Pjer Gijon de Prins (86) uputio je ono za šta se vjeruje da je prvo formalno izvinjenje neke osobe u Francuskoj zbog uloge svoje porodice u transatlantskom ropstvu, piše danas britanski list Gardijan.
Njegovi preci, u gradu Nantu, koji je bio najveća francuska luka za transatlantsku trgovinu robljem, bili su brodovlasnici koji su prevezli oko 4.500 porobljenih Afrikanaca i posjedovali plantaže na Karibima.
Gijon de Prins je danas rekao da i druge francuske porodice moraju da se suoče sa svojom istorijskom povezanošću sa ropstvom i da država treba da ode dalje od simboličnih gestova u suočavanju s prošlošću, uključujući i kroz reparacije.
On je rekao: "Suočen sa porastom rasizma u našem društvu, osjetio sam odgovornost da ne dozvolim da ova prošlost bude izbrisana."
Gijon de Prins je izvinjenje uputio na skupu u Nantu, uoči inauguracije 18-metarske replike brodskog jarbola, zajedno sa Djedoneom Butrenom, potomkom porobljenih ljudi sa karipskog ostrva Martinik.
Njih dvojica zajedno rade u udruženju posvećenom "razbijanju ćutanja" o ropstvu, i rekli su da će jarbol služiti kao "svjetionik čovječnosti".
Butren (61) rekao je: "Mnoge porodice potomaka trgovaca robljem ne usuđuju se da progovore iz straha da će ponovo otvoriti stare rane i izazvati bijes. Pjerovo izvinjenje je čin hrabrosti."
Od 15. do 19. vijeka, najmanje 12,5 miliona Afrikanaca je oteto i prisilno prevezeno, uglavnom na evropskim brodovima. Francuska je, prema procjenama, učestvovala u trgovini sa oko 1,3 miliona ljudi.
Francuska je 2001. godine priznala transatlantsko ropstvo kao zločin protiv čovječnosti, ali se, kao ni većina evropskih zemalja, nikada nije formalno izvinila za svoju ulogu.
Tokom svojih mandata, predsjednik Emanuel Makron proširio je pristup arhivama o francuskoj kolonijalnoj prošlosti. Prošle godine rekao je da će osnovati komisiju koja će ispitati istoriju odnosa Francuske i Haitija, ne pominjući reparacije.
Prošlog mjeseca Francuska je u Ujedinjenim nacijama bila uzdržana prilikom glasanja o rezoluciji koju su predvodile afričke zemlje, a kojom se ropstvo proglašava "najtežim zločinom protiv čovječnosti" i poziva na reparacije.
Godine 2025. "Lloyd’s Register", pomorsko-industrijska grupa u vlasništvu jedne od najvećih britanskih humanitarnih organizacija, izvinila se zbog svoje uloge u trgovini porobljenim Afrikancima.
Kompanija je saopštila: "Duboko žalimo zbog ovog dijela naše istorije. Priznavanje ovog nasljeđa važno je za našu organizaciju, potomke onih koji su bili pogođeni, kao i za one koji i dalje žive sa posljedicama ove trgovine, te za društvo u cjelini."
Godine 2020. i Banka Engleske izvinila se zbog umiješanosti nekih svojih bivših guvernera i direktora u trgovinu robljem i obećala da će iz javnog prostora u svom sjedištu u Londonu ukloniti sve njihove statue i portrete.
Prema bazi podataka koju je sastavio projekat "Legacies of British Slave Ownership" pri Univerzitetskom koledžu u Londonu, najmanje 25 guvernera i direktora iz 18. i 19. vijeka bili su vlasnici porobljenih ljudi, ili su bili povezani sa trgovinom robljem.
Portparol Banke Engleske tada je rekao za Gardijan: "Nema nikakve sumnje da je trgovina robljem u 18. i 19. vijeku bila neprihvatljiv dio engleske istorije. Kao institucija, Banka Engleske nikada nije bila direktno uključena u trgovinu robljem, ali je svjesna nekih neoprostivih veza u koje su bili umiješani bivši guverneri i direktori i zbog toga se izvinjava."
Trgovina robljem ukinuta je 1807. širom Britanskog carstva, ali vlasništvo nad porobljenim ljudima nije konačno ukinuto sve do 1833. godine.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
