Mađarski opozicioni lider Peter Mađar regrutuje vodeće poslovne ljude kako bi formirao svoj kabinet ukoliko pobijedi na izborima narednog mjeseca - računajući da će oni donijeti potrebne vještine za razbijanje sveprisutnog uticaja premijera Viktora Orbana na državne institucije.
Mađar prema anketama vodi oko 10 procentnih poena ispred Orbana uoči glasanja 12. aprila, ali eventualna pobjeda ne bi mu odmah dala odriješene ruke u upravljanju zemljom. I dalje bi se suočio sa borbom da razmontira Orbanov uticaj u pravosuđu, medijima i javnim kompanijama - koji se dijelom ostvaruje kroz složene mreže vlasništva povezane sa Orbanom.
Mađarova stranka Tisa obećava “pravu promjenu režima” u odnosu na, kako tvrdi, mreže klijentelizma preko kojih Orban, lider kritičan prema EU i blizak Kremlju, kontroliše veliki dio javnog života u zemlji od 9,5 miliona stanovnika.
Zoltan Tar, drugi čovjek Tise, rekao je da je prioritet pronaći “dobre menadžere” koji mogu sprovesti te promjene. Objasnio je da je dodatna prednost angažovanja ljudi iz korporativnih uprava - umjesto političkih veterana - to što novi ministri neće biti opterećeni prethodnim iskustvom u vlasti koje bi moglo da ograniči njihovu sposobnost da smanje Orbanov uticaj u državi.
“Uglavnom se obraćamo poslovnom svijetu kada tražimo ljude, jer imamo određena pravila. Ne možemo raditi sa ljudima koji imaju određeni ‘teret’ iz vlasti. A to nam zaista sužava izbor”, rekao je u intervjuu za portal “Politiko”.
Tar je dodao da će pokušaj ponovnog pristupa zamrznutim fondovima EU takođe zahtijevati vještine koje su bliske poslovnim rukovodiocima. “Postojaće pragmatičan odnos sa Ursulom fon der Lajen i Briselom… to je kao biznis, ali obostrano koristan, i za Mađarsku i za EU, uz poštovanje datih obećanja”, rekao je.
Za sada je potvrđeno samo pet imena za potencijalni kabinet, pored lidera Mađara, koji bi bio premijer.
Anita Orban, koja je do januara bila direktorka za javne poslove u grupi Vodafone i predsjednica odbora češkog hemijskog giganta Draslovka, predložena je za novu ministarku spoljnih poslova, nakon što je od 2010. do 2015. bila visoka službenica u tom ministarstvu.
Za resor energetike Tisa je izabrala Ištvana Kapitanja, globalnog izvršnog potpredsjednika kompanije Shell, dok je za fiskalnu politiku i budžet predložen Andraš Karman, visoki menadžer u banci Erste, regionalnoj grupi iz centralne i istočne Evrope. Predloženi budući ministar poljoprivrede, Sabolč Bona, vodeći je preduzetnik u stočarskoj industriji. Izvan kruga velikog biznisa, planirani ministar zdravlja Žolt Hegeduš ortopedski je hirurg.
Ova strategija je Tisi i ranije donosila rezultate. Za listu kandidata na evropskim izborima 2024, stranka je koristila javne onlajn prijave kako bi angažovala politički neafirmisane ličnosti poput ljekara, advokata, profesora i Mađara sa iskustvom u Briselu, izbjegavajući karijerne političare povezane sa Orbanovom strankom Fides.
Kompleksne strukture
Klasičan primjer složenosti Orbanove kontrole nad državnim entitetima jeste MOL, glavna mađarska energetska kompanija.
Deset odsto kompanije u vlasništvu je Fondacije Matija Korvin koledž (MCC), akademske institucije bliske Fidesu, koju kontroliše Orbanov politički direktor Balaž Orban. MCC je 2022. u Briselu osnovao tinkorganizaciju kako bi lobirao kod institucija EU.
Tar je rekao da Tisa ima “posebnu radnu grupu” koja je izradila “plan” kako da se pozabavi MOL-om. “Cjelokupna upravljačka struktura i vlasnička struktura nešto su čime se mora pozabaviti”, rekao je.
“Postoje određene stvari koje će biti lakše zaobići, ali biće i drugih s kojima neće biti tako lako izaći na kraj, kao što je, na primjer, MCC”, dodao je Tar.
Mada će vlasničku strukturu biti teško promijeniti bez dvotrećinske većine, strategiju kompanije biće lakše izmijeniti, rekao je Tar. Tisa planira da do 2035. obustavi uvoz ruske nafte preko MOL-a.
Bez dvotrećinske većine
Najveći problem za Tisu, međutim, jeste to što će mnoge promjene koje je odlučila da sprovede u Mađarskoj biti ustavno nemoguće bez dvotrećinske većine, koja za sada djeluje kao malo vjerovatan ishod.
Mikloš Ligeti, pravni direktor organizacije Transparensi internešenel Mađarska, rekao je da bi dvotrećinska većina bila potrebna “da se iznova postave osnove načina na koji Mađarska funkcioniše”.
Pravosuđe, ustavni sud, glavni tužilac, medijsko regulatorno tijelo i ombudsman spadaju među ključne institucije čiji čelnici mogu biti imenovani samo uz podršku dvije trećine poslanika u mađarskom parlamentu. Ta tijela su “u ovom trenutku pod kontrolom Orbanovih saveznika i mogu imati potencijal da blokiraju vladu koja ne bi bila iz Fidesa”, rekao je Ligeti.
Tar je priznao da vlada Tise mora biti spremna za oba scenarija: prostu većinu i dvotrećinsku većinu.
“Imamo spisak poteza, pravnih koraka koje bismo željeli da preduzmemo”, rekao je Tar. “Imamo jedan scenario ako budemo imali ustavnu većinu, a drugi ako budemo imali samo prostu većinu… tako se pripremamo.”
Ako osvoji dvotrećinsku većinu, Tisa planira i da otvori raspravu o budućnosti ustava, koji je Orban prepravio 2011. godine, zajedno sa kasnijim amandmanima za koje kritičari tvrde da su ograničili moć ustavnog suda, građanske slobode i slobodu medija.
“Smatramo da sadašnje rješenje nije dobro, ali širim dijalogom treba odlučiti kako bi to trebalo da izgleda”, kazao je Tar.
Prevod: N. B.
Bonus video:
