Dugotrajne krize, nesigurne profesionalne perspektive, dugovi i psihički stres obilježavaju životnu situaciju mnogih mladih u Njemačkoj starosti između 14 i 29 godina. Kao reakciju na to, oni se okreću političkim ekstremima ili čak konkretno razmišljaju o napuštanju Njemačke. To je centralna poruka nove studije „Mladi u Njemačkoj".
„Rezultati studije na dramatičan način pokazuju koliko su opterećenja posljednjih godina pogodila mlade – u vidu stresa, iscrpljenosti i sve jačeg osjećaja besperspektivnosti", ističe rukovodilac istraživanja Simon Šnecer.
Ratovi i ekonomska situacija
Na pitanje šta ih najviše brine, 62 odsto mladih Njemaca je navelo da su to ratovi u Evropi i na Bliskom istoku. Visoko na listi su i ekonomski problemi: 53 odsto mladih brine se zbog inflacije, dok polovinu njih (50 odsto) muče nedostatak i skupoća stambenog prostora.
Oko 48 odsto ispitanika osjeća zabrinutost zbog podjela u njemačkom društvu.
Njih 45 odsto navelo je kao razlog za brigu to što je Donald Tramp predsjednik SAD, klimatske promjene, kao i kolaps penzionog sistema i siromaštvo u starosti. Ekonomsku krizu označilo je kao svoju brigu 44 odsto mladih Njemaca.
Nešto manji, ali i dalje značajan procenat mladih (42 odsto) brine zbog jačanja desničarskih ekstremističkih partija, dok 38 odsto njih kao veliki teret vidi državni dug koji će pasti na pleća njihove generacije.
Samo 31 odsto mladih odbacuje ideju o odlasku iz zemlje
„Čak 21 odsto mladih konkretno planira da napusti Njemačku u potrazi za boljim uslovima života", ističe autor studije Kilijan Hampel sa Univerziteta u Konstancu.
Dugoročni trend je još izraženiji. Iznenađujuće je visoka spremnost mladih da u perspektivi napuste Njemačku. Čak 41 odsto mladih uzrasta od 14 do 29 godina može da zamisli da u budućnosti živi u nekoj drugoj zemlji. Njih 7 odsto su neodlučni – dok samo 31 odsto odbacuje tu mogućnost.
Gdje rado odlaze mladi Njemci?
Prema istraživanju njemačkog statističkog zavoda Destatis iz 2024. najpoželjnija destinacija za Njemce je Švajcarska, a odmah zatim Austrija. Na listi se nalaze i gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama, Španiji i Francuskoj.
„Prošle godine sam tri mjeseca proveo u Tokiju zbog doktorskih studija i veoma mi se dopalo, pa razmišljam da se tamo preselim naredne godine", rekao je za DW Frederik, 29-godišnji student prava iz Hamburga.
On, međutim, naglašava da motiv nije novac. „Njemačka je dobra za mlade pravnike, pa to nije zbog boljih šansi. Jednostavno mi se dopao drugačiji način života – mirniji i uredniji." Dodaje da bi mogao da zamisli život i u Beču, Londonu ili Parizu.
Mentalno opterećenje na rekordnom nivou
Udio mladih koji navode da im je potrebna psihološka pomoć dostigao je novi rekord od 29 odsto. Taj procenat je još veći među mladim ženama (34 odsto), studentima (32 odsto) i nezaposlenima (42 odsto).
Upadljivo je i to da 60 odsto mladih pokazuje obrasce korišćenja pametnih telefona slične zavisnosti, a mnogi se sve češće obraćaju vještačkoj inteligenciji kada imaju lične probleme.
Spremni na rad, ali u Njemačkoj nemaju jasne perspektive
Uprkos teškoj situaciji – velika većina mladih ispitanika navodi da je spremna da radi i da snosi odgovornost. Istovremeno, međutim, kod njih raste sumnja – da li se trud i rad u Njemačkoj još isplate.
Posebno se to vidi na tržištu rada: zbog ekonomske neizvjesnosti i sve većeg uticaja vještačke inteligencije, mladi danas svoje profesionalne šanse procjenjuju znatno lošije nego ranije.
To dovodi i do promjene u izboru obrazovanja. Pošto raste strah od nezaposlenosti, stručno obrazovanje postaje znatno privlačnije u odnosu na studije.
Situaciju dodatno pogoršava problem stanovanja: visoke kirije i nedostatak stanova mnogima otežavaju život. Udio mladih koji imaju dugove dostigao je novi maksimum od 23 odsto.
Ozbiljan problem – sve veća nejednakost u društvu
Kaspar Ten Haf studira latinski jezik i muziku kako bi postao prosvjetni radnik. Ozbiljan problem, po njegovom mišljenju, postaje sve veća nejednakost između društvenih slojeva.
„U Njemačkoj postoji ogromna razlika između bogatih i siromašnih. Obični radnici plaćaju mnogo poreza, dok se bogatstvo koje su bogati naslijedili gotovo ne oporezuje", kaže Ten Haf. Raste politička polarizacija
Uporedo sa rastućom ekonomskom nesigurnošću, među mladima u Njemačkoj raste i politička polarizacija.
Prema izvještaju javnog servisa ARD, na nedavnim pokrajinskim izborima u Rajnland-Falcu – za AfD je glasalo 21 odsto, a za Ljevicu 19 birača mlađih od 25 godina.
I ova studija pokazuje jasan pomak ka političkim ekstremima: Ljevicu podržava 25 odsto ispitanih, posebno mladih žena. Istovremeno i AfD dobija sve veću podršku – sada je na 20 odsto, posebno privlačna među mladim muškarcima.
Tako se produbljuje politički jaz između polova: mlade žene sve se više okreću lijevim političkim pozicijama, dok mladi muškarci natprosječno često podržavaju stranke na desnom političkom krilu.
Glas mladih se ne čuje
Učesnik istraživanja Vinsent kritikuje prije svega to što se, po njegovom mišljenju, interesi mladih premalo uzimaju u obzir „u pitanjima koja su zaista važna". Kao primjere navodi penzionu politiku, zaštitu klime i vojnu službu.
„Protest mladih nije glasan, ali ispod površine se nešto kuva što dugoročno može ugroziti privredu, regione i sisteme socijalne sigurnosti", kaže autorka studije Nina Kolek sa Univerziteta u Potsdamu.
Rezultati studije „Mladi u Njemačkoj" (Jugend in Deutschland) zasnovani su na reprezentativnom istraživanju sprovedenom na 2.012 mladih u Njemačkoj. Istraživanje je sproveo Datajockey Verlag između 9. januara i 9. februara 2026. godine.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
