit od 90 milijardi eura. “Ispunićemo ono što smo obećali, na ovaj ili onaj način”, rekla je Fon der Lajen novinarima. “Da budem jasna: imamo različite opcije i iskoristićemo ih.”
Kako prenosi Gardijan, tokom obraćanja Zelenskog, Košte i Fon der Lajen otvoreno je i pitanje rokova za pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji. Zelenski je poručio da se nada članstvu već 2027. godine, naglasivši da je taj datum “veoma važan” za Ukrajinu i upozorivši da “Putin ne može decenijama blokirati naše članstvo”.
Međutim, britanski list ističe da iako je Fon der Lajen pohvalila napredak Ukrajine u reformama i jasno potvrdila da je odgovor na pitanje o članstvu “nedvosmisleno da”, istovremeno je bila uzdržana kada je riječ o konkretnom datumu, poručivši da EU ne može unaprijed da se obaveže na rokove, već da je ključ ispunjavanje uslova.
Rusija će, prema procjeni jednog od najuticajnijih vojnih istraživačkih centara, moći da nastavi invaziju na Ukrajinu i tokom 2026. godine, uprkos sve izraženijim ekonomskim pritiscima i problemima sa ljudstvom. Istovremeno, upozorava se da raste i prijetnja koju ruske rakete i dronovi predstavljaju Evropi.
Bastijan Gigerih, generalni direktor Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), kazao je da postoji “malo pokazatelja” da je sposobnost Moskve da uđe u petu godinu rata protiv Ukrajine ozbiljnije narušena.
Prema podacima ove organizacije, Kremlj je 2025. godine za odbranu izdvojio najmanje 186 milijardi dolara, što predstavlja realni rast od tri odsto i dostiže 7,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. To je više nego dvostruko veći udio od onog koji za odbranu izdvajaju Sjedinjene Države i približno tri puta više nego Ujedinjeno Kraljevstvo.
U televizijskim komentarima, Putin je juče optužio Ukrajinu da pokušava da minira mirovni proces, koji je u zastoju zbog pitanja teritorije i kontrole nad najvećom evropskom nuklearnom elektranom.
Rusija insistira da Ukrajina mora da ustupi preostalih 20 odsto industrijalizovanog i snažno utvrđenog istočnog regiona Donjecka - dok Kijev odlučno poručuje da neće prepustiti teritoriju čiju su odbranu hiljade ljudi platile životom.
Zelenski je u jutarnjem obraćanju rekao da neće iznevjeriti žrtvu koju je narod podnio samo da bi se okončao sukob. “Ne možemo, ne smijemo to da predamo, zaboravimo, iznevjerimo.”
Raspoloženje na ulicama Kijeva juče je bilo je sumorno; nekoliko desetina ljudi okupilo se na ceremoniji na centralnom trgu, gdje su vojnici noseći zastave u tišini odali poštu poginulima. Ratni umor je preovlađujuće osjećanje među mnogim Ukrajincima, navodi Rojters.
“Ne mislim da će se ovo brzo završiti, jer nas Rusija mrzi i učiniće sve što je moguće da nas uništi”, rekla je 48-godišnja stanovnica Kijeva, Svitlana Jur.
Gotovo šest miliona ljudi napustilo je Ukrajinu, a više od tri miliona raseljeno je unutar njenih granica, što čini više od petine predratnog stanovništva.
Zelenski je juče uputio poziv predsjedniku SAD Donaldu Trampu: “Samo dolaskom u Ukrajinu i viđenjem naših života i borbi sopstvenim očima, razumijevanjem našeg naroda i razmjera njegove patnje, možete shvatiti o čemu je ovaj rat zaista.”
Ukrajinska ambasadorka u Vašingtonu kazala je juče da se Ukrajina ne osjeća napuštenom od strane Sjedinjenih Država.
Obraćajući se novinarima, Olga Stefanišina je takođe kazala i da je nedavno dobila demarš od Stejt departmenta nakon što su ukrajinski napadi na rusku luku Novorosijsk uticali na američke interese u Kazahstanu. Većina kazahstanske nafte izvozi se preko Novorosijska.
“Čuli smo od Stejt departmenta da bi trebalo da se uzdržimo od… napada na američke interese”, rekla je.
Bonus video:
