Zašto Česi piju sve manje piva?

Svjetski rekorder u potrošnji piva, Češka, bilježi rekordan pad konzumacije. Najmanje piju mladi. Dok pivare zvone na uzbunu, zdravstveni stručnjaci u tome vide pozitivan razvoj događaja.

Češka, zemlja sa oko deset miliona stanovnika, decenijama slovi za "pivsku naciju". Nigdje u svijetu ne popije se više piva po glavi stanovnika nego baš tamo – Češka se godinama nalazi na vrhu svjetskih lista i samo ponekad pada na drugo mjesto. Gostionica je po tradiciji centralno mjesto društvenog života: tamo se ne toči samo pivo, već se i raspravlja o životu, politici i svijetu. "Kafanski razgovori", zabilježeni u književnim djelima Jaroslava Hašeka, Bohumila Hrabala, a danas i njemačko-češkog pisca Jaroslava Rudiša, dio su evropske i svjetske književnosti.

Češko pivo vjekovima je sastavni dio nacionalnog identiteta. Čak i u periodima najveće privredne krize tokom komunizma, Pilsner se ipak izvozio širom svijeta. I danas papa svake godine za Uskrs dobija nekoliko blagoslovenih sanduka piva Pilsner Urquell, iako nije poznato da li ih zaista pije. Budvar iz Čeških Buđovica, glavni Pilsnerov konkurent, jedna je od rijetkih firmi koje su nakon pada komunizma ostale u državnom vlasništvu.

Pivare zvone na uzbunu

Zbog svega toga se vijesti o cijenama piva, potrošnji, proizvodnji i izvozu u Češkoj prate s velikim interesovanjem. Tako je ovih dana saopštenje Češkog udruženja pivara, prema kojem je potrošnja prošle godine pala na istorijski minimum od 121 litra po stanovniku, zasijenilo čak i vijesti o rastu cijena goriva povezane s ratom u Iranu.

"Svaki Čeh je prošle godine popio osam velikih piva manje nego 2024", izvijestio je tamošnji javni servis, koji je toj temi krajem aprila, kao i većina drugih medija, dao centralno mjesto u izvještavanju.

"Posljednjih godina Česi sve više vode računa o umjerenosti i češće usvajaju zdraviji način života", kaže Tomaš Slunečko, direktor Češkog udruženja pivara. "A kada već izađu na pivo, više ih zanima raznovrsnost ponude i kvalitet, nego količina." Kao dokaz navodi i dugoročni rast interesovanja za bezalkoholna piva. Prema podacima udruženja, pivo se sve češće konzumira van ugostiteljskih objekata.

Prošle godine je tek svako četvrto pivo prodato u Češkoj popijeno u gostionicama i restoranima. Udruženje pivara zbog toga od vlade traži smanjenje PDV-a na točeno pivo kako bi se podstakla potrošnja u ugostiteljstvu. Cijena pola litra točenog piva posljednjih godina porasla je sa 40 na 50 do 60 kruna, odnosno sa oko 1,60 na 2 do 2,50 eura.

Pad potrošnje bilježi se i na izvoznim tržištima, poput Njemačke. Ukupna proizvodnja piva u Češkoj prošle godine pala je za 4,3 odsto – na 1,996 milijardi litara.

Alkohol kao dio identiteta

Dok starije generacije pad potrošnje piva često doživljavaju kao znak propadanja tradicije, češki stručnjaci za zavisnosti i ljekari u tome vide dobru vijest.

"Kod nekih Čeha i dalje postoji osjećaj da pivo nije alkohol, već dio nacionalnog identiteta", kaže za DW bivši zamjenik ministra zdravlja i poslanik Hrišćansko-demokratske stranke Tom Filip. Pad potrošnje s gotovo 160 litara po stanovniku prije dvadeset godina, na današnjih 121 litar, on smatra pozitivnim trendom.

"Postepeno se udaljavamo od mentaliteta 'što više, to bolje', ka stavu da je normalno piti manje ili uopšte ne piti – a to je sa zdravstvenog i bezbjednosnog aspekta dobra vijest", dodaje Filip.

Mladi u Češkoj u prosjeku piju manje alkohola od starijih, ali je potrošnja i dalje visoka i rizik od zloupotrebe ostaje. "Posebno zabrinjava to što alkohol kod mladih često služi kao zamjena za nedostatak savjetodavnih i pomoćnih službi", upozorava Katerina Duspivova, viša analitičarka uglednog Instituta za empirijska istraživanja STEM.

Prema istraživanju Evropska školska studija o alkoholu i drugim drogama iz 2024. godine, 14 odsto šesnaestogodišnjaka u Češkoj pije alkohol kako bi zaboravilo svoje probleme, dok je 11 odsto izjavilo da poseže za alkoholom kada se osjeća depresivno.

Manje alkohola, ali novi rizici

Alkohol je za mlade Čehe danas znatno manje "kul" nego ranije. Međutim, pojavljuju se novi oblici zavisnosti.

"Nacionalni centar za praćenje droga i zavisnosti potvrđuje pad potrošnje alkohola među mladima, ali istovremeno i učestalije korišćenje novih, neregulisanih supstanci, kao i pretjerano korišćenje društvenih mreža i internet-igara", upozorava Duspivova.

"Mladi sve više vremena provode u virtuelnom svijetu, dok se problemi stvarnog života gomilaju. U toj oblasti moramo mnogo toga da nadoknadimo, a to potvrđuju i podaci o psihičkom blagostanju pojedinih generacija", zaključuje Duspivova.