Za samo nekoliko mjeseci, Irene Rođero Ugues je gledala kako se ponašanje njene ćerke Rosele mijenja dok su joj društvene mreže servirale sve veći niz sadržaja o samopovređivanju, prije nego što je dvanaestogodišnjakinja izvršila samoubistvo.
Irene i njen suprug su tek nakon Roseline smrti otključali njene uređaje. Otkrili su da je koristila društvene mreže mnogo više nego što su znali, uključujući tajni profil na Instagramu pod nazivom Just a dead pers0n (Samo mrtva osoba), pri čemu je u riječi person koristila nulu umjesto slova o.
U septembru 2023, ispričali su za Rojters, Rosela je počela da pretražuje depresivne sadržaje koji su odražavali ono što je osjećala. Algoritmi društvenih mreža su joj ih stalno ponovo nudili, a samo pet mjeseci kasnije bila je mrtva.
“U jednom trenutku se činilo da je to počelo da živi sopstvenim životom, da raste dok nije nadvladalo njenu vedru, druželjubivu stranu - onaj svjetliji dio nje”, kazala je Irene Rojtersu u zasebnoj prostoriji kafića u centru Astija, njenog rodnog grada na sjeveru Italije.
Roselini roditelji su među porodicama u Italiji koje su podnijele tužbu protiv Mete, vlasnika Instagrama i Fejsbuka, i njenog najvećeg rivala među društvenim mrežama, TikToka. U prvoj kolektivnoj tužbi u Italiji kojom se direktno na udaru nalaze kompanije društvenih mreža i njihovi algoritmi, porodice traže stroža ograničenja pristupa maloljetnicima i veću svijest o rizicima.
Praćenje korišćenja društvenih mreža je posao za puno radno vrijeme. Od roditelja bi zahtijevalo da tome posvete sve svoje vrijeme, a to je jednostavno nerealno
Obje kompanije negiraju navode iz tužbe da su njihove usluge štetne za mlade i kažu da preduzimaju korake kako bi zaštitile mlađe korisnike - uklanjanjem štetnog sadržaja, ograničavanjem izloženosti rizičnom materijalu i pomaganjem porodicama da upravljaju nalozima djece.
“Znamo da roditelji brinu za bezbjednost svojih tinejdžera na internetu, zbog čega stalno uvodimo promjene kako bismo pomogli da se tinejdžeri zaštite”, rekao je portparol Mete, navodeći njene “Teen Accounts” i ugrađene zaštitne mehanizme.
“Snažno odbacujemo ove optužbe, koje zanemaruju našu dugogodišnju posvećenost podršci mladima.”
TikTok je saopštio da njegovi napori uključuju strogo sprovođenje smjernica usmjerenih na zaštitu mentalnog i bihevioralnog zdravlja korisnika, dodajući da uklanja više od 99 odsto sadržaja koji krši ta pravila.
“Takođe nastavljamo da ulažemo u bezbjednosne mjere kako bismo diverzifikovali preporučeni sadržaj, blokirali potencijalno štetne pretrage i povezali ranjive korisnike sa službama podrške”, rekao je portparol TikToka, pozivajući se na lokalne linije za prevenciju samoubistva.
Na konkretno pitanje o ulozi koju je Instagram možda imao u Roselinom slučaju, iz Mete su Rojtersu rekli da se tokom sudskog postupka neće direktno izjašnjavati, ali da mentalno zdravlje mladih oblikuje širok raspon faktora. Uticaj platformi društvenih mreža zavisi od toga kako se koriste, zaštitnih mehanizama koji postoje radi zaštite korisnika i stepena uključenosti roditelja, saopštila je kompanija.
Iznenadna bolest
Govoreći polako i pažljivo birajući riječi, Irene je rekla da se Roselina tragedija odvijala poput iznenadne, razorne “bolesti” pred kojom su se njeni roditelji osjećali nemoćno.
Bez algoritma, kaže ona, “tok njenog duševnog rastrojstva - ili psihoze, ili šta god da je bilo, a što ni danas ne umijem da definišem - možda bi se odvijao prirodnije”.
Nadzor nad digitalnim platformama širom Evrope je sve intenzivniji, a Britanija je ove sedmice najavila planove da zabrani društvene mreže za djecu mlađu od 16 godina. U SAD, jednom sudskom odlukom utvrđeno je da su Meta i Gugl, koji je u vlasništvu Alfabet-a, bili nemarni u osmišljavanju platformi za koje je ocijenjeno da su štetne za mlade.
Regulatori Evropske unije pojačavaju sprovođenje Akta o digitalnim uslugama, pritiskajući onlajn platforme da bolje zaštite maloljetnike i suzbiju štetan sadržaj.
“Cilj nije da se negiraju koristi društvenih mreža, već da se uklone tehnološki i marketinški mehanizmi zbog kojih one postaju štetne za najranjivije korisnike”, rekao je advokat Stefano Komodo, koji vodi slučaj zajedno sa italijanskim udruženjem roditelja MOIGE.
Roditelji ne mogu da drže korak: granice kontrole
Roditelji kažu da zaštitne mjere koje nude platforme nisu dovoljne, ističući da djeca lako mogu pronaći onlajn uputstva o tome kako da zaobiđu filtere ili izbjegnu vremenska ograničenja prelaskom na druge uređaje.
“Praćenje korišćenja društvenih mreža je posao za puno radno vrijeme. Od roditelja bi zahtijevalo da tome posvete sve svoje vrijeme, a to je jednostavno nerealno”, rekla je Valentina Muraglje, članica upravnog odbora italijanskog udruženja velikih porodica.
Njen sin Antonio je kao tinejdžer ostavio po strani kolekciju knjiga o Hari Poteru i čitanje zamijenio beskonačnim skrolovanjem. Sada, u dvadesetim godinama, teško mu je da se udubi u čitanje, što ona pripisuje algoritmima društvenih mreža koji su mu oslabili koncentraciju.
“Kada je sa 16 godina dobio telefon, knjige su malo-pomalo počele da nestaju”, rekla je Rojtersu. “Za svega nekoliko godina potpuno je prestao da čita.”
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da problematična upotreba društvenih mreža - obilježena ponašanjem nalik zavisnosti - raste među adolescentima i povezuje se s lošijim opštim stanjem, lošim snom i širim zdravstvenim rizicima.
Studije objavljene u američkom medicinskom časopisu JAMA Paediatrics ukazuju na mjerljive razlike u razvoju mozga kod intenzivnih korisnika društvenih mreža, posebno tinejdžera čiji se mozak još razvija.
U italijanskoj tužbi se navodi da platforme društvenih mreža koriste mehanizme nagrađivanja po uzoru na automate za kockanje kako bi podsticale zavisnost, time što iznova aktiviraju lučenje dopamina, moždane supstance povezane sa zadovoljstvom i nagradom.
“Svaki ‘lajk’ ili obavještenje podstiče lučenje dopamina, vezujući korisnike za platformu na način koji podsjeća na zavisnost”, rekao je Tonino Kantelmi, savjetnik tužilaca i direktor Škole za specijalizaciju iz kognitivno-interpersonalne psihoterapije u Rimu.
Porodice koje su podnijele tužbu navode da studije zasnovane na snimanju mozga korisnika društvenih mreža pokazuju pojačanu aktivnost u djelovima mozga povezanim sa zavisnošću.
Na pitanje o naučnim dokazima o zavisnosti iznesenim pred sudom, portparoli Mete i TikToka odbili su da komentarišu postupak, ponovivši ranije komentare o rezultatima kompanija u oblasti mentalnog zdravlja.
U italijanskoj tužbi se navodi da platforme društvenih mreža koriste mehanizme nagrađivanja po uzoru na automate za kockanje kako bi podsticale zavisnost
Neki psiholozi upozoravaju da ne treba izvoditi pojednostavljene zaključke o uticaju društvenih mreža na adolescente.
“Najzdraviji pristup u radu s adolescentima jeste prihvatiti da smo nespremni”, rekao je Federiko Tonioni, šef Centra za veb psihopatologiju u rimskoj bolnici Đemeli. Dodao je da ne može zaključiti da bi njegovi pacijenti manje patili u svijetu bez društvenih mreža, upozoravajući na pretjerano oslanjanje na roditeljsku kontrolu.
“Ako postoji nešto opasno, onda je to kontrola nad djecom. Mlade treba slušati. Kontrola nije zdrav oblik prisustva. Najzdravija distanca je povjerenje.”
Irene Rođero Ugues je rekla da se pridružila tužbi kako bi doprinijela tome da drugi roditelji budu svjesni rizika za koje je ona saznala tek kada je već bilo prekasno da spasi Roselu.
“Potcijenili smo određene rizike i nismo znali da postoje, ali drugi još mogu da reaguju. Nema smisla da to zadržim za sebe, i mislim da Roseli to ne bi smetalo.”
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
