Vozovi u plamenu, zapaljena pruga, crni dim. Snimci koje su na internetu objavili ukrajinski borci dokumentuju njihove uporne sabotaže i napade na ogroman željeznički sistem koji Rusija gradi širom okupiranih teritorija Ukrajine. Međutim, njihovi napori nijesu ni izbliza dovoljni da zaustave talas ubrzanog industrijskog širenja Moskve.
Napadi na ruske lance snabdijevanja imali su veoma ograničen učinak, a jačanje ruske kontrole guši pokušaje otpora, kazao je jedan ukrajinski borac, Orest, koji se iz bezbjednosnih razloga predstavio vojnim kodnim imenom, dok djeluje iza neprijateljskih linija u Donjeckoj oblasti. “Pruga je duga stotinama kilometara”, rekao je za Rojters. “Nažalost, nijesmo svemoćni.”
Prema Kremlju, ove okupirane oblasti predstavljaju “Novorosiju” - Novu Rusiju. I sve vrvi od aktivnosti.
Dok Moskva vodi razoran rat protiv ukrajinskih snaga na zapadu zemlje, istovremeno ulaže stotine miliona dolara u agresivnu, višegodišnju izgradnju saobraćajne i trgovinske infrastrukture na područjima koja je zauzela na istoku i jugu, pokazala je istraga Rojtersa.
Ta investiciona ofanziva, koja višestruko nadmašuje razvojna sredstva dodijeljena drugim ruskim regionima, olakšava transport vojnika i vojne opreme, kao i žita i rudnih resursa. Građevinski projekti služe i dugoročnijem cilju Moskve: da zauzete teritorije čvrsto uklopi u Rusiju, uključujući područje Donbasa, čija je sudbina u središtu pregovora o okončanju rata koje podržavaju Sjedinjene Države.
Izvještavanje Rojtersa pruža prvu detaljnu sliku preobražaja djelova Ukrajine pod ruskom kontrolom, koji se odvija pod okupacijom. Ova analiza zasniva se na proučavanju hiljada satelitskih snimaka, zvaničnih ruskih tenderskih dokumenata, javnih izjava, podataka o izvozu i teretnom saobraćaju, kao i na intervjuima sa više od tri desetine ukrajinskih zvaničnika i bivših stanovnika okupiranih područja.
Na pitanje o ruskoj izgradnji infrastrukture na okupiranim teritorijama, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naveo je Krim kao primjer, rekavši da su ruske investicije tamo “fasada” od koje stanovnici tog ukrajinskog poluostrva, koje je Moskva anektirala 2014. godine, nemaju koristi.
“To ne izgleda kao neki moderni turistički centar”, rekao je u intervjuu. “Sve je militarizovano.” Iz kabineta Zelenskog nijesu odgovorili na upit za komentar o kompletnim nalazima istrage Rojtersa.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je da predsjednik SAD Donald Tramp intenzivno radi na okončanju rata i želi da zaustavi besmisleno ubijanje.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za Rojters da su te četiri teritorije sastavni dio Ruske Federacije i “subjekti Rusije”, dodajući: “To je zapisano u ustavu zemlje.”
Rusi su za tri godine okupacije novih teritorija uradili onoliko koliko su na Krimu postigli za deset godina, prema našoj analizi. Sve su sproveli mnogo brže, potrošili ogromna sredstva i podigli nivo u odnosu na ono što su radili na Krimu. Krim im je bio poligon za učenje, kazala je Olha Kuriško
Radovi na takozvanom željezničkom sistemu “Novorosija” uveliko su u toku, uključujući planiranu prugu dugu 525 kilometara, čija je izgradnja počela 2023, godinu nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Trasa bi trebalo da poveže Donjecku i Lugansku oblast, koje čine Donbas, kao i Zaporošku i Hersonsku oblast.
U međuvremenu, autoput “Novorosija” probija se kroz zauzete teritorije kao dio superautoputa “Azovski prsten”, dugog 1.400 kilometara, koji će povezati te regione sa Rusijom i strateški važnim Krimom.
Okupirane ukrajinske luke, koje su u prvim godinama rata uglavnom bile neaktivne, obnovljene su i ponovo otvorene pod ruskom zastavom na unutrašnjem Azovskom moru, koje je povezano sa Crnim morem. Satelitski snimci grada Mariupolja u Donjeckoj oblasti iz avgusta prošle godine pokazuju da je na dokovima tokom ruske okupacije izgrađen novi objekat sa srebrnom kupolom, dužine približno kao fudbalski teren. U blizini se vidi i velika gomila materijala nalik uglju, pripremljenog za izvoz.
Analiza satelitskih snimaka, koju je sproveo Rojters, pokazala je da je između 2022. i 2025. izgrađeno, obnovljeno ili unaprijeđeno više od 2.500 kilometara željeznica, autoputeva i puteva širom četiri okupirane teritorije, kao i u obližnjim ruskim oblastima sa kojima su povezane.
Obim ulaganja i dugoročna priroda infrastrukturnih projekata pokazuju da Kremlj nema namjeru da te teritorije vrati Ukrajini u okviru bilo kakvog budućeg mirovnog sporazuma, smatra Karolina Hird, istraživačica za nacionalnu bezbjednost u Institutu za proučavanje rata sa sjedištem u Vašingtonu.
“Način na koji Rusija masovno ulaže u industriju i ekonomiju na okupiranim teritorijama Ukrajine, kako bi ostvarivala profit od okupacije, istovremeno finansijski vezuje Ukrajinu za Rusiju”, rekla je ona.
To su loše vijesti za Ukrajinu i njene evropske saveznike. Oni insistiraju da Moskva vrati zauzetu teritoriju i odlučno odbacuju pozive iz SAD da Kijev prepusti kontrolu nad cijelim Donbasom u okviru svakog dogovora o okončanju četvorogodišnjeg sukoba.
Moskva je, kako pokazuju dokumenti ruskih državnih aukcija, stavila na prodaju i desetine vrijednih resursa na okupiranim područjima. Među njima su rudnici i poljoprivredno zemljište - uključujući prava na eksploataciju jednog od najvećih nalazišta zlata u Ukrajini, koje je u aprilu 2025. kupila jedna ruska rudarska kompanija.
Rusko ministarstvo saobraćaja i kompanija “Novorosija željeznice”, državno preduzeće osnovano 2023. za nadzor izgradnje i održavanja pruga na okupiranim teritorijama, nijesu odgovorili na pitanja o napretku infrastrukturnih projekata.
Moskva ne krije da polaže istorijsko pravo na istočnu i jugoistočnu Ukrajinu niti ambiciju da te regione ponovo uključi u ono što smatra svojom maticom. Predsjednik Vladimir Putin ima ambiciozne planove za “Novorosiju” - termin iz carske prošlosti Rusije koji savremeni nacionalisti koriste za opis tih teritorija.
Rusija je izdvojila oko 11,8 milijardi dolara iz saveznog budžeta za razvoj četiri okupirane teritorije u Ukrajini u periodu od 2024. do 2026, u okviru programa prioritetnih nacionalnih razvojnih projekata, pokazuje analiza Rojtersa zasnovana na javno dostupnim državnim podacima. To je gotovo tri puta više od ukupnog iznosa dodijeljenog za oko 20 drugih ruskih regiona obuhvaćenih istim programom.
Putin je izložio svoju viziju za te teritorije u obraćanju 30. septembra, povodom treće godišnjice njihovog “ponovnog ujedinjenja” sa Rusijom. Regioni su, kako je rekao, bili devastirani ratom i decenijama zapostavljani, a Rusija je u posljednje tri godine tamo izgradila 6.350 kilometara puteva.
“Pokrenut je obiman program društveno-ekonomskog razvoja, u suštini program obnove istorijske ruske zemlje naših predaka”, izjavio je Putin.
Moskva trenutno kontroliše oko petine teritorije Ukrajine, uključujući najveći dio četiri oblasti: Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske. Istovremeno, formalno polaže pravo na cjelokupnu teritoriju sve četiri oblasti kao dio Rusije.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici osudili su rusku aneksiju kao nezakonito prisvajanje teritorije.
Nove putne i željezničke veze koje se grade već omogućavaju da se saobraćaj ljudi i robe ka i iz Ukrajine preusmjeri mimo Krimskog mosta, navode lokalne i ruske vlasti. Taj most je ranije bio jedina drumska i željeznička veza Rusije sa Krimom, ključna za transport vojnika, goriva i opreme ka Ukrajini preko poluostrva. Međutim, predstavljao je usko grlo za ruske vojne i trgovačke tokove, a ukrajinski napadi izazivali su zastoje i poremećaje.
Vadim Skibicki, zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe HUR, koja prati aktivnosti protivnika, rekao je da se Rusija fokusira na izgradnju logističkih lanaca koji podržavaju ratne operacije.
“Za Ruse je najvažnija infrastruktura. To je transportna infrastruktura”, dodao je.
Satelitski snimci otkrivaju novu željeznicu
Rusija je od 2023. potrošila oko 425 miliona dolara na izgradnju i održavanje željezničke mreže na okupiranim teritorijama, prema podacima koje su na internetu objavili “Novorosija željeznica” i ruski regulator za željeznice u avgustu prošle godine.
Ključni projekat je glavna pruga koja treba da poveže južnu Rusiju sa Krimom preko okupiranih teritorija, navodi zvanični medij ruske vlade. Ukupni planirani trošak nije preciziran.
Satelitski snimci nastali između jula 2023. i novembra 2025. pokazuju postepenu izgradnju jednog dijela pruge - dionice duge 60 kilometara između mjesta Novoselivka i Koloski u Donjeckoj oblasti, sjeverno od Mariupolja.
Zvaničnik ukrajinske obavještajne službe koji prati ruske aktivnosti rekao je da ova dionica pokazuje kako Rusija gradi nove željezničke veze dalje od linije fronta, na bezbjednijoj udaljenosti od mogućih ukrajinskih napada, kako bi sigurno dopremala municiju i vojna vozila svojim trupama. Rojters nije mogao da potvrdi da li je pruga već u funkciji.
Na ruski program izgradnje puteva takođe idu stotine miliona dolara, na čelu sa projektom autoputa “Novorosija”, pokazuju dokumenti državnih tendera.
Prema podacima sa ruskog sajta za javne nabavke, dodijeljeno je ukupno 20 tendera povezanih sa izgradnjom tog autoputa, u vrijednosti većoj od 214 miliona dolara. Projekti obuhvataju širok spektar radova - od inženjerskih istraživanja do održavanja mostova. Rusko ministarstvo saobraćaja saopštilo je krajem prošle godine da će u 2026. dodatnih 123 miliona dolara biti uloženo u taj put.
“Kao Krim, ali brže”
Na satelitskim snimcima vidljivi su radovi na izgradnji i sanaciji mostova i petlji, proširenju puteva, pa čak i uklanjanju rastinja uz saobraćajnice.
Prema analizi Rojtersa, radnici su završili veći dio dionice duge oko 100 kilometara između Taganroga na jugozapadu Rusije i područja blizu Manhuša u okupiranoj Donjeckoj oblasti. Analiza takođe pokazuje da Rusija gradi i veliku obilaznicu oko Mariupolja, grada koji je u ranoj fazi rata gotovo sravnjen sa zemljom.
Autoput “Novorosija” čini dio takozvanog Azovskog prstena na okupiranim teritorijama. Ruski zvaničnici navode da planiraju da taj autoput završe do 2030. godine, čime bi povezali Rostov na Donu sa Mariupoljem u Donjeckoj oblasti, kao i sa gradovima u Zaporoškoj oblasti i na Krimu.
Olha Kuriško, predstavnica predsjednika Ukrajine za Krim, zadužena za praćenje prava Ukrajinaca koji tamo žive, kaže da je rusko ubrzano razvijanje ekonomske infrastrukture na istoku i jugu Ukrajine slično onome što je Moskva radila na anektiranom Krimu - ali se sada odvija mnogo brže.
Nakon što je 2014. zauzela Krim, Rusija je pokrenula niz ambicioznih projekata, uključujući Krimski most - monumentalnu konstrukciju dugu 19 kilometara za drumski i željeznički saobraćaj - kao i novi autoput i dvije elektrane koje su obezbijedile stabilno snabdijevanje strujom poluostrva, nakon što je ono ostalo bez energije iz Ukrajine.
“Rusi su za tri godine okupacije novih teritorija uradili onoliko koliko su na Krimu postigli za deset godina, prema našoj analizi”, rekla je Kuriško. “Sve su sproveli mnogo brže, potrošili ogromna sredstva i podigli nivo u odnosu na ono što su radili na Krimu”, dodala je. “Krim im je bio poligon za učenje.”
Kremlj preuzima ukrajinske luke
Rusija je takođe krenula da stavlja pod kontrolu ukrajinske luke na Azovskom moru, plitkom unutrašnjem moru koje okružuju Rusija i Ukrajina, a koje je povezano sa Crnim morem preko Kerčkog moreuza. Azovsko more vjekovima je bilo važna trgovačka ruta.
U avgustu je Moskva dodala Mariupolj i Berdjansk na Azovskom moru na zvaničnu listu ruskih luka otvorenih za međunarodne brodove, potez koji je Kijev osudio. Obje luke se produbljuju, a kanali koji vode do njih proširuju i produbljuju kako bi ponovo mogli da primaju veće brodove. Ti projekti su dio tendera za radove u te dvije luke, ukupne vrijednosti veće od 13 miliona dolara, objavljenih na ruskom državnom sajtu za javne nabavke od 2023. godine.
Dva iskusna lučka radnika iz Mariupolja, koji su željeli da ostanu anonimni, rekli su za Rojters da je luka posljednjih mjeseci znatno prometnija. Brodovi dolaze i odlaze natovareni žitom i ugljem, naveli su, ali su dodali da je obim aktivnosti i dalje ispod nivoa prije rata.
Između jula i novembra prošle godine, 18 teretnih brodova kojima upravljaju ruske i strane kompanije isplovilo je iz luka Mariupolj i Berdjansk, većinom ka lukama u Turskoj, prema analizi podataka o praćenju brodova kompanije LSEG. Rojters nije mogao da utvrdi šta su brodovi tačno prevozili. Turske vlasti nijesu odgovorile na zahtjev za komentar o tim putovanjima.
Prema podacima LSEG-a, tokom 2024. nijedan brod nije uplovio niti isplovio iz ove dvije luke.
Rusija takođe eksploatiše vrijedne prirodne resurse sa okupiranih teritorija.
Podaci ruske carine, koje je obezbijedio komercijalni provajder trgovinskih informacija, pokazuju da je između marta 2022. i marta 2025. iz okupiranih regiona izvezeno najmanje 508.500 metričkih tona uglja, koksa i antracita u vrijednosti od 13,2 miliona dolara. Glavni kupci ukrajinskog uglja u tom periodu bile su trgovačke kompanije iz Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, prema tim podacima. Ugalj je izvožen i kompanijama u Indiji, Indoneziji, Egiptu i Alžiru.
Ministarstvo spoljnih poslova Indonezije saopštilo je da se trgovinski odnosi te zemlje odvijaju kroz transparentne mehanizme i da ugalj uvozi iz više država, uključujući Rusiju, Australiju i Kinu. Nijedna od ostalih zemalja destinacije nije odgovorila na upite za komentar.
Rudnik zlata na istoku Ukrajine
Moskva je dodatno proširila kontrolu nad prirodnim resursima na okupiranim ukrajinskim teritorijama putem državnih aukcija.
Desetine resursa i lokacija - od rudnika i kamenoloma do poljoprivrednog zemljišta - prodaju se na državnim onlajn aukcijama, pokazuju javni dokumenti koje je pregledao Rojters. Među već prodatim resursima su prava na eksploataciju pješčara, drobljenog kamena, granita i krečnjaka iz četiri rudnika u Luganskoj oblasti.
Jedna od najvećih prodaja do sada odnosi se na prava za razvoj rudnika zlata Bobrikivsko u Luganskoj oblasti. Kupila ga je kompanija Alčevskpromgrup za 9,7 miliona dolara, a ona je pod kontrolom ruske rudarske firme Poljanka, pokazuju dokumenti o prodaji. Poljanka uglavnom razvija rudnike na dalekom istoku Rusije.
Rezerve Bobrikivskog rudnika procjenjuju se na oko 1,64 tone zlata, što bi, prema trenutnim tržišnim cijenama, vrijedilo gotovo 260 miliona dolara, navodi se u aukcijskoj dokumentaciji.
Australijska rudarska kompanija Korab Resources ranije je razvijala ovo nalazište, ali je obustavila radove 2014. godine kada su područje zauzeli separatisti koje podržava Rusija, što je kompaniji onemogućilo pristup regionu pod zapadnim sankcijama. Zbog toga je projekat otpisan, rekao je izvršni direktor Andrej Karpinski, što potvrđuju i javno dostupni ukrajinski poslovni podaci.
Satelitski snimak iz septembra pokazuje tragove vozila oko nalazišta. Upitan da uporedi te snimke sa onima iz juna 2024, Karpinski je rekao da su radovi već počeli. Ukazao je na ono što izgleda kao bager u glavnoj jami, kao i na transportne kontejnere postavljene pored gomile izvađenog kamenja.
Alčevskpromgrup, Poljanka i rusko ministarstvo prirodnih resursa nijesu odgovorili na pitanja o prodaji rudnika Bobrikivsko niti o tome da li su radovi zvanično započeti.
Karolina Hird iz Instituta za proučavanje rata rekla je da okupacija tako velikog teritorijalnog prostora nosi visoke troškove, ali da bi Rusiji mogla biti ključna sposobnost da iskoristi prirodne i industrijske resurse tih oblasti, posebno u uslovima rata i međunarodnih sankcija.
“To može dovesti do tačke u kojoj okupacija zapravo postaje profitabilna za Rusiju”, rekla je Hird.
Priredila: N. B.
Bonus video:
