Grkinja Georgija Efstatiu je pokušala sve kako bi ublažila uticaj koji društvene mreže imaju na njenog četrnaestogodišnjeg sina: otvorene razgovore, vrijeme bez interneta, oduzimanje telefona. Svađe izbijaju dok se bori sa privlačnošću ekrana i njegovih videa i poruka.
Sada bi Efstatiu mogla dobiti pomoć za kojom očajnički traga. Očekuje se da će grčka vlada u narednim danima najaviti zabranu korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina, pridružujući se sve većem broju država koje pokušavaju da zaštite najmlađe od zavisnosti i zloupotreba na internetu.
“Zabranite ih, ugasite ih. Došli smo do krajnjih granica… Nama roditeljima treba pomoć”, izjavila je za Rojters Efstatiu (43), držeći telefon svog sina u dnevnoj sobi u Atini.
Rojters piše da Efstatiu nije usamljena te da je istraživanje javnog mnjenja koje je u februaru objavio ALCO pokazalo da oko 80 odsto ispitanika podržava zabranu. Vlada premijera Kirijakosa Micotakisa je već zabranila mobilne telefone u školama i uspostavila platforme za roditeljsku kontrolu kako bi ograničila vrijeme koje tinejdžeri provode pred ekranima.
Vlada je odbila da komentariše zabranu, kao i to kada i na koji način bi mogla biti sprovedena. Rojters piše da se vlada nada da će joj ta mjera pomoći da poveća popularnost godinu uoči izbora.
Agencija je o ovom planu izvijestila još u februaru, a izvori navode da se čeka zvanična najava. Micotakis je prošlog mjeseca za jedan grčko-australijski list rekao da će se Grčka kretati “u sličnom pravcu kao Australija”, gdje je društvenim mrežama u decembru naloženo da spriječe pristup korisnicima mlađim od 16 godina ili se suoče sa kaznama.
Kao i mnoge zemlje širom svijeta, i Grčka se suočava sa posljedicama uticaja društvenih mreža poput Instagrama kompanije Meta, TikToka i onlajn gejming platformi.
U grčkom Centru za bezbjedniji internet u Atini, koji finansira Evropska unija, broj poziva na telefonsku liniju za pomoć djeci žrtvama sajber nasilja više se nego udvostručio između 2024. i 2025. godine, rekao je George Kormas, koji vodi tu službu. Među drugim prijavama su ucjene maloljetnika, dezinformacije i govor mržnje.
Prema podacima te linije za pomoć, čak 75 odsto djece koja koriste društvene mreže u Grčkoj uzrasta je osnovne škole.
„To nas nesumnjivo zabrinjava, jer oni ne mogu da se nose sa društvenim mrežama niti da se sami zaštite“, rekao je.
Direktor Nacionalne organizacije za prevenciju i liječenje zavisnosti Atanasios Teoharis kazao je da je oko 48 odsto tinejdžera osjetilo negativan uticaj društvenih mreža.
„Jasno je da (zabrana) ima potencijal da pruži značajan stepen zaštite“, rekao je.
U međuvremenu, roditelji koji su govorili za Rojters strahuju da su izgubili kontrolu nad onim što njihova djeca rade na internetu ili izražavaju bojazan da će djeca pronaći način da zaobiđu zabranu. Neki, pak, uopšte ne žele miješanje države.
„Više bih volio drugačiji pristup, da se upotreba mobilnih telefona ograniči unutar porodice“, rekao je Dimitris Danil (44). „Ali tamo gdje to nije moguće, možda bi zabrana mogla da posluži kao krajnja mjera.“
Njegova četrnaestogodišnja kćerka Ketrin kaže da većina tinejdžera njenog uzrasta nikada nije ni upoznala svijet bez društvenih mreža.
„To je način na koji učimo da živimo od rođenja“, izjavila je za Rojters.
„Mogu to da kontrolišem ali, opet, obično se zanesem.“
Bonus video:
