Mađarska se suočava sa najvažnijim parlamentarnim izborima od dobrovoljnog povlačenja mađarskih komunista sa vlasti 1989/90. godine. Riječ je o tome da li premijer Mađarske Viktor Orban i njegov sistem vlasti mogu da budu smijenjeni na izborima ili ne.
Prvi put od 2010. postoji realna mogućnost da pobijedi neka opoziciona stranka – konzervativna partija Tisa, koju predvodi Orbanov izazivač Peter Mađar.
Kako je Orban preoblikovao Mađarsku?
Nakon prve izborne pobjede sa dvotrećinskom većinom u proljeće 2010, Orban je proglasio „sistem nacionalne saradnje" (NER). U državnom aparatu, administraciji i pravosuđu, kao i u javnoj službi, sprovedena je smjena elita, a ključna mjesta popunjena su njegovim lojalnim saradnicima. Mađarska je pretvorena u izrazito centralizovanu državu.
Orban je u cjelini oslabio sistem kontrole vlasti i time smanjio mogućnosti za političku protivtežu. Veći dio štampanih i elektronskih medija stavljen je pod kontrolu vlasti – direktno ili indirektno preko kompanija i fondacija bliskih Fidesu. Autonomija univerziteta je ukinuta, a značajan dio državne i javne imovine prebačen je pod kontrolu fondacija povezanih sa Orbanom.
Stručnjaci zato Mađarsku opisuju kao „hibridni sistem" između demokratije i diktature.
Zašto mnogi Mađari žele promjenu vlasti?
Orbanova ekonomska i poreska politika ide u prilog njegovoj društvenoj bazi iz višeg srednjeg sloja. Materijalni položaj mnogih drugih građana Mađarske posljednjih godina se, međutim, pogoršao. Tome se pridružuju loše stanje javne infrastrukture, zdravstvenog i obrazovnog sistema, kao i široko rasprostranjeno nezadovoljstvo zbog korupcije i upadljivih slučajeva nezakonitog bogaćenja.
Istovremeno, mnogi Mađari su umorni od verbalne atmosfere gotovo građanskog rata koju Orban podstiče – na primjer od apsurdnog prikazivanja Ukrajine kao oličenja zla ili stalnog označavanja svih kritičara kao neprijatelja i izdajnika otadžbine.
Šta kažu ankete i koliko su pouzdane?
Mađarski istraživači javnog mnjenja smatraju da većina birača u zemlji želi promjenu vlasti. Nezavisni instituti za istraživanje javnog mnjenja već više od godinu dana predviđaju, djelom i znatnu, prednost stranke Tisa u odnosu na Orbanov Fides.
Ipak, takve procjene samo ograničeno odražavaju šanse pojedinačnih kandidata u izbornim jedinicama. Uz to, biračko tijelo Fidesa – pre svega stariji građani i penzioneri u manjim gradovima i selima – nije u potpunosti obuhvaćeno anketama. Zbog toga rezultati anketa mogu biti pogrešni.
Ipak, većina izbornih analitičara smatra da je vjerovatnija Orbanova smjena na izborima.
Da li je Orbanov režim uopšte moguće smijeniti na izborima?
Poslije dolaska na vlast 2010. godine, stranka Fides je sprovela velike izmjene izbornog sistema, sa jačim naglaskom na većinski princip, što toj partiji i danas daje znatnu prednost.
Od ukupno 199 poslanika u parlamentu, njih 106 bira se u direktnim izbornim jedinicama prostom većinom. Izborne jedinice koje su sklone Fidesu uglavnom su manje, pa je za izbor jednog poslanika u njima potrebno manje glasova. Na izborima 2022. Fides je tako osvojio oko 53 odsto glasova, ali je dobio znatno više izbornih jedinica, što mu je donijelo gotovo 68 odsto poslaničkih mjesta u parlamentu – dakle dvotrećinsku većinu.
Etnički Mađari iz susjednih zemalja koji imaju mađarsko državljanstvo mogu da glasaju za partijske liste i to putem pošte. Nasuprot tome, Mađari koji žive i rade u zapadnoj Evropi, koji su uglavnom kritični prema Orbanu, mogu da glasaju samo u ambasadama i u malom broju konzulata, ali ne i poštom.
Mađarski stručnjaci za izbore zato ocjenjuju izborni sistem kao nepravedan. Promjena vlasti je, dakle, znatno teža – ali je moguća.
Da li bi Orbanov režim mogao da falsifikuje izbore?
Stručnjaci za izbore u Mađarskoj smatraju da do falsifikovanja glasova na samim biračkim mjestima vjerovatno neće doći, jer opoziciona Tisa organizuje paralelno brojanje glasova.
Međutim, kod glasanja poštom, koje koriste Mađari iz manjinskih zajednica u susjednim zemljama, postoje mogućnosti manipulacije. Njihovi glasovi mogli bi Orbanu da obezbijede jedno ili dva dodatna poslanička mjesta. Pored toga, intenzivno se raspravlja i o kupovini glasova u siromašnim regionima Mađarske, nakon što je jedan dokumentarni film razotkrio takvu praksu. Da li bi Orban prihvatio poraz i da li su mogući sukobi posle izbora?
Orban se o tom pitanju do sada nije direktno izjašnjavao. Samo je rekao da je na izborima nekada pobjeđivao, a nekada gubio i da je Mađarska demokratija.
Ukoliko bi izgubio izbore, od njegovog stava i jasne poruke zavisiće da li će njegove pristalice masovno izaći na ulice ili ne.
Ako bi Orban proglasio pobjedu, vjerovatne su masovne demonstracije, pa i nasilni sukobi, jer su bijes i ogorčenost prema njegovom režimu u međuvremenu postali široko rasprostranjeni.
Šta bi Peter Mađar uradio posle promjene vlasti?
Najvažniji ciljevi Petera Mađara i njegove stranke Tisa jesu udaljavanje Mađarske od Rusije i povratak zemlje kao pouzdanog saveznika Evropske unije i NATO – ali ne bez ograničenja.
U politici prema migracijama i Ukrajini Mađar želi djelimično ili u potpunosti da zadrži dosadašnju mađarsku liniju, ali bez potpune konfrontacije sa Evropskom unijom.
Na unutrašnjem planu Mađar najavljuje oštar obračun sa korupcijom i „promjenu sistema". To, između ostalog, podrazumijeva pravedniji izborni sistem, ograničenje mandata premijera na dva izborna ciklusa i novi ustav.
Orban i drugi visoki političari iz njegovog okruženja mogli bi da se suoče sa optužbama za korupciju i veleizdaju.
Da li je moguće demontirati Orbanov sistem?
Orban je preduzeo brojne mjere kako bi se zaštitio od gubitka vlasti. Za mnoge promjene u sistemu potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu, a mnoge ključne funkcije popunjene su na duži vremenski period.
Zbog toga bi takozvana Orbanova „duboka država" mogla lako da sabotira vladu koja raspolaže samo prostom većinom. Ali čak i sa dvotrećinskom većinom moglo bi da prođe više godina prije nego što bi Tisa u potpunosti promijenila Orbanov sistem.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
