Rasmusen je pravi pobjednik izbora

Nakon parlamentarnih izbora u Danskoj, partija na čijem čelu je ministar spoljnih poslova je ključni igrač u formiranju buduće koalicione vlade

5764 pregleda 0 komentar(a)
Lars Loke Rasmusen, Foto: Rojters
Lars Loke Rasmusen, Foto: Rojters

Prelomni trenutak na izborima u Danskoj možda se dogodio i prije nego što su uopšte raspisani, kada je ministar spoljnih poslova te zemlje istrčao iz Bijele kuće da zapali cigaretu. Lars Loke Rasmusen upravo je bio obezbijedio kratki predah od nastojanja američkog predsjednika da preuzme Grenland, ponudivši formiranje radne grupe koja bi tražila kompromis.

Rasmusen, bivši premijer desnog centra čija je stranka bila na ivici nestanka, izašao je kao ključni igrač nakon izbora održanih u utorak. Njegova centristička stranka Moderate potrebna je i lijevom bloku aktuelne premijerke Mete Frederiksen i rivalskom desnom savezu za formiranje vladajuće većine.

Mete Fredriksen
foto: REUTERS

“U izvjesnoj mjeri, to je bio prelomni trenutak, da. Donald Tramp je postavio scenu na kojoj je Lars Loke mogao da nastupi”, rekao je Rune Stubager, profesor na Univerzitetu u Orhusu, osvrćući se na Rasmusenovu januarsku posjetu Vašingtonu. “Ako treba reći ko je pobijedio na izborima, postoji samo jedan pravi pobjednik - partija Moderate.”

U utorak uveče, Rasmusen, sa lulom u ustima i suzama u očima, bio je vidno ushićen. “Mi smo u centru. Siđite i igrajte sa nama. Spremni smo”, poručio je potencijalnim koalicionim partnerima.

Većina stručnjaka smatra da će Frederiksen najvjerovatnije ostati premijerka i treći mandat. Međutim, biće znatno oslabljena nakon što je njena Socijaldemokratska partija ostvarila najlošiji rezultat na nacionalnim izborima od 1903. godine.

“Vrlo je vjerovatno da će Mete Frederiksen ostati premijerka. Ali to će biti ponižena i prizemljena Mete Frederiksen. Ljudi su umorni od njenog zapovjednog načina komunikacije”, rekao je Noa Redington, bivši savjetnik za odnose s javnošću Socijaldemokrata.

Frederiksen je juče kazala da je Danskoj potrebna “stabilna i kompetentna vlada” i da je spremna da je predvodi kao liderka najveće stranke. Njena partijska koleginica Ida Auken pokušala je da zadrži optimizam: “Možda smo izgubili, ali bismo ipak mogli da pobijedimo kada je riječ o premijerskoj funkciji”, rekla je.

Lijevi blok, koji predvodi Fredriksen, osvojio je 84 mjesta, od potrebnih 90 za većinu. Rasmusenova partija ima 14 mandata, dok desnica raspolaže sa 77.

Jakob Engel-Šmit, ministar kulture i poslanik partije Moderate, rekao je da su sve opcije njegove stranke otvorene: “Naš cilj je da svoje mandate iskoristimo za maksimalan politički uticaj. Prošli put smo uspjeli da formiramo koaliciju preko političkih linija i pokušaćemo da učinimo isto.”

Rasmusen, poslanik sa najdužim stažom u Danskoj, mogao bi čak da pokuša povratak na mjesto premijera - funkciju koju je već obavljao u dva navrata, od 2009. do 2011. i od 2015. do 2019. godine.

“Mislim da bi želio ponovo da bude premijer. Mislim da će učiniti mnogo da to i postane”, rekao je Stubager. Dodao je da se samo jednom ranije, od 1968. do 1971, dogodilo da premijer ne dolazi iz najveće stranke u danskoj koaliciji. Neosvajanje te funkcije bio bi “težak udarac” za Socijaldemokrate, dodao je Stubager.

Jedan poslanik ljevice rekao je o Rasmusenu: “Moja procjena je da će najprije krenuti udesno da vidi šta može da dobije, a zatim će se okrenuti nama. Ako ne može da bude premijer, više bi mu odgovarala stabilnost na našoj strani. Ali bi volio da bude premijer.”

Pred 12 parlamentarnih stranaka stoje teški pregovori. Stručnjaci kažu da se ne očekuju veće promjene u spoljnoj politici, ali da je pravac unutrašnje politike otvoren. Frederiksenin lijevi blok ima prednost jer je koherentniji od podijeljene desnice, čiji su pojedini akteri ogorčeni na Rasmusena.

Frederiksen uživa dobar ugled među evropskim liderima zbog podrške Ukrajini i suprotstavljanja Trampu. Međutim, danski birači postali su nezadovoljni njenim nepopustljivim tonom i nepopularnim mjerama, poput ukidanja jednog državnog praznika. I ona je profitirala politički zbog suprotstavljanja Trampu, ali ne u mjeri u kojoj je to uspjelo Rasmusenu. Pojedini posmatrači, uključujući i njenog biografa, spekulišu da bi mogla da potraži međunarodnu funkciju ako ne uspije da ostane na čelu vlade.

“Moja procjena je da će najprije krenuti udesno da vidi šta može da dobije, a zatim će se okrenuti nama. Ako ne može da bude premijer, više bi mu odgovarala stabilnost na našoj strani. Ali bi volio da bude premijer”, kazao je jedan poslanik ljevice

Prevod: N.B.

Bonus video: