Rusija će moći da održava svoju invaziju na Ukrajinu tokom čitave 2026. godine, čak i uz rastuće ekonomske i kadrovske pritiske, dok njena raketna i prijetnja dronovima Evropi raste, navodi voja tink-tenk organizacija Međunarodni institut za strateške studije (IISS), a prenosi britanski list Gardijan.
Bastijan Gigerih, generalni direktor IISS-a, rekao je da ima "malo naznaka" da je "sposobnost Rusije da nastavi rat protiv Ukrajine i u petoj godini oslabila".
Tink-tenk organizacija navodi da je Kremlj 2025. godine potrošio najmanje 186 milijardi dolara na odbranu, što je povećanje od tri odsto u realnim iznosima, odnosno 7,3 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) zemlje – više nego dvostruko u odnosu na udio koji troše Sjedinjene Američke Države (SAD) i oko tri puta više nego Ujedinjeno Kraljevstvo.
Fenela Makgerti, stručnjakinja za finansiranje odbrane u tom tink-tanku, rekla je da, iako ruska ekonomija usporava, što bi moglo dovesti do "mogućeg pada" vojne potrošnje u realnim iznosima 2026. godine, to treba posmatrati u kontekstu nekoliko godina naglog rasta.
Vojna potrošnja se, "u realnim iznosima, udvostručila od 2021. godine", naglasila je ona, što je Rusiji omogućilo da više ulaže u vojnu opremu i regrutovanje kako bi u bliskoj budućnosti održala neumoljive kopnene i vazdušne napade na Ukrajinu.
Prije četiri godine predsjednik Rusije Vladimir Putin pokrenuo je invaziju punog obima na Ukrajinu. Iako se Ukrajina, manji susjed Rusije, nije urušio, Kremlj se preorijentisao na ratnu ekonomiju i nastavio da vodi borbe visokim intenzitetom uprkos tome što je pretrpio više od 1,2 miliona žrtava - poginulih i ranjenih.
"Uprkos razgovorima na Zapadu o održivom sporazumu o prekidu vatre, Rusija pojačava napade na ključnu infrastrukturu Ukrajine i naseljena područja mješavinom krstarećih i balističkih raketa i jednosmjernih napadnih bespilotnih letjelica (dronova)", dodao je Gigerih.
Najdžel Guld Dejvis, stručnjak za Rusiju u IISS-u, rekao je da postoje "sve brojniji znaci da je ruski tempo regrutovanja počeo da zaostaje za mjesečnim gubicima" na ratištu, iako Moskva ima mogućnost da smanji stopu gubitaka tako što bi usporila tempo ofanziva duž ukrajinske linije fronta.
Guld Dejvis, bivši ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Bjelorusiji, rekao je da bi, ako se taj trend nastavi, to na kraju moglo da primora Kremlj na "trenutak istine", u kojem bi morao da rizikuje drugo prinudno mobilisanje, kao i rizik od društvenih nemira razmjera kakvi su viđeni tokom mobilizacije u septembru 2022. godine.
Rusija, procjenjuje se, regrutuje 30.000 do 35.000 ljudi mjesečno, ali je Guld Dejvis rekao da vjeruje da kvalitet njenih snaga opada, jer regruteri moraju da posežu za "alkoholičarima i narkomanima, i, iskreno, bolesnima".
Procjene ruskih gubitaka variraju. Podaci koje je britansko Ministarstvo odbrane (MoD) objavilo ranije ovog mjeseca ukazuju da je Rusija imala 35.030 žrtava u decembru i 31.713 u januaru, nešto manje od "skoro 40.000 mjesečno" koliko su naveli zapadni zvaničnici na brifingu u ponedjeljak.
Moskva takođe koristi rat da razvija nove borbene taktike, rakete i napadne dronove, saopštio je IISS, uključujući modernizovani dron "šahid-136" koji bi mogao da gađa ciljeve širom Evrope na dometu do 2.000 kilometara, kao dio ukupne vojne modernizacije.
Gigerih je rekao da to naglašava potrebu da NATO "poveća ulaganja u protivraketnu odbranu i sisteme za borbu protiv dronova", čija je neophodnost pokazana kada je 21 ruski dron prošlog septembra ušao u poljski vazdušni prostor, što je dovelo do zatvaranja više aerodroma i naređenja ljudima u tri regiona da ostanu u skloništima.
Evropske članice NATO-a i Kanada obećale su prošlog ljeta da će do 2035. povećati budžete za odbranu na 3,5 odsto BDP-a, kao odgovor na rastuću rusku prijetnju i zahtjeve administracije američkog predsjednika Donala Trampa da kontinent preuzme primarnu odgovornost za sopstvenu bezbjednost.
Međutim, IISS je u svom godišnjem pregledu "Vojni bilans" upozorio da će to zahtijevati "dugotrajna i značajna ulaganja" do kojih će mnogim saveznicama u NATO-u biti teško da dođu, s obzirom na to da bi to moglo da podrazumijeva rezove potrošnje i odricanja na drugim mjestima.
Evropi će, dodao je Gigerih, trebati "dobar dio tridesetih godina" da smanji svoju vojnu zavisnost od SAD, jer i dalje zavisi od nepredvidive Bijele kuće kada je riječ o vojnim obavještajnim podacima, računarstvu u oblaku i svemirskim kapacitetima. Unapređenje protivvazdušne odbrane je takođe prioritet, rekao je.
Bonus video:
