Pokrajinski izbori u Rajnland-Falcu bili su uspjeh za Alternativu za Njemačku (AfD): sa 19,5 odsto osvojenih glasova uspela je i više nego da udvostruči svoj rezultat u poređenju sa izborima prije pet godina. Pritom je među radnicima čak postala najpopularnija stranka: 39 odsto njih glasalo je za tu dijelom krajnje desnu stranku.
To postaje trend u Njemačkoj: u posljednje vrijeme sve više radnica i radnika bira AfD. U uporištima te stranke u istočnoj Njemačkoj ona sada dobija gotovo polovinu glasova radnika, odnosno zaposlenog stanovništva koje obavlja fizički rad. Time oni postaju važan faktor u usponu kontroverzne stranke.
Prema procjeni stručnjaka, postoji samo jedan razlog za to što toliko mnogo radnika glasa za AfD: strah od gubitka posla. "AfD podržava i raspiruje brige koje postoje među radništvom", ukazuje stručnjak za komunikaciju Frank Bretšnajder sa Univerziteta u Hohenhajmu u razgovoru za javni servis SWR.
Višestruke krize uzrokovane ratovima, klimatskim promjenama i vještačkom inteligencijom postaju test izdržljivosti za demokratsko društvo – i to ne važi samo za Njemačku.
Kriza Socijaldemokrata
Radnici suočeni s krizama, očigledno sve rjeđe osjećaju da ih predstavljaju etablirane stranke. Oni su u Njemačkoj tradicionalno glasali za Socijaldemokrate (SPD), jednu od najstarijih radničkih stranaka na svijetu. Ali čini se da je njeno vrijeme prošlo. SPD je – uz kratke prekide – već godinama u silaznom trendu.
Analiza izbornih rezultata u Rajnladn-Falcu, koju je sproveo institut za istraživanje javnog mnjenja Infratest dimap, pokazala je da se 71 odsto birača slaže se s tvrdnjom: "SPD danas više ne stoji jasno na strani zaposlenih."
AfD radi na tome da tu prazninu popuni. Stranka uspješno koristi klišee, recimo one po kojima su zvaničnici drugih stranaka otuđeni od naroda, kaže Frank Bretšnajder. AfD tako npr. poručuje: „Oni gore uopšte nemaju pojma o vašoj životnoj stvarnosti. A mi imamo.“ Bretšnajder zaključuje: „S tom pričom oni djelimično uspijevaju.“
Zanimljivo je da teme kao što su ekonomija ili socijalna sigurnost imaju u stvari samo drugorazrednu ulogu za radnike prilikom donošenja odluke da glasaju za AfD: oni ne smatraju da je ta stranka kompetentna kada je riječ o ekonomskoj politici, socijalnoj pravednosti i stvaranju radnih mjesta. To takođe pokazuju izborne analize Infratest dimapa.
Tim biračim mnogo su važnije politika azila i odnos prema izbjeglicama, kao i borba protiv kriminala. To su dominantne teme u izbornim kampanjama AfD-a, stranke koja stalno teme kao što su blagostanje i pristupačne stanarine povezuje s temama migracije. Stranka predstavlja useljenike kao prijetnju po životni standard Njemaca i time ukazuje na strahove ljudi od pada njihove egzistencije.
Pritom ekonomisti i ekonomske studije pokazuju upravo suprotno i imigraciju shvataju kao važan doprinos očuvanju nemačkog društva blagostanja. Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) u analizi iz 2025. dolazi do zaključka da veća migracija predstavlja ogroman potencijal za snažan rast njemačke ekonomije.
AfD-paradoks – program protiv sopstvenih birača
Šta, dakle, Alternativa za Njemačku nudi nesigurnom njemačkom radništvu u svojim izbornim programima? Malo toga. Tako barem misli predsjednik instituta DIW Marsel Fračer. On je u analizi još 2023. zaključio: glavni gubitnici politike AfD-a bili bi njihovi sopstveni birači.
Prema Fračeru, ta stranka zastupa „ekstremno neoliberalnu ekonomsku i finansijsku politiku“ kojom se prije svega planiraju rasterećenja za one s najvišim prihodima i kojom se želi da se smanji uloga države. „U kategoriji socijalne politike nijedna stranka u Bundestagu ne želi veća smanjenja socijalnih davanja od AfD-a“, analizira Fračer.
Istovremeno, stranka traži bliskost s radnicima u Njemačkoj i podržava aktivnosti sindikata Centrum koji je naklonjen AfD-u. On već godinama pokušava da uđe u radničke savjete velikih njemačkih automobilskih koncerna. Radnički savjeti u Njemačkoj veoma su važni. Ona zastupaju interese zaposlenih, a njihovi glasovi imaju veliku težinu u javnim raspravama.
Sindikat Centrum želi da se profiliše kao desna alternativa tradicionalno više lijevom industrijskom sindikatu IG Metal. Iako bi izborni uspjesi AfD-a mogli da sugerišu drugačije, ti napori sindikata za sada imaju samo umjeren uspijeh. Centrum je, doduše, uspio da uđe u radničke savjete u pojedinim fabrikama Mercedesa ili Folksvagena, ali na aktuelnim izborima za radnička savjete u Njemačkoj za sada nemaju značajnije uspjehe. Veliki pobjednik ostaje IG Metal.
U borbi za glasove radnika sociolog Klaus Der prije svega poziva političku ljevicu da se ponovo snažnije poistoveti sa stvarnošću radništva. "Mislim da procenat radnika čija se podrška može povratiti uopšte nije mali", rekao je Der u intervjuu za berlinski list Tagescajtung. Demokratske stranke morale bi, kaže, da se posvete radnicima.
Međutim, činjenica je i to da se u Njemačkoj sve manje radnika poistovećuje sa svojim preduzećima, čak i u tradicionalnim velikim koncernima kao što su Folksvagen i Mercedes. "Ali postoji nešto s čime se ljudi svuda poistovjećuju – na primjer sa domovinom", kaže Der. Zato poručuje ljevičarskim strankama da bi pojam "domovine" trebalo da preotmu od Alternative za Njemačku.
Bonus video:
