Slike često mogu sažeto da objasne neku složenu temu, bolje nego dugi govori. Zato njemački savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint (CSU) voli da koristi grafikone tokom javnih nastupa. Ovog utorka (9 jun) bila je jedna takva prilika: zajedno sa Holgerom Minhom, predsjednikom Savezne kriminalističke policije (BKA), predstavio je statistiku o politički motivisanom kriminalu (PMK) za 2025. godinu.
Nasilje ljevičarskog ekstremizma skoro duplo poraslo
I tek što je počela konferencija za novinare, a Dobrint je izneo grafikon koji prikazuje dvije krivulje. Čak i iz daljine, bilo je jasno vidljivo da ružičasta linija raste pod mnogo oštrijim uglom od smeđe. Ružičasta predstavlja slučajeve ljevičarskog ekstremističkog nasilja, a smeđa desničarsko ekstremističko nasilje.
Na taj način je ministar zadužen za bezbjednost u Nemačkoj ilustrovao trend koji smatra opasnim: „Sa povećanjem nasilnih incidenata od 42 procenta, ljevičarska scena predstavlja jasno rastuću prijetnju i to je ovdje evidentno.“ U apsolutnom smislu, brojka za 2025. godinu bila je – skoro 1.100 slučajeva ljevičarskog ekstremističkog nasilja.
Desničarski ekstremizam ostaje najveća prijetnja
Međutim, znatno veći broj slučajeva nasilja i dalje se može pripisati desničarskoj sceni: nešto manje od 1.600. Ministar je zato naglasio: „Ovo jasno pokazuje da najveća opasnost prirodno proizilazi iz desničarskog ekstremizma.“ Taj zaključak važi čak i kada se uzmu u obzir drugi prekršaji – to uključuje, pored nasilnih incidenata, prvenstveno oštećenje imovine, korišćenje zabranjene propagande, uvrede i podsticanje mržnje.
Ukupno je zabiljeleženo nešto manje od 86.000 politički motivisanih zločina – a to je najveća brojka od kada je statistika prvi put sastavljena 2001. godine. To u prosjeku iznosi 235 slučajeva dnevno – ili deset na sat. U polovini svih slučajeva, osumnjičeni su poticali iz desničarskog ekstremističkog miljea. Veliki dio je uključivao zločine iz mržnje – a među njima je bio veliki broj slučajeva neprijateljstva koji su bili antisemitski, antimuslimanski ili antiromski.
Antisemitizam nastavlja da raste
Što se tiče antisemitizma, broj napada porastao je za pet odsto, na preko 6.500. Ministar unutrašnjih poslova Dobrint zato smatra da Njemačka i njen politički establišment imaju veću obavezu nego ikada da se tome suprotstave: „Želim, dakle, jasno da kažem da nećemo popustiti u našim naporima da zaštitimo jevrejski život.“
Predsednik BKA, Minh, pripisuje rastuće brojke u skoro svim kategorijama prestupa sve većoj društvenoj polarizaciji: „To može da dovede do radikalizacije koja se na kraju manifestuje kao nasilje protiv onih sa drugačijim stavovima ili protiv političkog sistema.“ On takođe identifikuje propagandu – od koje dio potiče iz inostranstva – kao pokretačku snagu iza politički motivisanog kriminala.
Krize u svijetu odražavaju se i u Nemačkoj
Tu su, zatim, i međunarodni sukobi. „Oni intenziviraju procese radikalizacije i nasilja počinjena u ime ideoloških ciljeva“, kaže Minh. Tom širokom formulacijom, on obuhvata praktično sve krize koje se na različite načine odražavaju u Njemačkoj: ruski rat protiv Ukrajine, nestabilnu situaciju u Iranu i sukob u Pojasu Gaze.
Milioni ljudi iz tih zemalja i regiona žive u Njemačkoj – velika većina njih mirno. U odnosu na njihov ukupan broj, samo mali dio pribjegava nasilju – na primjer, na demonstracijama koje pozivaju na palestinsku državu ili svrgavanje iranskog islamističkog režima – ili vrši napade na sinagoge. „Temelji naše demokratije su napadnuti“
Šef Savezne kriminalističke policije (BKA) jasno stavlja do znanja: „Svi ti zločini su udarac na samu suštinu naše demokratije“ – oblik društva u kojem svi mogu da žive slobodno, bezbjedno i dostojanstveno, dodaje on. On je dobro svjestan da se ovaj ideal suočava sa svakodnevnim prijetnjama; broj slučajeva politički motivisanog kriminala služi kao barometar za to.
I na ovoj skali, temperatura raste gotovo svuda. To je takođe očigledno u povećanju zločina neprijateljski nastrojenih prema ženama i kvir zajednici. „Društvena klima postaje sve zagrijanija“, zaključuje Minh. „Temelji naše demokratije su pod napadom.“
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
