Evropski lideri zahtijevaju ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i moratorijum na napade na infrastrukturu vodosnabdijevanja i energetike na Bliskom istoku.
Na samitu u Briselu razmatrali su i rastuće cijene goriva izazvane ratom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela s Iranom.
Svi šefovi 27 zemalja Evropske unije - Evropski savjet, izdali su zajedničko saopštenje u četvrtak pred ponoć pozivajući na stabilizaciju isporuka energije i "deeskalaciju i maksimalno uzdržavanje" zaraćenih strana.
"Evropski savjet žali zbog gubitka civilnih života i pažljivo prati dalekosežne posljedice neprijateljstava, uključujući i ekonomsku stabilnost", navodi se u saopštenju.
Lideri su zatražili od Irana da prestane sa napadima na susjede preko Persijskog zaliva, tražili su međunarodnu saradnju kako bi spriječili bilo kakve velike izbjegličke krize na Bliskom istoku i rekli da neke države EU istražuju načine "da obezbijede slobodu plovidbe u Hormuškom moreuzu".
Evropski lideri su odbili molbe predsjednika SAD Donalda Trampa da pošalju vojna sredstva da bi se obezbijedio Hormuški moreuz, ključni plovni put za globalni protok nafte, gasa i vještačkog đubriva.
Međutim, rastuće cijene energije zbog rata i strahovanja u Evropi od nove izbjegličke krize podstakli su lidere da Bliski istok postave kao prioritet na samitu.
"Veoma smo zabrinuti zbog energetske krize", rekao je belgijski premijer Bart De Vever uoči samita. Rekao je da su cijene energije bile previsoke i prije rata, ali da je sukob "izazvao još jedan skok".
"Ako to postane strukturno, u velikoj smo nevolji", rekao je on.
Lideri su takođe razgovarali o alternativnom finansiranju Ukrajine pošto nijesu uspjeli da ubijede Mađarsku da prestane da se protivi ogromnom zajmu za tu finansijski oskudnu i ratom razorenu zemlju.
NE PROPUSTITE
Evropski lideri su bili duboko kritični prema iranskoj vladi, ali niko nije ponudio hitnu pomoć SAD. Velika Britanija odlučno odbija da bude uvučena u rat. Francuska kaže da bi borbe prvo morale da se smire.
Austrijski kancelar Kristijan Štoker je rekao da Evropa "neće dozvoliti da bude ucijenjena" da se pridruži vojnoj kampanji SAD i Izraela na Bliskom istoku.
"Evropa – a ni Austrija – neće dozvoliti da bude ucijenjena", rekao je on uoči samita Evropskog savjeta lidera 27 zemalja EU. "Intervencija u Hormuškom moreuzu svakako nije opcija za Austriju", ukazao je Štoker.
Šefica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas rekla je da među liderima "nema želje" da se evropske pomorske snage prerasporede iz Crvenog mora da bi pomogle u obezbjeđivanju Ormuskog moreuza ili da se na drugi način pridružile sukobu.
Četiri najveće ekonomije EU u četvrtak su signalizirale spremnost da doprinesu "odgovarajućim naporima" kako bi se osiguralo da brodovi mogu bezbjedno da prođu kroz Hormuški moreuz.
Francuska, Njemačka, Italija i Holandija, zajedno sa Velikom Britanijom i Japanom, izdale su zajedničko saopštenje u kojem pozdravljaju "posvećenost zemalja koje se bave pripremnim planiranjem" za obezbjeđivanje ključne naftne rute i zahtijevaju od Irana da "odmah prekine" napade dronovima i raketama i druge pokušaje da blokira transport nafte.
Kancelar Njemačke Fridrih Merc je rekao da rat mora da se završi prije nego što njegova zemlja bude mogla da pomogne u pitanjima kao što je održavanje slobodne plovidbe.
"Možemo i hoćemo se obavezati samo kada oružje utihne", rekao je on o potencijalnoj njemačkoj vojnoj podršci obezbjeđivanju brodskih puteva u Hormuškom moreuzu.
"Tada možemo mnogo da uradimo, čak i otvaranja morskih puteva i njihovog održavanja slobodnim, ali to ne radimo tokom tekućih borbenih operacija", ponovio je Merc.
Rekao je da bi to zahtijevalo međunarodni mandat i druge komplikovane korake, "prije nego što uopšte možemo da razmotrimo takvo pitanje".
Iako EU nije strana u sukobu, holandski premijer Rob Jeten je rekao da razumije razloge SAD i Izraela za pokretanje kampanje protiv "brutalne" iranske vlade. Pozvao je EU da poveća i sankcije Iranu i da pruži podršku iranskim opozicionim grupama.
Ali drugi su rat osudili kao "nelegalan" i destabilizujući.
"Protiv smo ovog rata jer je nezakonit", rekao je španski premijer Pedro Sančez: "Nanosi veliku štetu civilima, naravno, izbjeglicama i ekonomskim posljedicama koje cio svijet, posebno globalni jug, već trpi."
Tramp je pomenuo podršku NATO-a za otvaranje Hormuškog moreuza, ali je nije zvanično zatražio, rekla je Evika Silina, premijerka Letonije, jedne od 23 od 27 zemalja EU koje su članice NATO-a.
"Kada bude nekih zvaničnih zahtjeva, treba da ih procijenimo", rekla je ona.
Evropska komisija je rekla liderima da ima mješavinu finansijskih instrumenata koje države članice mogu da primijene da bi snizile cijene goriva, što će biti predmet diskusije. Nijedna jedinstvena politika vjerovatno neće uspjeti da ublaži ekonomske šokove od rata u zemljama EU od Rumunije do Irske.
Lideri EU se nadaju da će njihovo iskustvo "odvikavanja" od goriva iz Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu 2022. godine i povećanje vojnih izdataka EU ka samodovoljnosti, omogućiti da postignu energetsku nezavisnost.
Dok su neke evropske prijestonice pozivale na obustavu ili ukidanje klimatskih politika kako bi se spriječilo najgore od nedavnog skoka cijena goriva zbog rata, druge su tvrdile da dugoročna energetska strategija EU treba da bude domaća održiva energija odvojena od ranjivih tržišta fosilnih goriva.
Lideri Italije, Austrije, Hrvatske, Grčke, Rumunije, Bugarske, Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke tražili su od predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da uspore uvođenje sistema EU za trgovinu emisijama zagađujućih gasova. U pismu koje je vidio Asošijejted pres, rekli su da je to "previše naglo i preambiciozno" u svjetlu "krhkosti današnjih ekonomskih ekosistema".
Bonus video:
