Ukrajina će nastojati da odbije novu rusku proljećnu ofanzivu duž linije fronta, u trenutku kada su zapali u krizu mirovni pregovori koje podržavaju Sjedinjene Američke Države, oslanjajući se na nedavne taktičke uspjehe i inovacije na ratištu, poput udara srednjeg dometa.
U središtu te dugo najavljivane kampanje nalazi se takozvani „pojas tvrđava“ - niz snažno utvrđenih gradova u istočnoj ukrajinskoj Donjeckoj oblasti, za koju je Moskva više puta tražila da je se Kijev odrekne u zamjenu za mir.
Tokom protekle sedmice, Rusija je pokrenula napad jačine bataljona sjeveroistočno od Slovjanska, sjevernog uporišta tog pojasa, kao i manje napade u blizini gradova Pokrovsk i Kostjantinivka na njegovom južnom kraju, nastojeći da stvori uslove za širu ofanzivu, saopštio je Institut za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u SAD.
Vlasti u Slovjansku su prošlog petka najavile evakuaciju djece iz grada, dok su se ruske snage približile na svega 20 kilometara istočno - što ukazuje na pogoršanje bezbjednosne situacije.
Iako ruske snage brojčano nadmašuju ukrajinske, unaprijeđeni taktički napadi Kijeva i sve razvijenije sposobnosti za udare dronovima mogli bi usporiti napredovanje Moskve, kaže Rob Li, viši saradnik Instituta za spoljnopolitička istraživanja sa sjedištem u Filadelfiji.
„Rusija i dalje ima dovoljno ljudstva da nastavi napredovanje ove godine“, rekao je Li. „Koliko daleko će stići, ostaje otvoreno pitanje.“
Ukrajinske snage ulaze u proljeće nakon što su povratile dio teritorije na jugoistočnom frontu, u rijetkoj pobjedi na ratištu prošlog mjeseca - čemu je doprinijelo i to što je Ilon Mask ograničio rusku upotrebu svog internet servisa Starlink, što je poremetilo njihove vojne komunikacije.
Ukrajina tvrdi da je počela da eliminiše više vojnika nego što Rusija uspijeva da regrutuje, što je ključni dio novog ratnog plana ministra odbrane Mihaila Fedorova, zasnovanog na tehnologiji i mjerljivim pokazateljima. Rusija odbacuje ukrajinske tvrdnje o svojim gubicima.
Intenziviranje borbi dolazi u trenutku kada je rat u Iranu skrenuo pažnju SAD sa posredovanja u mirovnim pregovorima, a zahvaljujući skoku cijena nafte ujedno je napunio i rusku državnu kasu.
Rat na Bliskom istoku istovremeno iscrpljuje zalihe američkog protivvazdušnog naoružanja, na koje se Ukrajina oslanja u odbrani svojih gradova, energetske infrastrukture i vojnih položaja.
U međuvremenu, finansijska situacija Ukrajine djeluje nesigurno nakon što je Mađarska ovog mjeseca blokirala zajam Evropske unije od 90 milijardi eura, dok se vojska i dalje muči da obezbijedi dovoljno vojnika za front.
Rusko sporo napredovanje tokom zime obuhvatilo je gotovo čitav nekadašnji logistički centar na istoku, Pokrovsk, gdje su ukrajinski zvaničnici saopštili da je Moskva napredovala uz ogromne ljudske gubitke.
Jevhen Lasijčuk, komandant ukrajinskog 7. korpusa za brzo reagovanje, zaduženog za taj sektor, rekao je da zasad nema naznaka da Rusija tamo gomila snage za novu veliku ofanzivu.
Umjesto toga, dodao je, svaki pokušaj prodora ka „pojasu tvrđava“ vjerovatno bi kombinovao napade oko Pokrovska sa opsadama obližnjih Kostjantinivke i Slovjanska, kako bi se „uzdrmalo“ više pravaca istovremeno.
„Pokušaće da razbiju naše borbene formacije, probiju ih tamo gdje postoji slaba tačka, a zatim to iskoriste“, rekao je Lasijčuk u nedavnom intervjuu.
„Taktika se nije promijenila - poznata nam je.“
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da Rusija koristi toplije vrijeme kako bi intenzivirala ofanzivne operacije.
Ukrajinski generalštab je saopštio da su ruske snage tokom četiri dana prošle sedmice izvele više od 600 napada na nekoliko djelova linije fronta, uključujući 163 u blizini Pokrovska i 84 kod Kostjantinivke.
Valerij Gerasimov, načelnik ruskog Generalštaba, rekao je prošle sedmice da je ofanziva Moskve „u toku na svim pravcima“ i da je usmjerena ka Slovjansku, Kramatorsku i Kostjantinivki.
Emil Kastehelmi iz Black Bird Group, tima za bezbjednosne i obavještajne analize sa sjedištem u Finskoj, rekao je da je u nedavnim napadima na sjeveru Donjecka korišćen značajan broj oklopnih vozila, čija je upotreba postala rjeđa zbog njihove ranjivosti na napade dronovima.
To je, dodao je, znak da Rusija nastoji da probije liniju fronta i ubrza tempo napredovanja.
„Uopšteno, to nije bilo uspješno“, rekao je Kastehelmi, dodajući da je dominacija dronova na ratištu neutralisala napredovanje oklopnih snaga. „Rusija će vjerovatno nastaviti da napreduje nekoliko stotina kvadratnih kilometara mjesečno, ali ne vidim da će se ukupna dinamika mijenjati.“
ISW je u nedavnom izvještaju naveo da očekuje tek „izvjesne taktičke pomake“ Rusije oko „pojasa tvrđava“ tokom 2026. godine, a ne veliki proboj.
U jugoistočnoj Zaporoškoj oblasti, moskovske snage sporo napreduju preko nizijskog terena oko 70 kilometara istočno od regionalnog centra. Tamo se Kijev suočava sa teškim zadatkom odbrane velikih prostranstava otvorenog zemljišta, za razliku od gusto zbijenih gradova na istoku.
„Zaporožje je stepa... gdje nema geografskih prepreka koje bi mogle otežati napredovanje neprijatelja ili nama omogućiti da se lako sklonimo“, rekao je Oleh Širjajev, komandant 225. samostalnog jurišnog puka, čija je jedinica ove zime raspoređena oko strateški važnog grada Huljajpolje kako bi pomogla u zaustavljanju iznenadnog ruskog napredovanja.
Ruske snage takođe pokušavaju da se probiju kroz uski koridor svega 20 kilometara južno od industrijalizovanog grada Zaporožje.
Skromni dobici i udari srednjeg dometa
Ukrajinsko napredovanje na ratištu prošlog mjeseca, koje je vlada procijenila na ukupno oko 400 kvadratnih kilometara, bilo je skromno, ali je Rusiji poslalo jasnu poruku, rekao je Vladislav Urubkov, šef vojnog odjeljenja organizacije „Vrati se živ“, jedne od vodećih ukrajinskih humanitarnih organizacija koje pomažu u opremanju vojske.
Ukrajinski zvaničnici saopštili su da su snage Kijeva prošlog mjeseca prvi put od ljeta 2024. povratile kontrolu nad većom teritorijom nego što su ruske snage zauzele. Rusija tvrdi da je tokom 2025. ukupno zauzela 6.000 kvadratnih kilometara.
„To ih podsjeća da nisu apsolutna sila, da imaju i slabosti, i mi te slabosti vidimo i možemo ih iskoristiti“, rekao je Urubkov, navodeći kao primjere nizak moral i slabu obučenost ruskih vojnika.
Dodao je da će Kijev morati da koncentriše veće i bolje pripremljene snage ukoliko želi da ostvari veće proboje na drugim djelovima fronta.
Li, saradnik FPRI-ja, rekao je da su ukrajinski protivnapadi uglavnom vođeni iskusnim jedinicama sa ratišta, koje u napadima sve više koriste dronove, što bi moglo ponuditi šire pouke o tome kako iskoristiti slabe tačke ruskih snaga.
Ukrajinske obavještajne službe, zajedno sa snagama za bespilotne sisteme, u međuvremenu su pojačale napade dugog dometa na strateške ciljeve u Rusiji, poput skladišta nafte i rafinerija, kao i postrojenja za proizvodnju oružja i raketa.
Ukrajina takođe proširuje kapacitete sposobnosti za udare dronovima srednjeg dometa, što omogućava jedinicama na ratištu, poput onih u sektoru Lasijčuka, da gađaju ljudstvo i, što je posebno važno, logistiku na udaljenosti od 50 kilometara ili više.
„Nije važno da li je riječ o skladištu municije ili hrane - oba su ključne mete“, rekao je Lasijčuk. „Vojnik se neće boriti bez hrane.“
Dodao je da je nova koordinacija među jedinicama za dronove u okviru njegovog korpusa omogućila i bolje planiranje, kao i efikasniju raspodjelu ciljeva.
Priredila: A.Š.
Bonus video:
