Predstojeći izbori u Mađarskoj odnose se na to da li ta zemlja može učvrstiti mjesto kao evropska nacija i, uz ključna sredstva Evropske unije (EU), oživjeti svoju ekonomiju koja stagnira, ili će se okrenuti ka istoku i svrstati u autoritarni tabor, rekao je za Rojters opozicioni lider Peter Mađar.
Na glasanju 12. aprila, Mađarova stranka centra desnice Tisa predstavlja najozbiljniju prijetnju šesnaestogodišnjoj čvrstoj vlasti nacionalističkog premijera Viktora Orbana i njegovom modelu onoga što naziva „neliberalnom demokratijom“.
Izbori će takođe predstavljati test za evropske krajnje desne snage, u trenutku kada se EU suočava sa sve odlučnijom Rusijom, ratom u Ukrajini, te diplomatskim i ekonomskim izazovima predsjedništva Donalda Trampa pod sloganom „Učinimo Ameriku ponovo velikom“.
Mađar je, obraćajući se tokom kampanje, kritikovao Orbanove bliske odnose s Rusijom i drugim bivšim sovjetskim republikama, poput Kazahstana i Azerbejdžana, kao i njegovu odluku da Mađarskoj obezbijedi status posmatrača u Organizaciji turkijskih država.
„Ovo će biti referendum: mislim da je jasno da je izbor između Evrope ili turkijskog savjeta i diktatora“, rekao je Mađar u intervjuu u Šalgotarjanu, nekadašnjem rudarskom gradu, nakon mitinga koji je po hladnom vremenu okupio stotine ljudi.
„Riječ je o tome da li će Mađarska nastaviti ovih 16 godina nazadovanja… ili ćemo krenuti ka Evropi i razvoju, pridružujući se Poljacima, Slovencima, Česima i baltičkim državama.“
Orban je Mađarsku predstavio kao most između „istočnih tradicija i zapadnih institucija“ i poručuje da zemlja mora biti pragmatična u ostvarivanju svojih ekonomskih interesa.
Mađar, čija je Tisa, prema najnovijem istraživanju javnog mnjenja, povećala prednost u odnosu na Orbanov Fides, rekao je da bi njegova stranka, ukoliko pobijedi na izborima, postigla dogovor s Briselom kako bi se odblokirala sredstva suspendovana u okviru mehanizma EU za oporavak i otpornost (RRF) zbog Orbanovih reformi u oblasti vladavine prava, kao i kohezioni fondovi za finansiranje infrastrukture.
Rok za pristup sredstvima iz RRF-a ističe krajem avgusta, nakon čega bi ona bila izgubljena. Mađar je rekao da bi njegova vlada brzo djelovala kako bi ispunila uslove u oblasti vladavine prava za njihovo oslobađanje.
„Iskreno se nadam da ćemo moći brzo da potpišemo sporazum i da, nakon načelnog dogovora, možda čak i prije usvajanja zakona, počne isplata sredstava“, rekao je.
Mađarskoj je ukupno zamrznuto oko 17 milijardi eura sredstava EU zbog nepoštovanja načela vladavine prava pod Orbanom. Najveći dio odnosi se na mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), u okviru kojeg Mađarskoj i dalje stoji na raspolaganju gotovo 11 milijardi eura.
Forinta je u posljednje vrijeme ojačala, dijelom i zbog očekivanja moguće pobjede Tise i odmrzavanja sredstava EU, navode analitičari.
Mađar je rekao da bi njegova vlada težila „konstruktivnim i prijateljskim“ odnosima sa Sjedinjenim Državama.
„Evropa je u veoma teškoj situaciji ekonomski, društveno i u bezbjednosnoj politici, zato moramo da sarađujemo sa Trampovom administracijom… i ja ću težiti istome“, rekao je.
Tramp je lično podržao Orbana na aprilskim izborima, nazvavši ga „zaista snažnim i moćnim liderom“, dok je državni sekretar Marko Rubio poručio da odnosi SAD i Mađarske pod Orbanom ulaze u „zlatno doba“.
Govoreći o Ukrajini, Mađar je rekao da se nada da bi prekid vatre mogao biti postignut „možda čak i prije mađarskih izbora“, nakon čega bi uslijedio dugoročni mirovni sporazum uz međunarodne bezbjednosne garancije za Kijev.
Trampova administracija posreduje u mirovnim pregovorima između Moskve i Kijeva, ali za sada nema naznaka da će četvorogodišnji rat uskoro biti okončan.
Orban je mađarske izbore predstavio kao oštar izbor između „rata ili mira“, tvrdeći da bi Tisa uvukla zemlju u sukob u Ukrajini. Tu poruku koju pojačava državna televizija, koja je pod kontrolom vlasti, ali je Mađarova stranka odbacuje.
Mađar je ponovio da vlada Tise ne bi slala trupe niti oružje u Ukrajinu, već da bi „podržala mirovni proces“.
Bonus video:
