Uprkos oštrim sankcijama Evropske unije (EU), Rusija i dalje, iako neuporedivo manje, preko trećih zemalja uvozi namjenske proizvode iz EU, a među prvih deset tranzitnih zemalja za takvu robu pod embargom je i Srbija, pokazuje studija minhenskog ekonomskog instituta Ifo.
Istraživanje pokazuje da su uprkos sankcijama 2022. i 2023. godine mnogi proizvodi relevantni za vojnu namjenu legalno i direktno izvoženi iz EU u Rusiju.
Tek je 2024. godine, sa pooštravanjem sankcija, direktan izvoz proizvoda iz 42 kategorije, koje su relevantne za vojsku, u potpunosti presječen.
Prema studiji Ifo, udio Srbije je relativno mali u odnosu na vodeće zemlje pomoću kojih se zaobilaze sankcije. Više od trećine takve robe u Rusiju dospijeva preko Turske (36 odsto), koja je tako i najvažnija zemlja za indirektni izvoz.
Slijede Kina sa 23 odsto, Hongkong sa 15,7 odsto i Ujedinjeni Arapski Emirati sa deset odsto. Prema ocjeni Ifo, ta koncentracija ukazuje da se zaobilaženje sankcija bazira na svega nekoliko tranzitnih ruta, a ne na velikom broju preprodavaca.
Među deset zemalja koje služe kao tranzitni čvorovi za reeksport robe iz EU u Rusiju, na tabeli Ifo po udjelu slijede Indija, Maldivi, grupa neidentifikovanih tranzitnih zemalja, i sa udjelom koji je približno jedan odsto Srbija, Bjelorusija i Uzbekistan.
"Od početka 2024. godine EU je znatno pooštrila i proširila zabranu izvoza u Rusiju. To je dovelo do toga da sada vidimo manje zaobilaženja sankcija preko trećih zemalja, iako i dalje sankcionisani vojni proizvodi zaobilaznim putem stižu do Rusije“, rekla je stručnjakinja Ifo za trgovinu i autorka studije Feodora Teti.
Ifo navodi da je EU tek 2024. godine podvela pod strogu zabranu sve proizvode iz 42 vojno relevantne kategorije. Do tada je postojao veći manevarski prostor za zaobilaženje sankcija, jer su i pojedini proizvodi dvostruke namjene iz tih vrlo širokih kategorija mogli da se izvoze slobodno, neki sa izvoznim dozvolama, a kontrole su bile slabije.
Uz to, 2024. godine je proširena odgovornost i na slučajeve u kojima su preduzeća ili preprodavci morali, ili mogli da znaju za opasnost zaobilaženja sankcija u trećim državama. Uvedena je mogućnost ciljanog kažnjavanja preprodavaca koji su učestvovali u reeksportu.
Prema procjeni Ifo, izvoz sankcionisane robe u Rusiju preko trećih zemalja pao je u posljednja tri mjeseca 2024. godine na šest odsto predratnog nivoa.
Feodora Teti kaže da je to vjerovatno samo donja granica stvarnog obima zaobilaženja sankcija EU, pošto studija nije uzela u obzir druge oblike kršenja sankcija, kao što su individualno krijumčarenje ili lažno deklarisanje vrste robe ili zemlje porekla.
Bonus video:
