Francuski predsjednik Emanuel Makron poručio je da će Evropa učiniti sve što je potrebno da stane uz Kipar, prvu državu na kontinentu koja je direktno pogođena ratom sa Iranom, nakon što se našla pod, kako je rekao, "napadom više dronova i raketa".
U dosad najsnažnijem iskazu solidarnosti prema članici EU koja je najbliža Bliskom istoku, Makron je napade, među kojima je bio i napad dronom na britansku bazu na istočnomediteranskom ostrvu, uporedio sa napadom na Evropu.
"Kada je Kipar napadnut, napadnuta je Evropa“, rekao je francuski predsjednik stojeći uz lidere Grčke i Kipra u vazduhoplovnoj bazi u Pafosu.
Dodao je: „Odbrana Kipra je očigledno ključno pitanje za vašu zemlju, za vašeg susjeda, partnera i prijatelja Grčku, ali i za Francusku, a samim tim i za Evropsku uniju".
Grčki premijer Kirjakos Micotakis ponovio je istu poruku, rekavši: "Nećemo prihvatiti da i najmanji dio evropske teritorije, kao što je Kipar, bude izložen opasnosti".
Posjeta je uslijedila sedmicu nakon što se dron tipa Šahed srušio u hangar baze RAF Akrotiri, ostavivši veliku rupu na objektu u kojem su, prema navodima, bili stacionirani američki izviđački avioni U-2.
Nekoliko sati kasnije, još dva borbena drona iranske proizvodnje presreli su kod Kipra britanski borbeni avioni.
Sva tri napada lansirana su iz Libana, 150 milja istočno od ostrva, rekao je za Gardijan kiparski ministar vanjskih poslova Konstantinos Kombos.
Makron je posjetu Kipru iskoristio da najavi da Francuska i njeni saveznici pripremaju i "čisto odbrambenu, čisto podržavajuću misiju" za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, gdje je od početka rata zarobljeno više desetina brodova. Kazao je da će misija početi "što je prije moguće nakon što prođe najintenzivnija faza sukoba".
Kroz taj moreuz svakog dana prolazi oko 20 miliona barela nafte – što odgovara petini svjetskih pomorskih isporuka sirove nafte – a veliki dio prevoze grčki tankeri zbog dominantne uloge te zemlje u svjetskom brodarstvu. Makron je rekao da je ponovno otvaranje tog pomorskog pravca od ključne važnosti.
"To je suštinski važno za međunarodnu trgovinu, ali i za protok gasa i nafte, koji moraju ponovo moći da napuste ovaj region", rekao je on.
Francuska je bila među prvim evropskim zemljama koje su odgovorile na kiparski zahtjev za vojnu pomoć, rasporedivši sisteme protivvazdušne odbrane, fregatu i nuklearni nosač aviona Šarl de Gol u region.
Micotakis je ranije naredio slanje četiri borbena aviona F-16, koji su sada stacionirani u Pafosu, kao i dvije fregate, među kojima je i Kimon, "ponos grčke flote".
Italija, Španija, Holandija i Velika Britanija takođe su najavile da će poslati ratne brodove i vazdušne kapacitete kao dio koordinisanog napora da se uspostavi zaštitni pojas oko Kipra. Velika Britanija je poslala helikoptere mornarice Wildcat, sposobne da obaraju vazdušne prijetnje, kao i borbene avione F-35 radi jačanja zaštite vojnih postrojenja na teritoriji od 99 kvadratnih milja koju je zadržala nakon što je Kipar stekao nezavisnost 1960. godine.
Ova raspoređivanja, u trenutku kada su odnosi Evrope i SAD rijetko bili zategnutiji, naglasila su odlučnost kontinenta da brani svoje granice – iako tek nakon što je Kipar bio napadnut.
Dok je ofanziva predvođena SAD ušla u deseti dan, a kiparski zvaničnici izražavali malo optimizma da će rat uskoro biti završen, analitičari kažu da Makronova posjeta znači mnogo više od simbolične politike.
„Ovdje je riječ o tome da Evropa pokaže svoje prisustvo u regionu u trenutku kada ima toliko pokretnih djelova, toliko nepoznanica“, rekla je Kleopatra Kiti, viša savjetnica za politiku u atinskom tink-tenku Eliamep.
Uoči trilateralnih razgovora sa svojim kolegama u ponedjeljak, predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis rekao je novinarima da prisustvo dvojice lidera u Pafosu pokazuje u kojoj mjeri je bezbjednost zemlje postala kolektivna odgovornost Evropske unije.
„Prvi put vidimo ovakav odgovor i smatram da je to od posebnog značaja“, rekao je on.
Bonus video:
